Dostupni linkovi

Teško do zabrane negiranja genocida


Sat pronađen na iskopavanjima jedne od masovnih grobnica u Podrinju u kojim su pronađeni ostaci ubijenih u genocidu

Bosna i Hercegovina ima obavezu da zakonski zabrani negiranja genocida u Srebrenici, ne samo zbog toga što je genocid počinjen na tlu ove države, već zato što je više od deset zemalja EU to već uradilo, ocjenjuje poslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Denis Bećirović.

Bećirović, koji već nekoliko godina predlaže u Parlamentu BiH zakon o zabrani negiranja genocida, komentariše ovo nakon što je i u Kongresu SAD-a podnesena Rezolucija o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine.

"Austrija, Njemačka, Belgija, Švedska, Francuska, sve te zemlje propisuju zabranu negiranja genocida i holokausta kao krivično djelo. Imajući u vidu praksu ovih evropskih država, mislim da će BiH u narednim godinama morati da usvoji ovakav zakon, poštujuću sve međunarodne obaveze koje ima, prije svega prema UN", objašnjava za Radio Slobodna Evropa Bećirović.

Slična rezolucija usvojena je 2015. godine u Evropskom parlamentu,
kojom se obilježava sjećanje na sve žrtve genocida.

"Pitanje zabrane negiranja genocida i holokausta", konstatuje Bećirović, "je civilizacijsko i principijelno pitanje".

Poziv Vijeću za implementaciju mira

Kongresmenka Eddie Bernice Johnson predstavila je 13. jula Zastupničkom domu Kongresa SAD Rezoluciju u kojoj se osuđuju genocid koji su počinile srpske snage u BiH, te izjave, djela i politike koji dovode u pitanje genocid.

"Potiče se Vijeće za implementaciju mira (PIC) da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine te potiče visokog predstavnika da koristi pune ovlasti kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove na okončanje historijskog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici", navedeno je uz ostalo u Rezoluciji.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je 11. jula prošle godine, tokom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, rekao da će do sljedeće godišnjice (2020. godine) Bosna i Hercegovina imati Zakon o zabrani negiranja genocida, ali se to nije desilo. Ove godine, na 25 godišnjicu genocida, na komemoraciji žrtvama je u video poruci pozvao političare da usvoje zakon o zabrani negiranja genocida.

Na istoj komemoraciji ove godine, 11. jula u Potočarima je na usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida pozvala i Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa".

"Pozivam Vijeće za provedbu mira u BiH da nametne zakon o negiranju genocida i holokausta. Poruka našim političarima u zemlji i regiji je da gradite mir, poštovanje i povjerenje. Bez istine i pravde nema mira", kazala je Munira Subašić.

Srebrenica: Genocid u tri čina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:42 0:00

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i domaći sudovi, osudili su 46 osoba na oko 700 godina zatvora, uz četiri doživotne kazne, za genocid počinjen nad više od 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Posljednja osuđujuća presuda je izrečena u martu 2019. godine u Hagu bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, koji je za genocid u Srebrenici i druge zločine osuđen na doživotni zatvor.

Nakon presude, dvanaest udruženja žrtava u BiH pokrenulo je inicijativu prema domaćim i međunarodnim institucijama, s ciljem zaustavljanja prakse negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti i glorifikacije njihovih izvršilaca.

U Republici Srpskoj o 'jednostranoj istini'

Predsjednik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH Nenad Stevandić tvrdi da se u BiH nikada neće postići koncenzus oko donošenja ovakvog zakona, jer ne postoji ista percepcija o događajima iz devedesetih.

"Ovakvim inicijativama, rezolucijama i zakonima ulaže se samo u pogoršanje međunacionalnih odnosa u BiH. Nema jednostrane istine i jednostranih zločina u BiH, ali ni na Balkanu. Umjesto što istoriju okrećemo jedni protiv drugih, mislim da u nju treba da ulažemo i da gradimo novi život, a ne da se konstantno okrećemo prošlosti", smatra Stevandić.

Slične stavove ponavljaju i poslanici drugih stranaka, kao i vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji u državnom parlamentu godinama glasaju protiv prijedloga da se usvoji zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Pogodite godinu - Dodik: Srebrenica je srpska osveta za Kravice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:52 0:00

Skupljanje političkih poena

Predstavnici nevladinih organizacija u BiH koje se bave zaštitom ljudskih prava nisu optimisti u pogledu skorog zakonskog uređenja ove oblasti. Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović kaže da u BiH još nisu stvoreni preduslovi za oporavak postkonfliktnog društva.

"Tranzicijska pravda, suočavanje s istinom, prihvaćanje odgovornosti, pomirenje, samo su teorijski pojmovi. U BiH se ništa od ozbiljnih preduslova za normalizaciju života nakon konflikta nije uradilo. Umjesto toga, političari su od najosetljivijjih pitanja, kao što je pitanje Srebrenice, skupljali prljave političke poene i pravili dnevnu politiku", kaže za Radio Slobodna Evropa Todorović.

Prema njegovim riječima, ključni interes vlasti, nije pomirenje, istina i trajni mir nego upravo suprotno, podjele, strahovi, mržnja i nesigurnost.

Kako učiti o genocidu?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:31:30 0:00

Ima li šanse za katarzu?

U Srbiji negiranje genocida, holokausta i drugih ratnih zločina nije regulisano posebnim zakonima. Skupština Srbije usvojila je 2010. godine Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice, ali bez spominjanja riječi genocid.

Teško je za očekivati da oni koji su materijalno i statusno 'profitirali' od genocida, usvajaju rezoluciju o negiranju genocida -
Janja Beč Neumann

Janja Beč Neumann, sociologinja i istraživačica genocida iz Srbije, kaže za Radio Slobodna Evropa da su društva koja su činila bivšu Jugoslaviju duboko kontaminirana dešavanjima iz devedesetih, najviše zbog toga što su na vlasti iste politike i ideologije koje su dovele do zločina i genocida.

"Još dugo u ovim društvima neće doći do katarze priznavanjem počinjenih zločina, naročito dok je u Srbiji na političkoj sceni aktuelna vlast. Teško je za očekivati da oni koji su materijalno i statusno 'profitirali' od genocida, usvajaju rezoluciju o negiranju genocida", smatra Beč Neumann.

Objašnjava da je u Srbiji na sceni dugogodišnje negiranje i ćutanje kada je u pitanju genocid u Srebrenici, te da bez promjene vlasti i međunarodnog pritiska Srbija nikada ovakvu Rezoluciju neće usvojiti.

U Srbiji se niko do zvaničnika nije oglasio ni ove godine, povodom 25 godina od genocida u Srebrenici.

Nevladina organizacija Žene u crnom i ove godine odala je počast žrtvama u centru Beograda.

Beograd: Živi spomenici žrtvama srebreničkog genocida
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

Istovremeno su nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Nezavisno društvo novinara Vojvodine i forum ZFD - Srbija, povodom 25. godišnjice od genocida u Srebrenici, pokrenuli trajnu kampanju "Nikome se ne ponovilo".

Ove godine na 11. godišnjicu genocida u Potočarima je ukopano još devet nekompletnih tijela žrtava. U Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6. 610 pronađenih i identifikovanih žrtava genocida. Još se traga za više od 1.000 nestalih.

XS
SM
MD
LG