Dostupni linkovi

Crnogorski ministar u fokusu istraživanja zbog negiranja genocida


Sa stavom ministra pravde u Vladi Crne Gore, Vladimira Leposavića (u sredini na slici) koji je u Skupštini 26. marta izjavio da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid “kad se to i nedvosmisleno utvrdi“ saglasno je 37 odsto građana.

Da u Crnoj Gori i dalje postoje ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zločina počinjenih tokom devedesetih godina tokom raspada bivše Jugoslavije, smatra blizu dvije trećine crnogorskih građana, pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Sa stavom ministra pravde u Vladi Crne Gore, Vladimira Leposavića koji je u Skupštini 26. marta izjavio da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid “kad se to i nedvosmisleno utvrdi“ saglasno je 37 odsto građana.

Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je 2007. godine da je zločin koji su snage bosanskih Srba pod komandom Ratka Mladića počinile u Srebrenici u ljeto 1995. godine u kom je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka bio genocid.

“Smatramo da ovakvi nastupi kakve smo imali do sada apsolutno ne pomažu niti aktuelnoj vlasti niti međunarodnom ugledu Crne Gore”, ocijenio je Miloš Vukanović iz CGO.

Stavovi Leposavića izazvali su oštru osudu brojnih međunarodnih institucija, Evropske unije i Američke ambasade u Podgorici, koja je dva dana kasnije, zatražila da Vlada osudi genocid u Srebrenici. Leposavić je u parlamentu osporio je i legitimitet Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju koji je presudio da se u Srebrenici dogodio genocid.

Pod pritiskom javnosti, premijer Zdravko Krivokapić 5. aprila zatražio je smjenu Leposavića zbog stavova o Srebrenici. Demokratski front, najveći konstituent aktuelne vlasti, se suprotstavio zahtjevu premijera i saopštio da neće podržati Leposavićevu smjenu u Parlamentu.

Demokratski front brani Leposavića

Poslanik DF i potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić kazao je 28. aprila u parlamentu da “svi oni građani koji su glasali našu koaliciju dijele stav ministra pravde Leposavića. To je tako - kako je," rekao je Bulajić.

Koalicija oko DF zajedno sa Demokratama i Građanskim pokretom URA izglasala je Vladu Zdravka Krivokapića 4. decembra. Tri mjeseca ranije održani su izbori na kojima je poslije tri decenije smijenjena Demokratska partija socijalista predsjednika Mila Đukanovića.

Partije oko DF osvojile su više od 130 hiljada glasova birača.

Ranije je i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Jovan Vučurović iz DF negirao genocid u Srebrenici u čemu ga je podržao partijski kolega Slaven Radunović.

“I Vučurović i ja i svako od nas osuđujemo svaki zločin uključujući i onaj u Srebrenici, ali ne sa političkom kvalifikacijom da je to genocid”, kazao je Radunović.

O smjeni Leposavića, koji je odbio premijerov zahtjev da podnese ostavku 11. maja raspravljaće Skupština Crne Gore.

Istraživanje CGO pokazalo je da dvije trećine crnogorskih građana smatra da se u Srebrenici dogodio genocid i da su to stavovi uglavnom građana crnogorske i bošnjačke nacionalnosti.

„Većina njih skoro 80 odsto ne slaže se sa tvrdnjom da su pripadnici njihove nacije počinili najteže zločine tokom ratova devedesetih”, kazao je Miloš Vukanović.

Dio građana uglavnom srpske nacionalnosti, koji ne smatra da je tamo bio genocid ocjenjuje da se “dogodio veliki ratni zločin”, dio smatra da je to bio “rat u kom su svi stradali”. Drugi pak vjeruju da je u pitanju bilo “miješanje stranih sila i podvala srpskom narodu”, ili “odgovor na muslimanske napade".

“Imamo jasan stav građana o ovom slučaju. Sva ostala istraživanja ukazuju da iako su građani kritički nastrojeni prema Haškom tribunalu i NATO-u da ipak u velikom broju podržavju rad tih institucija”, kazao je Vukanović koji je naveo da je ove godine za 16 odsto porastao broj građana koji zna šta se dogodilo u Srebrenici.

“Smatramo da je to zbog činjenice da je slučaj Srebrenica bila društveno aktuelna tema u Crnoj Gori u poslednja dva mjeseca”, objašnjava.

Slučaj Leposavić izazvao je osim u Crnoj Gori brojne osude i u regionu.

Pokret „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su izvinjenje Leposavića:

“Niko više ne može vrijeđati žrtve. Mi to nećemo dozvoliti. Ako nam ne ponudi izvinjenje, mi ćemo u dogledno vrijeme podnijeti tužbu protiv njega “, kazala je za Radio Slobodna Evropa Munira Subašić, predsjednica Pokreta.

Crnogorsko suočavanje sa prošlošću

Da se Crna Gora nije suočila sa ratnom prošlošću devedesetih smatra više od pola crnogorskih građana. Oni prepoznaju pravosudni sistem kao problem u suočavanju sa prošlošću.

“Zabrinjavajući je podatak da svega trećina građana smatra da crnogorsko pravosuđe ima kapacitet da procesuira ratne zločine”, kazao je sociolog Petar Đukanović.

On je naveo da osim podatka da 60 odsto građana smatra da pravosuđe nema kapacitete, polovina ispitanika i ne zna da li je neko od crnogorskih građana optužen za ratne zločine u Crnoj Gori, a preko polovine ne zna ni da se crnogorsko tužilaštvo bavi istraživanjem ratnih zločina, niti da je bilo suđenja za ratne zločine.

Do sada crnogorski sudovi osudili su jednog državljanina Republike Srbije 2003. godine za masovni zločin izvršen u Štrpcima. Sudski epilog 1994. dobio je i slučaj za ubistvo porodice Klapuh u Plužinama kada su osuđena petorica pripadnika Vojske Republike Srpske.

Prvostepenom presudom oslobođeni su i okrivljeni za zločine u Kaluđerskom lazu.

Pravosnažnim presudama oslobođeni svi optuženi za zločine Deportacija izbjeglica i Bukovica.

Apelacioni sud je 2016. godine potvrdio osuđujuću presudu za slučaj "Morinj", kojom su četvorica bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u tom logoru 1991. i 1992. godine. Osuđeni su na kazne od dvije do četiri godine zatvora.

Velika većina građana Crne Gore upoznata je sa zločinima koji su se dogodili na prostorima bivše Jugoslavije.

Istraživanje je sprovedeno tokom aprila ove godine na uzorku od 828 crnogorskih građana.

Facebook Forum

Pogledajte

Perspektiva - specijal sa Aleksandrom Jovanovićom– Ćutom u Beogradu: 'Protest protiv svega'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:24:17 0:00
XS
SM
MD
LG