Dostupni linkovi

Vekarić: Istraga o zločinima na Kosovu ne treba biti politička


Bruno Vekarić
Bruno Vekarić
Ovo ne treba da bude politička euforija, već ozbiljna istraga koja će utvrditi da li neko jeste odgovoran za zločine ili nije, kaže Bruno Vekarić, zamenik tužioca za ratne zločine, povodom izveštaja izvestioca Saveta Evrope Dika Martija kojim su politički lideri s Kosova optuženi za trgovinu oružjem, drogom i ljudskim organima.

RSE: Da li je tačno da je Tužilaštvo ušlo u trag računima u inostranstvu, koji mogu da dovedu do Tačija i njegove umešanosti u trgovinu organima, i da su to podaci Srpskog tužilaštva i američkog FBI?

Vekarić: Ne mogu da potvrdim ništa što je iz naše istrage jer ona još uvek nije potpuno otvorena. To su stvari do kojih smo postepeno dolazili. Postoje razne nevladine organizacije koje su dobijale novac sumnjivog porekla. Sve drugo će biti segment naše buduće istrage, ali se nadam i naših kolege iz EULEX-a i Albanije. Neke segmente toga što smo mi našli, već smo podelili sa Albancima još pre 2,5 godine. Sa EULEX-om imamo lepu saradnju, koja je na Kosovu dala rezultata. I ovde su napreci u istrazi vidljivi. Kada budemo mogli da podelimo informacije sa javnosti, mi ćemo ih podeliti.

RSE: Da li su svi relevantni dokazi vašeg Tužilaštva sadržani u objavljenom izveštaju Dika Martija? Koje se još ličnosti pominju, osim Tačija?

Vekarić: U našem izveštaju se pominje i Haradinaj i njegovi kontakti sa raznim sferama organizovanog kriminala u trgovini organima. I Dreničku grupu smo itekako obuhvatili u našoj istrazi. Imamo dva predmeta. To je, ne samo ratni zločin, već i organizovani kriminal i to ću podeliti sa kolegom Radosavljevićem. Sve ono do čega smo došli i do čega dolazimo u našoj istrazi je predmet široke opservacije i istrage EULEX-a, Albanskog tužilaštva i nas.

Mislim da ovo ne treba da bude politička euforija, već treba da bude ozbiljna istraga koja će utvrditi da li neko jeste odgovoran za zločine ili nije. Mislim da je to svima u interesu - i Evropi i kosovskim vlastima i nama u Srbiji, a pre svega porodicama žrtava.

RSE: Da li to poručujete javnosti da treba dobro paziti i da niko nije kriv dok se to ne dokaže?

Tekst iz Gardijana u kojem se kosovski premijer Hašim Tači povezuje sa navodnom trgovinom organima, decembar 2010.

Vekarić: Ne želim da podležem opštoj euforiji. Za svakoga važi da nije kriv dok se to ne dokaže. Već smo u Srbiji napravili veliku grešku kada smo i Tačija, i sve lidere OVK, proglasili krivim, pa su rađene katastrofalne istrage za vreme Slobodana Miloševića. Ljudi su saslušavani kao svedoci pred kamerama, pa je došlo do bitnih povreda postupaka i više nismo mogli imati slučaj na osnovu takvih istraga jer bi svako Veće oslobodilo bilo koga, pa i Hašima Tačija na osnovu takvih istraga. To ne znači da oni nisu odgovorni za određene zločine na Kosovu i Metohiji posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma. Te stvari treba da budu predmet ozbiljne istrage.

Saradnja sa EULEKS-om


RSE: Da li su izjave svedoka ono što poseduje domaće Tužilaštvo?

Vekarić: Ne mogu da govorim o samoj istrazi, niti da kažem da li imamo ili nemamo svedoke. U izveštaju se pominje ugroženost svedoka. To su delikatne stvari o kojima ne mogu da govorim.

I bankovni računi su veoma interesantni i na osnovu njih može da se vidi šta se dešavalo i kakvo je to pranje novca bilo, koji su uzroci uplata tih ogromnih suma na neke račune. Mislim da su to stvari kojima treba pridati veliki značaj.

Osim materijalnih dokaza, svakako da i svedoci mogu biti ti koji će reći nešto više o ovoj stvari. Interesantno je da se već mnogo godina priča o trgovini organima. Svedoci su uplašeni, iako su davali izjave pod maskama. Čini mi se da nema dovoljno političke volje da se tako nešto uradi.

RSE: Da li će ipak napraviti preokret izveštaj Dika Marija?

