Dostupni linkovi

Opoziciona SSP traži da Srbija uskladi spoljnu politiku sa EU


Na fotografiji: Potpredsednik Skupštine Srbije iz redova opozicione Stranke slobode i pravde Borko Stefanović sa tekstom draft rezolucije kojom se traži da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom.
Na fotografiji: Potpredsednik Skupštine Srbije iz redova opozicione Stranke slobode i pravde Borko Stefanović sa tekstom draft rezolucije kojom se traži da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom.

Potpredsednik Skupštine Srbije iz redova opozicione Stranke slobode i pravde Borko Stefanović podneo je 23. novembra u Skupštini predlog rezolucije kojom se traži da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom.

"Stranka slobode i pravde i ja lično smatramo da Srbija kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) mora hitno uskladiti svoju spoljnu politiku sa EU, jer je to nas ekonomski, politički i državni interes", izjavio je Stefanović, saopštila je Stranka slobode i pravde (SSP).

O tome da li će se taj predlog rezolucije naći pred poslanicima odlučuje predsednik Skupštine. Na čelu Skupštine je Vladimir Orlić iz redova vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Nije poznato kako bi se o predlogu rezolucije izjasnili poslanici vladajuće koalicije.

Stefanović je ukazao da više od 60 odsto ukupne trgovinske razmene Srbija ima sa državama EU i da Srbija neusklađivanjem sa evropskom politikom rizikuje ekonomsku izolaciju.

"Bilo kakvo usporavanje ekonomskih aktivnosti sa zemljama EU značilo bi katastrofu za našu ekonomiju, radna mesta i životni standard koji je već ugrožen ogromnim porastom cena osnovnih životnih namirnica", naveo je Stefanović, preneo je SSP.

On je istakao da je Srbija jedina država kandidat za članstvo u EU koja nije zvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

Zvanični Beograd, iako se saglasio sa rezolucijama Ujedinjenih nacija (UN) i deklaracijama EU kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, odbija da uvede sankcije Moskvi uprkos ponovljenim pozivima EU da to učini i da je kao kandidat za članstvo u obavezi da postepeno usklađuje svoju politiku sa evropskom.

Kao argument za takav stav vlasti su navodile podršku Rusije oko pitanja Kosova, imajući u vidu da Rusija, jedan od članica Saveta bezbednosti UN, ne priznaje nezavisnost Kosova.

Drugi argument koji su iznosili zvaničnici u Srbiji jeste zavisnost od ruskih energenata.

Srbija je status kandidata za članstvo u EU dobila 2012. godine. Neusklađenost Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom jedno je od pitanja na koje godinama unazad u izveštajima o njenom napretku ukazuje Evropska komisija.

Zbog odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji, Evropski parlament je 23. novembra izglasao Rezoluciju kojom se traži napredak u pristupnim pregovorima između Beograda i Brisela samo ako se Srbija usaglasi sa politikom sankcijama protiv Rusije.

Za Rezoluciju je glasalo 508 evropskih zastupnika, 75 njih je glasalo protiv a 61 su bili uzdržani.

"Davanje prioriteta usklađivanju zemalja pristupnica sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, pristupni pregovori sa Srbijom trebalo bi da napreduju samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama vezanim za EU", stoji u izglasanoj rezoluciji.

XS
SM
MD
LG