Dostupni linkovi

Beograd prijavljuje UNMIK Hagu


Haški tribunal
Haški tribunal
U Kancelariji Vlade Srbije za saradnju sa Haškim tribunalom nam je potvrđeno da šalju danas (ponedeljak, 20. decembar) prijavu Tribunalu „zbog nepoštovanja suda protiv svih koji su ometali istragu o trgovini ljudskim organima na Kosovu“, kao što je to najavio predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Tribunalom Rasim Ljajić.

Zašto se, nakon objavljivanja izveštaja Dika Martija Beograd odlučio za taj potez i kakvi su izgledi za pokretanje istrage o toj vrsti odgovornosti?

Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić i u Strazburu, gde boravi zbog izveštaja izvestioca Saveta Evrope Dika Martija o zločinima i trgovini ljudskim organima, govorio je o odgovornosti UNMIK-a.

„Ima elemenata otvorene opstrukcije, praktično od objavljivanja prvih informacija o teškim kršenjima ljudskih prava, uključujući i trgovinu ljudskim organima“
, rekao je Ljajić.

Šef Kancelarije za saradnju sa Haškim tribunalom Vlade Srbije Dušan Ignjatović je podsetio da je Nacionalni savet još 2008. godine podneo istu takvu prijavu protiv UNMIK-a i njegovog tadašnjeg šefa Sorena Jesena Petersena, tada se Srbija pozivala na knjigu bivše haške tužiteljke Karle Del Ponte, kao što se danas poziva na izveštaj Dika Martija.

„Tada smo, zaprepašćeni navodima koji su bili u knjizi prethodne tužiteljke Karle Del Ponte, zatražili od Tužilaštva Tribunala da se ponovo otvori istraga, ukoliko je ikada vodjena, a ako oni ne mogu da otvore istragu, da dokaze dostave Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije. Mi smo tužiocu Bramercu tada podneli neku vrstu krivične prijave protiv UNMIK-a za ometanje istrage. Dokumentima Haškog tribunala je zaprećena kazna za nepoštovanje Suda sedam godina zatvora i 100.000 evra. Na tu prijavu nismo dobili odgovor, jedino smo dobili informaciju da je Tužilaštvo vodilo neke vrste predistražnih radnji i da je sva dokumentacija oko toga ustupljena Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije“
, kaže Ignjatović.

Soren Jessen-Petersen u Prištini 2006.
Zašto se Petersen posebno pominje u prijavi objašnjava Ignjatović:

„Podsetiću vas, Soren Jensen Petersen je uspostavio vrlo blizak kontakt sa Ramušom Haradinajem, on ga je javno nazivao prijateljem, pratio ga je u Hag, UNMIK je dao garancije da se brani sa slobode, kad se branio sa slobode, nestajali su svedoci... Zbog toga je Haradinaj oslobodjen u prvom stepenu.“


Uključiti međunarodne institucije


Lazara Stojanović
a, šefa prevodilačke službe UNMIK-a od 2000. do 2006. godine pitali smo da li se pričalo u to vreme o ubistvima radi prodavanja organa.

„Ja sam kao prevodilac i šef službe za komunikacije UNMIK-a bio prisutan na svim zatvorenim sastancima. Na njima se nikada nije pomenula trgovina organima. Mi svi smo prvi put za to čuli kada je to Karla Del Ponte objavila. A lično sam i sa Haškim tribunalom imao prilično otvorenu, prijateljsku saradnju i u krugovima Tužilaštva to se nije pominjalo“, navodi Stojanović.

Danas Stojanović, koji je na čelu REKOM-regionalnog projekta o pomirenju, kaže da lično veruje da je tih zločina bilo ali da je ključno pitanje da li su u to umešane današnje važne kosovske političke ličnosti.

U Haškom tribunalu nisu hteli da komentarišu najavu prijave protiv UNMIK-a, a advokat Tomilsav Višnjić koji je često boravio u Tribunalu u svojstvu branioca optuženih, kaže:

„To je dosta neuobičajena situacija i postoje dva problema. Prvi je da li je Tribunal nadležan za to i drugi ko će biti nadležan da reaguje po prijavi. Verovatno će predsednik Tribunala morati da oformi ad hoc organ koji će se baviti i odlučiti u kom pravcu dalje da se postupi."


RSE: Zašto se dovodi u pitanje nadležnost Tribunala?

Višnjić: Zato što to može da se tretira kao događaj van Kosova, izlovan, kao dešavanja u Albaniji za koje Tribunal nije nadležan.

Haški tribunal, kome se Beograd obratio, samo je jedna od moglo bi se reći ne i najvažnijih adresa, kada je reč o rasvetljavanju tvrdnji iz izveštaja Dika Martija koji je pokrenuo lavinu pitanja.

„Ja sam ubeđen da je to veliki izazov za pravosuđe Kosova i Albanije i da je potrebna međunarodna pomoć, da se moraju uključiti međunarodne institucije. To treba što je moguće pre ispitati. Ako tu ima faktografije, onda treba stvar završiti što je moguće pre. Ako nema, i to treba raščistiti. Jer, lebdeti između nije dobro. To truje političku atmosferu na Kosovu, u Albaniji, u Srbiji, u celom regionu“, kaže Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
XS
SM
MD
LG