Vekarić: Ukoliko Parlamentarna skupština usvoji ovaj izveštaj, prvi put će ovako nešto da se tretira od strane jedne tako ozbiljne međunarodne institucije. Bez toga je ovo više delovalo kao naše interno političko prepucavanje uže Srbije i Kosova. Uvek je to moglo da se prebacuje na politički teren.

RSE: Kada se izjasni Savet Evrope, koji koraci dalje slede?

Svi zajedno treba da pristupimo ozbiljnim istragama i svako treba da učini ono što može. Svako, ko je odgovoran za takve vrste zločina, treba da bude procesuiran.
Vekarić:
Preporuke Saveta Evrope treba prihvatiti. Ovo ne treba da bude kamen razdora, već mesto koje će dovesti do pomirenja u regionu. Svi zajedno treba da pristupimo ozbiljnim istragama i svako treba da učini ono što može. Svako, ko je odgovoran za takve vrste zločina, treba da bude procesuiran.

RSE: Logično je da to na sebe preuzme EULEX.

Vekarić: To jeste najrealnije. Neke istrage moraju da se urade i u Albaniji jer i tamo postoje određene grobnice.

RSE: Da li su vaši dokazi predati EULEX-u ili UNMIK-u pre toga?

Vekarić:
UNMIK-u ne jer smo sa njima imali nesretnu saradnju i oni su od nas sakrivali izveštaje i istrage koje su oni radili. Mi smo te izveštaje dobivali neformalno. Tamo se pominju konkretna imena, vrlo poznatih ljudi, u vezi sa trgovinom organima. Te izveštaje je nasledio EULEX.

RSE: Da li ćete kompletan materijal koji imate predati EULEX-u?

Vekarić:
Da, ali mi sa njima sarađujemo. I oni nama vraćaju informacije kada pitamo za nešto. To je vrlo kompleksna situacija. Oni napreduju. Već dva predmeta rade. Tretiraju logore koji mogu da se povežu sa trgovinom organima. Slična su lica koja oni tretiraju i koje mi sumnjičimo u trgovini organima. Saradnja je zaista dobra i vidimo da oni zaista otvorena srca idu u te istrage. Šta se dešava u Albaniji, ne znam, ali očekujem da će i tamo biti nekih pozitivnih pomaka.

Istraga se može raširiti na nekoliko zemalja EU


RSE: U kom smislu mogu biti uključene institucije iz Srbije? Deo materijala ste predali Tužilaštvu za organizovani kriminal. Kako će to biti izvedeno, obzirom da Srbija nema ingerencije na Kosovu?

Vekarić:
Organizovani kriminal se ne svodi samo na jedan deo određene teritorije. On je obično multinacionalan i tako naša ruke može da dopre do eventualnih počinilaca takvih krivičnih dela. Zato želimo da ovu našu suženu nadležnost, koja se svodi na određeni vremenski period i na same ratne zločine, proširimo na instituciju koja ima daleko veće mogućnosti da dođe do potencionalnih počinioca krivičnih dela. Organi su se vadili na jednom mestu, prodavali na drugom, presađivali na trećem, a računi se nalaze u raznim zemljama, tako da se istraga može raširiti gotovo na nekoliko zemalja Evropske unije.

RSE: Da li je neko od građana Srbije uključen u taj lanac?

Vekarić: Ne mogu da vam dajem odgovore na takva pitanja.

RSE: Kako se može objasniti to što je Haški tribunal vodio istragu i nije reagovao?
Korica knjige Karle del Ponte "Lov - ja i ratni zločinci"

Vekarić: Haški tribunal je vodio istragu protiv Haradinaja. Tako je došao do Žute kuće. Pošto nema nadležnosti u Albaniji, nije mogao da vrši konkretnu istragu u Albaniji, već samo ono što se tiče samog Haradinaja. Karla del Ponte je jasno navela u svojoj knjizi da je istraga obustavljena jer nije bilo dovoljno vremena da se realizuje do završetka mandata Haškog tribunala. Ona je neke materijale ostavila u depou Haškog tribunala. Materijali koji su nađeni u Žutoj kući su uništeni. Upravo je to bila inicijalna kapisla. Ona je opisala te događaje kao nešto užasno. Tako je i počeo proces.

RSE: U Martijevom izveštaju, Žuta kuća nije centralno mesto gde se to događalo, već se navodi da bi to morale biti dobro opremljene bolnice, mesta gde se vade organi?

