Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Većinom stara lica za predsjedničke fotelje


Predaja kandidatura Centralnoj izbornoj komisiji, Foto: Midhat Poturović
Na oktobarskim izborima u BiH za člana državnog Predsjedništva prijavio se dosada najveći broj kandidata.

U svemu tome posebnu sjenu na oktobarske izbore baca činjenica da nije ispoštovana presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u Starzburu.

Za izborno nadmetanje do sada se prijavilo 19 kandidata. Iako je u odnosu na prethodne izbore broj kandidata znatno veći, na izbornim listama ponovo su se našla već poznata imena. Građani BiH tako će i ovoga puta birati među onima koji su do sada obavljali najrazličitije funkcije u zemlji.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva boriće se osam kandidata, najpoznatiji među njima su sadašnji predsjedavajući državnog Predsjedništva Haris Silajdžić, te zastupnik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović. Novo lice je Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost i vlasnik „Dnevnog Avaza“.

Analitičari ocjenjuju da će najžešća borba biti upravo oko bošnjačkog člana bh. Predsjedništva. U ponedjeljak su kandidature predali Izetbegović i Radončić. Prvi je najavio da će slijediti put svog oca Alije Izetbegovića:

„... dakle, politiku kompromisa koja donosi rezultate, nekad manje, nekad veće, ali znači cijelo vrijeme pomak, pomak naprijed.“


A drugi, za kojeg se procjenjuje da je jedan od najbogatijih ljudi u BIH, da će se obračunati sa korupcijom:

„Mislim da ću ja uspjeti da od Bosne i Hercegovine napravimo najveće gradilište u regionu, da napravimo pravnu državu, da pobijedimo siromaštvo, mafiju i korupciju.“


U Bosni i Hercegovine nema jasne slike kako bi pluralno političko društvo trebalo harmonizovati i kako takvo društvo treba da izgleda. Stoga se i kandidati za članove Predsjedništva, ali i za druge funkcije u zemlji, iz godine u godinu ponavljaju.

Politički (ne)poredak

Predsjednik Međunarodnog foruma Bosna profesor Rusmir Mahmutčehajić podsjeća da je politička konstitucija u BiH nastala iz rata i kao takva razara bh. društvo.

„Većina ljudi koji se uključuju u taj politički poredak, ako se to tako može nazvati – zapravo riječ je o održavanju bh. neporetka – oni su motivirani strašću, strahovima, neznanjima, pohlepom itd. Među njima je moguće vidjeti ljude dobre volje, ali, između dobre volje i znanja ključnih pitanja političke filozofije, naravi bh. društva, može biti razlika koliko od Zemlje do neba,
“ kaže Mahmutčehajić.

Rusmir Mahmutčehajić
Najizvjesniji - prema analitičarima - će biti izbor za srpskog člana Predsjedništva BiH. SNSD je oko sebe okupio manji blok stranaka i ponovo kandidovao dosadašnjeg člana kolektivnog šefa države iz reda srpskog naroda, Nebojšu Radmanovića.

Kao protivkandidat pojaviće se predsjednik PDP-a Mladen Ivanić.

Političke partije u BiH idu na provjerene kandidate, zbog toga građani uvijek imaju opciju da biraju među ljudima koji su godinama u politici, kaže profesor iz Banja Luke Ivan Šijaković.

„Ponavljaju se kandidati koji su već bili, nadajući se da ljudi neće glasati, nego da će navijati i iz tih navijačkih razloga da će izabrati nekoga od njih. Drugi razlog nam govori da su partije zatvorile pristup novim ljudima unutar partije, da nema svežih ideja. Treća stvar nam govori da su se partije uplašile – jer ako neko šeta samo s jednog na drugo, kao što je u slučaju SNSD-a i Dodika, da moraš premestiti sa mesta predsednika Vlade na mesto kandidata za predsednika republike, onda to već znači da su oni u nekoj vrsti panike da moraju da sačuvaju te svoje pozicije,“
smatra Šijaković.

Za hrvatskog člana Predsjedništva postoji više jakih kandidata

U trku za predsjedničku fotelju ušla su četiri kandidata predstavnika hrvatskog naroda. Dosadašnji član državnog Predsjedništva, ispred SDP-a, Željko Komšić, sadašnja predsjednica Federacije Borjana Krišto, i zastupnici u državnom Parlamentu Martin Raguž i Jerko Ivanković Lijanović.

Ono što se pokušava nametnuti tezom: hrvatske političke stranke stranke se nisu dogovorile – pobjednik je Željko Komšić, ja mislim da ta činjenica ne stoji, kaže profesor sa mostarskog Sveučilišta.
Stranke sa hrvatskim predznakom nisu uspjele da dogovore jedinstvenog kandidata, tako su prema mišljenju mnogih otvorile put SDP-ovom kandidatu, kog i ne smatraju hrvatskim, da opet dobije najveći broj glasova.

Ipak, profesor sa mostarskog Sveučilišta, Zoran Tomić, smatra da ta činjenica ne mora dovesti do takozvanog rasipanja hrvatskih glasova:

„Ono što se pokušava nametnuti tezom: hrvatske političke stranke stranke se nisu dogovorile – pobjednik je Željko Komšić, ja mislim da ta činjenica ne stoji. Postoje četiri, odnosno tri jaka politička kandidata. Neka se svojim idejama, svojim porukama bore unutar tog biračkog tijela koje mogu usmjeriti na sebe i neka, na kraju krajeva, rezultat bude onakav kako odluče birači,“
ocjenjuje Tomić.

Inače, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata - biraju birači upisani u Centralni birački spisak u Federaciji. Člana Predsjedništva koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske - jednog Srbina - biraju birači upisani u Centralni birački spisak u tom entitetu.

Sjenu na oktobarske izbore dodatno će baciti činjenica da nije ispoštovana presuda Suda za ljudska prava u Strazburu čime bi bilo omogućeno i onima, koji se ne izjašnjavaju ni kao Bošnjaci ni kao Srbi ni kao Hrvati, da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG