Dostupni linkovi

Rezultati predsedavanja Dekadom Roma


Romska djeca učenici u jednoj od osnovnih škola u Beogradu, Foto: Vesna Anđić
Romska djeca učenici u jednoj od osnovnih škola u Beogradu, Foto: Vesna Anđić

Srbija je predala Slovačkoj predsedavanje Dekadom Roma, na čijem čelu je bila u poslednjih godinu dana. Pored izvesnog napretka u rešavanju romskih pitanja, lista problema i dalje je podugačka, a diskriminacija u svim segmentima i dalje je prisutna. Primer za to je i da su Romi u jednom beogradskom naselju od kartona odnedavno ograđeni žicom.

Tokom predsedavanja Dekadom Roma u Srbiji su doneti Zakon o zabrani diskriminacije i Strategija inkluzije Roma za čije je sprovođenje, iz državnog budžeta, namenjeno pet i po miliona evra. Nadležni tvrde da je poslednjih godina urađeno dosta na opštem cilju – smanjenju razlika između Roma i ostalog dela stanovništva.

A kako danas žive Romi u Srbiji, pitali smo Osmana Balića, koordinatora Lige za Dekadu Roma, koja okuplja više romskih nevladinih organizacija:

"Teže nego što se inače teško živi u Srbiji. Možda je dobro da se malo oseti kako je to kad se nema, taj način života nama lakše pada nego drugima. Mi se radujemo životu kakav god da je."


Bez obzira na kulturu Roma i njihove optimističke poglede na život, ovu populaciju u Srbiji muče mnogi problemi, od kojih su najveći nerešena pitanja obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja.
Foto: Vesna Anđić

Ljuan Koka, šef Sekretarijata za romsku nacionalnu strategiju Ministarstva za ljudska i manjinska prava, izjavio je za naš program da se diskriminacija Roma u društvu događa na svim poljima i da počinje od najranijeg uzrasta, od škola:

"U specijalne škole ide oko 70-80 odsto romske dece. Njima je sasvim normalno, ako romsko dete ne može da prati nastavni program, da ga pošalju u specijalnu školu – a to je problem jezika, a ne nesposobnosti intelekta. Drugi problem, romska deca koja su u nastavi, dakle, dete koje završi osmi razred ima znanje deteta sa završenim petim razredom. Propuštali su ga tek reda radi."

Prema nezvaničnim procenama, u Srbiji živi pola miliona Roma, iako poslednji popis iz 2002. govori da ih je 108.000 hiljada. Zvanično, među izbeglim i raseljenim licima je 25.000 hiljada Roma, dok je veliki broj građana romske nacionalnosti i među 150.000 hiljada državljana Srbije koji će se vratiti iz zapadnih zemalja u readmisiji. Za mnoge od njih zajednički je problem to što nemaju lična dokumenta, zbog čega ne mogu da dobiju ni humanitarnu pomoć, kaže za naš program Sonja Barbul, romski asistent UNHCR-a:

"Ako nemate izvod iz Matične knjige rođenih ne možete ništa. Znači, pre svega, ne možete da vakcinišete dete, ako vam dete nije vakcinisano ono je podložno svim mogućim bolestima, ne možete upisati dete u predškolsko, školsko i, praktično, ne možete vi da dobijete socijalnu pomoć zato što nemate dokumenta kojima možete da dokažete svoj identitet. A to je i gubitak za državu, zato što država ne zna sa koliko ljudi raspolaže."


Tražili su mito od Cigana!


Romi ograđeni žicom ispred zgrade za smeštaj sportista na Univerzijadi, Foto: Zoran Glavonjić
Kako izgleda deo romskih problema javnost Srbije mogla je da vidi u pokušaju iseljavanja Roma koji stanuju u nehigijenskim naseljima u Beogradu. Ovako je izgledala intervencija gradskih vlasti u “Kartonskom gradu“, koji se nalazi tik uz novobeogradski šoping mol Delta siti, najveći na Balkanu, biznismena Miroslava Miškovića, i njegovo stambeno naselje Belvil, u kom će za vreme Univerzijade biti smešteni sportisti:

"Gde da nosiš Rome?!"
"Tražili su mito! Mito su tražili od Cigana!"
"Da, bando lopovska što uzimate pare i mito što uzimate od Miškovića!"
"Uzeli su 50 evra!"

Uz prisustvo policije jedan deo kartonskih kuća u kojima žive je srušen, neki su dobrovojno smešteni u kolektivne centre za beskućnike i stare. Oni koji su ostali u svojim kartonkama, od pre neki dan su ograđeni žicom koju čuva uniformisano obezbeđenje:

Romi ograđeni žicom ispred zgrade za smeštaj sportista na Univerzijadi, Foto: Zoran Glavonjić
"Oni su rekli da nisu ovde zatvorili Rome nego da žele da obezbede sportiste koji dolaze. Ispada da mi smetamo nekom, da napadamo studente. To nije istina!"
"Ovde ne mogu da radim. Ja sam živeo od papira, od kartona, sad je zatvoreno. Tu je obezbeđenje, kao da smo u logoru."
"Ima i trudnica, sad da treba da rodimo nemamo kuda da izađemo. Takav je naš ciganski život."

Naši sagovornici složili su se da se pitanju romskih naselja mora pristupiti mnogo ozbiljnije, a Osman Balić ocenio je da je dosadašnji način iseljavanja posledica sistematske diskriminacije Roma:

"Vi, dakle, imate buldožer socijalnu politiku, imate, zapravo, jednu novu pojavu koju bi neko zlonameran mogao da nazove neofašizmom. Dakle, pred naletom krupnog kapitala koji je veoma sumnjiv, vi imate da se najjači, to jest gradonačelnik, buldožerom odnosi prema najslabijem. Ja bih voleo da on taj buldožer nekad iskoristi prema nekima koji bi možda mogli da budu ravnopravni s njim. Sudbina slabih je u rukama jakih i to nije fer."


Srbija i grad Beograd uradili su akcioni plan za nelegalna romska naselja. Neka će biti legalizovana, dok bi ostala trebalo da budu preseljena. Samo u Novom Beogradu ima 15 nehigijenskih romskih naselja, dok se procenjuje da ih u celom gradu ima još nekoliko desetina.

*****
Video prilog o Romima u Srbiji:

Daleko im kuća
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00
XS
SM
MD
LG