Vekarić: Tako je. Tako je i kod nas. Upravo smo na to ukazali. To je bio samo neki tranzitni centar i mesto gde su se skupljali ljudi koji su bili predmet obrade. Razni lekari daju razna tumačenja da li se to može izvesti u tim kućama iz higijenskih i drugih razloga. Tu smo dobili veoma jasne odgovore. Kada nekome nije stalo da davalac organa preživi, onda se to može raditi i sa malo ljudi i vrlo jednostavno. Higijenski uslovi moraju postojati da bi se organ presadio za 24 časa primaocu. Sve je to bilo moguće izvesti. To se potpuno uklapa u ono što smo istraživali. Od četiri lokacije, koje navodi Marti, tri su one koje smo mi odredili u našem izveštaju.

Procesuiranje jataka prioritet Tužilaštva


RSE: Glavna obaveze Srbije je hvatanje Ratka Mladića. Glavni haški tužilac od juna je opet strožiji u ocenama kada je u pitanju neuspešno hvatanje Ratka Mladića. Ove nedelje je rekao da možda postoje ljudi koji stalno upućuju potragu u pogrešnom pravcu. Da li ste na tragu onih koji ometaju istragu?

Rečeno je da se razlikuje potraga od 2008. godine od onoga što se dešavalo ranije. Očigledno da su postojale određene opstrukcije ranije, i to nije tajna.
Vekarić:
Rečeno je da se razlikuje potraga od 2008. godine od onoga što se dešavalo ranije. Očigledno da su postojale određene opstrukcije ranije, i to nije tajna. Kako je i u kojoj meri neko odgovoran za te opstrukcije, da li su one bile namerne ili ne, to se istražuje. O tome ne mogu da vas obaveštavam, ali u svakom slučaju, procesuiranje jataka, i posle sastanka sa Bramercom i pre toga, je bio prioritet našeg Tužilaštva.

RSE: Ranije je 2006. godina bila ključna godina, u kojoj je navodno poslednji put vlast znala gde je Mladić. Posle depeša Vikiliksa, kaže se da je to 2008. godina. Da li istraga o tome ko je sve skrivao Mladića stiže i do Vlade iz tog perioda, a to je vlada Vojislava Koštunice?

Vekarić: Kada se kaže opstrukcija, misli se na nekoga ko je bio u akcionom timu. U tom smislu i istražujemo. Ništa više od toga ne mogu da kažem. Unapred prozivati nekoga nema smisla.
Ratko Mladić u Banjaluci 1995. godine

RSE: Da li Tužilaštvo ima nameru da podigne optužbu protiv visokih oficira JNA, koji su Mladićevi jataci?

Vekarić: Radimo na tome i javnost će vrlo brzo biti obaveštena o tome šta se dešava.

RSE: Šta je sa Radetom Bulatovićem? Da li se može očekivati da Tužilaštvo podigne optužnicu protiv njega jer je on znao gde je Mladić, a nije ga uhapsio?

Vekarić: Zaista mislim da bi bilo neumesno da bilo koga unapred optužujemo bez istrage.

RSE: Da li je pod ozbiljnom istragom?

Vekarić: Ne mogu to da potvrdim.

RSE: Bramerc je upozorio da mek odnos države prema pomagačima šalje lošu poruku. Oslobađanje Mladićevih jataka, kašnjenje sa podizanjem optužnice protiv Župljaninovih jataka - ide u prilog Bramercovoj tvrdnji. Zašto se kasnilo sa podizanjem optužnice sa Župljaninove jatake?

Vekarić: Ne mislim da se kasnilo. Došli smo do 22 lica koja su znala neke novine koje smo u međuvremenu otkrili, a koje su doprinele da se dođe do te optužnice. Ne želimo da se bavimo predmetima koji nisu dovoljno utemeljeni pred sudom. Poruka koju šalje i pravosuđe jeste loša jer se prosto ima utisak da se sakriva Ratko Mladić. Tome se mora stati na put. Prvi put da ovo Tužilaštvo preuzima odgovornost za takve stvari i ubrzo ćete videti kakve će biti naše reakcije.

RSE: Gde Tužilaštvo vidi glavni problem zašto Ratko Mladić nije sada uhapšen, da ne pominjemo prošlost?

Vekarić: Moram da se vratim na prošlost i mogu se složiti sa Karlom del Ponte i sa Bramercom koji kažu da ne postoji dovoljna politička volja. Danas ta politička volja postoji i maksimalno se svi trudimo da se taj proces završi.

RSE: Tužilaštvo je jako nezadovoljno što Ratko Mladić nije u Hagu. Zašto nije u Hagu?

Vekarić:
Verovatno je imao jako dobru vezu jataka i ljude koji su ga nekada štitili. Sada želimo tome da stanemo na put i dođemo do njega. U svakom slučaju, ne mogu o tome da govorim, niti sam upućen u mere koje poduzima akcioni tim.
XS
SM
MD
LG