Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatski zakon koči gonjenje ratnih zločinaca


Zatvorska ćelija u Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu,
Beograd nije morao dugo da čeka na odgovor zvaničnog Zagreba nakon što je na adrese u Hrvatskoj odaslao oko 40 optužnica za ratne zločine i genocid nad Srbima na području Vukovara koje je napisalo vojno pravosuđe iz vremena JNA a nedavno aktiviralo srpsko tužilaštvo.

U srpskom tužilaštvu za ratne zločine kažu da je zabrinjavajuće kada jedna država donosi zakone koji suspenduju odluke sudskih organa druge zemlje. To je protivno pravnim standardima, kaže zamenik tužioca Bruno Vekarić.

„Hajde da postavim hipotetičko pitanje, zamislite da sada Srbija recimo recipročno opet reaguje na predlaganje ovakvog zakona i da proglasi ništavnim odluke hrvatskog pravosuđa iz perioda Tuđmanove vladavine na primer ili tako nešto. Regionalna saradnja se vraća na početak, ratni zločinci će imati priliku da se sakriju iza barikada svojih granica, i sve ono što smo radili uspostavljanjem dobre regionalne saradnje sa recimo Državnim odvjetništvom Hrvatske, (do sada su razmenjena 54 predmeta), sprovođenja principa sprečavanja nekažnjivosti počinilaca ratnih zločina vraća se na početak. Suština je da pravosuđe ima neka svoja pravila ponašanja koja idu ka tome da utvrde da li postoji krivično delo ratnog zločina a politika postavlja pitanje da li je nešto bilo agresija ili odbrana, a i u agresiji i u odbrani ratni zločini su mogući. Mislim da je tu taj neki kamen spoticanja“, kaže Vekarić.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Slobodan Homen nada se da neće biti usvojen u parlamentu predlog zakona koji je usvojila Vlada Hrvatske, a kojim se poništavaju određeni pravni akti bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije koji se odnose na rat u Hrvatskoj 90-ih godina jer „nije u skladu sa odredbama evropske demokratske prakse“.

Homen kaže da to što se dižu optužnice protiv hrvatskih državljana za događaje devedesetih godina ne znači da su oni po automatizmu krivi, već da mogu svoju nevinost da dokažu pred sudom.

Slobodan Homen

„Mislim da je to apsolutno politička formulacija koja ne može da doprinese dobrosusedskim odnosima. Sudovi su ti koji će odlučiti o nekoj krivici. Nije ekstradicija jedini način pravne saradnje, podsetiću vas da postoji mogućnost ustupanja predmeta. Ako dođe do usvajanja ovakvog zakona to će upravo onemogućiti i Hrvatskoj da preuzme naše optužnice“, kaže Homen.

Poslednje optužnice iz Beograda povećale su tenzije i dodatno zaoštrile odnose između Srbije i Hrvatske načete slučajem Purda kada je početkom godine vukovarski veteran Tihomir Purda proveo u pritvoru u BiH skoro dva meseca dok Srbija zbog nedostatka dokaza nije odustala od optužbe protiv njega.

Zaoštravanje odnosa

Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo, kaže da je nemoguće danas ići sa optužnicama nekadašnjeg vojnog pravosuđa iz 90-ih.

„Pre svega iz tužilaštva Srbije, ja ne znam zašto, u poslednje vreme idu stalno neki pogrešni koraci. Zašto je potrebno da oni šalju optužnice protiv stranih državljana ako imaju dokaze, a verujem da ih imaju, onda je trebalo te dokaze ustupiti Državnom odvjetništvu Hrvatske i tražiti da oni pokrenu krivične postupke ili da prošire istragu u odnosu na neke, na primer Merčep je već optužen. Ovako sve to ispada kao nastavak neke politike iz 90-ih godina“, kaže Kandić.

Beograd je više puta zatalasao region podizanjem optužnica za ratne zločine protiv državljana susednih zemalja. Po nekoliko meseci su u zatvoru u Londonu i Beču proveli ratni član Predsedništva BiH Ejup Ganić i penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak.

Ilija Jurišić


Suđenje u Beogradu ratnom starešini policije BiH Iliji Jurišiću za stradanje vojnika JNA u Tuzli 1992. godine još uvek traje u ponovljenom postupku. Jurišićev advokat Đorđe Dozet ne očekuje da će odluka iz Zagreba o proglašavanju ništavnim svih optužnica i presuda iz Beograda nešto promeniti u ovakvim slučajevima.

„U poslednjih 15-20 godina da li neko ozbiljan smatra da su se između dve države Srbije i Hrvatske priznavale optužnice i donete pravosnažne presude. Svakako da ne, samo što to nije ozakonjeno bilo. Nesporno je da će i dalje jedna država podnositi optužnice, donositi presude sudeći u odsustvu dok država u kojoj se to lice nalazi ako ima državljanstvo te države na tu presudu apsolutno neće da odreaguje. Prema tome ja ne vidim ništa novo tu“, ocenjuje Dozet.

Potezi Beograda oko optuživanja državljana susednih zemalja imaju i neke druge posledice, kaže Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo a to je zaoštravanje odnosa i povećavanje tenzija između država.

„Presuda izrečena hrvatskom državljaninu Veljku Mariću je u Hrvatskoj opet dočekana na jedan politički način ali ima tu stvarno poteza tužilaštva Srbije koji se ne mogu opravdati. Zašto Veljko Marić nije izručen Hrvatskoj, zašto nisu predati dokazi nego se ovde sudilo hrvatskom državljaninu. Svaka država mora da sudi svojim državljanima a dokaze treba ustupati“, kaže Kandić.

Zakon otišao u Sabor: Ništavne optužnice i presude JNA i Srbije

Sjednica Vlade Hrvatske, 29. rujan 2011

Hrvatska je vlada Saboru uputila prijedlog zakona kojim se utvrđuje da su ništetne i bez pravnog učinka sve optužnice i presude sudova bivše JNA, bivše federacije ili Srbije koji se odnose na rat u Hrvatskoj i na hrvatske državljane.

"Ni jedna država nema pravo uplitati se u pitanja koja su u isključivoj jurisdikciji druge suverene države", naglasila je predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, predlažući upućivanje u saborsku proceduru zakona kojim se utvrđuje ništetnost optužnica i presuda sudova bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije iz ratnih vremena, kojima se sumnjiči, optužuje ili osuđuje hrvatske građane.

Predloženi zakon propisuje kako samo hrvatska pravosudna tijela mogu procesuirati hrvatske državljane za kaznena djela ratnog zločina, a ne dovodi se u pitanje izvršavanje obaveza što ih je Hrvatska preuzela Ustavnim zakonom o suradnji s Haškim tribunalom, piše Enis Zebić u tekstu Zakon otišao u Sabor: Ništavne optužnice i presude JNA i Srbije.
  • 16x9 Image

    Ljudmila Cvetković

    Radno iskustvo sticala u Asocijaciji nezavisnih elektronskih medija i Radiju B92. Na RSE radi kao novinar, uređuje i vodi dnevne informativne emisije.

Pogledajte komentare (7)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG