Dostupni linkovi

Početak kraja 'zaštićenih najmoprimaca'


Država i vlasnici stanova upozoravaju da je Europski sud za ljudska prava donio više presuda u kojima je Hrvatska kažnjena jer nije omogućila povrat imovine vlasnicima.
Država i vlasnici stanova upozoravaju da je Europski sud za ljudska prava donio više presuda u kojima je Hrvatska kažnjena jer nije omogućila povrat imovine vlasnicima.

U saborsku proceduru poslan je prijedlog izmjena Zakona o najmu stanova, koji bi trebao konačno riješiti traženja vlasnika nacionaliziranih stanova da im se vrati imovina, i strahovanja oko 3.700 obitelji koji u tim stanovima žive da će ostati na ulici. Pet godina nakon stupanja zakona na snagu stanari će se morati iselili ili će plaćati tržišnu vrijednost najamnine.

"Radi se o kompromisu uz aktivnu ulogu države", kaže državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir.

Plan je da zakon nakon dva čitanja stupi na snagu 1. srpnja, i da u sljedećih pet godina najamnine u stanovima nacionaliziranim između 1945. i 1955. godine, u kojima žive bivši nositelji stanarskog prava, a sada zaštićeni najmoprimci, rastu 1,2 puta godišnje. Tada vlasnik stupa u posjed.

"Nakon ovih pet godina prestaje se biti zaštićeni najmoprimac i država uskače tako da subvencionira razliku između do tada postignute najamnine i pune tržišne najamnine, kako bi država pomogla ljudima da se lakše snađu i manje osjete problem koji će nastati", pojašnjava Uhlir.

Očekuje se da će država na te subvencije potrošiti 47 milijuna kuna (oko 6,25 milijuna eura). Socijalni slučajevi i ratni veterani imat će u prvih pet godina povlašteni tretman i njima se iznos najamnine neće povećavati.

Pravna savjetnica Hrvatskog saveza udruga stanara Jasna Kovač za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da je prijedlog zakona toliko loš da se ne može ni popraviti mogućim amandmanima, a da oni traže samo ono što su mogli i svi drugi nositelji stanarskog prava.

"Cilj ovog zakona je profit, a nama je cilj – očuvanje doma. Mislim da je zakon totalno promašen jer u konačnici tjera 10.000 ljudi iz njihovih domova. S obzirom da je po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo prodano preko 320.000 stanova, što u društvenom, što u nacionaliziranom, što u konfisciranom vlasništvu, mi tražimo otkup po istim uvjetima", ističe Kovač.

Pravna savjetnica kaže kako postoje tri grupe vlasnika – sedam posto su izvorni vlasnici i njihovi nasljednici, druga grupa su izvorni vlasnici koji su u međuvremenu otkupili drugi društveni i nacionalizirani stan, a treća je grupa najbrojnija – prekupci.

"Oni su za 10 do 20 posto vrijednosti nekretnine kupovali stanove zajedno sa zaštićenim stanarima unutra, još u vrijeme dok su ovi imali stanarsko pravo", dodaje Jasna Kovač.

Njihov je prijedlog da se obešteti samo ovih sedam posto izvornih vlasnika i to novcem koji je država dobila od otkupa državnih stanova.

I dok zaštićeni najmoprimci kažu kako njihove zahtjeve podržava posebna UN-ova izvjestiteljica Raquel Rolnik, država i vlasnici stanova upozoravaju da je Europski sud za ljudska prava donio više presuda u kojima je Hrvatska kažnjena jer nije omogućila povrat imovine vlasnicima.

Predsjednik udruge vlasnika takvih stanova u Zagrebu Vlasništvo i posjed Igor Leskovar kaže za RSE da su o ovi rokovi predugi, a da i cijeli proces traje predugo zbog maksimalističkih zahtjeva zaštićenih najmoprimaca.

"Oni nikada ozbiljno nisu zauzeli stav da bi se, što je logično, stan vratio vlasniku u posjed, a njih zbrinulo u državne, gradske i druge stanove, nego su uvijek dolazili sa nekim pretjeranim zahtjevima da bi oni za sitan novac otkupili naše stanove, dakle stanove koji imaju vlasnike. Problem je, naravno, očit – ako idete u državni stan, onda više nećete živjeti za 200 kuna (oko 25 eura) mjesečne najamnine u stanu od 100 kvadratnih metara u strogom centru Zagreba", navodi Leskovar.

Prijedlog zakona naći će se na klupama zastupnika sljedećeg tjedna.

Dvije suprotstavljene udruge nastavljaju intenzivno lobiranje među parlamentarnim strankama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG