Dostupni linkovi

Skupština Srbije u septembru o denacionalizaciji


Protesti Mreže za restituciju u Srbiji, 2009.
Protesti Mreže za restituciju u Srbiji, 2009.
Porodice vlasnika nebrojenih hektara najskupljeg zemljišta i luksuznih kuća i stanova, koje je vlast u nacionalizaciji oduzela u Srbiji posle Drugog svetskog rata, skoro sedamdeset godina čekale su da im se vrati imovina.

Deset godina posle petooktobarskih promena, Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije, saopštio je da će zakon o denacionalizaciji pred poslanicma u parlamentu biti u septembru 2011.

Božidar Đelić, foto: Vesna Anđić
"Taj zakon mora da ispravi jednu veliku istorijsku nepravdu tako što neće napraviti novu nepravdu oduzimajući imovinu onima koji su je u medjuvremenu legalno stekli. A sve to uz posštovanje funkcionisanja države i očuvanje ravnoteže javnih finansija. To će biti veliki izazov, jer je očigledno da su u igri i velike emocije onih čija su imovina i građanska prava bili ugroženi pre nekoliko decenija. I sa druge strane, činjenice da se radi o veoma velikom obimu imovine i potencijalnog obeštećenja kroz državne obveznice“, rekao je Đelić.

Oni kojima je oduzeta imovina i njihovi potomci susreli su se sa predstavnicima vlasti u Skupštini Srbije da bi razgovarali kako će izgledati novi zakon o restituciji, čiji nacrt ni tri meseca pre konačne verzije ne postoji.

Milan Parivodić, stručnjak za imovinsko pravne odnose koji predstavlja oštećene, kaže da je jedini pravedan model na koji će pristati široka naturalna restitucija.

"Ukoliko ona nije moguća rešenje bi bilo realna restitucija, znači davanje druge imovine, a onda kompenzacija kao tek treći i korektivni faktor. Država samo nudi raspravu i priče. Prema tome, da bi sebe zaštitili od Evropske unije ako već nemaju moralni kodeks da to sami završe, neka primene ili postojeći zakon o crkvenoj restituciji ili nacrt zakona o denacionalizaciji koji je pripremljen još 2007. I tako mogu na pravi način da završe posao vrlo brzo“, kaže Parivodić.

Udruženje građana “Mreža za restituciju” smatra da se 90 odsto zahteva za povraćaj može rešiti dodelom imovine, a ostatak finansijskom isplatom za šta bi država trebalo da izdvoji dve do četiri milijarde evra.

Pretnje iz Brisela

Problemom denacionalizacije niko se u državi ozbiljno nije bavio, dok nije zapretila Evropska unija. Vensan Dežer, šef Delegacije Evropske unije u Beogradu, koji je prisustvovao dijalogu vlasti i oštećenih, pozvao je Srbiju da hitno donese zakon o restituciji. Dežer je za naš program rekao da je to od suštinske važnosti za ljudska i ekonomska prava građana:

"Evropska unija nije tu da predlaže konačna rešenja, i Beogradu neće nuditi detalje koji se tiču tog zakona. Za Srbiju je važno da u odnosu na okolnosti i trenutnu situaciju nađe za nju prihvatljiv model. Naravno, najbolji način za restituciju je da se oduzeta imovina vrati, tamo gde je to moguće,
"Najbolji način za restituciju je da se oduzeta imovina vrati, tamo gde je to moguće, dok bi u suprotnom to trebalo da bude fer kompenzacija kroz naturalni ili finansijski model", kaže Vensan Dežer.

dok bi u suprotnom to trebalo da bude fer kompenzacija kroz naturalni ili finansijski model. Moramo tu da imamo u vidu i budžet Srbije, ali najvažnije je razmotriti šta je izvodljivo i napraviti dobar izbor.“

Koliko su oštećeni u Srbiji nezadovoljni odnosom vlasti prema njihovom problemu, govori i činjenica da je prvu javnu raspravu o restituciji u parlamentu obeležila uzavrela atmosfera, u kojoj su vlasnici oduzete imovine frenetično aplaudirali predstavnicima Evropske unije i zviždali članovima vlade:

"Najmoćnija držva Evrope se zove Nemačka. Ona je izvršila denacionalizaciju tako što je vlasnicima vratila deset odsto ukupne vrednosti. Mi moramo... Da, da, možete da negodujete, ali tako je to. To su činjenice.“

1945. godine vlast je najpre nacionalizovala zemlju, potom su od 1946. do 1948. oduzimana preduzeća, da bi od 1948. bogati i nepodobni građani ostali bez kuća i stanova.

Robna kuća Vlade Mitića
Neki od najpoznatijih objekata u Beogradu koji su oduzeti su robna kuća u Knez Mihailovoj, vlasništvo uglednog trgovca Vlade Mitića, i velelepna vila u ulici Đure Đakovića, koju je izgradio predratni industrijalac Vlada Ilić.

Miroslav Perović, čijoj porodici je oduzeta imovina u Beogradu, rekao nam je da samo želi da dočeka pravdu.

"Jako dugo čekam da mi se vrati imovina, šezdesetsedam godina imam. Kompleks koji je moj deda imao bio je veći od 60 jutara. Taj čovek je to stekao u Austrougarskoj i sve mu je oduzeto na jedan beskrupolozan način. Ma ne želim da mi država plaća to, novac uopšte nije potreban. Želim da mi vrati to zemljište. I kroz to zemljište mi ćemo zaposliti deo porodice. Shvatite da od svih u mojoj familiji koji su završili tehničke fakultete niko više nije u ovoj zemlji. Jer za njih nema posla...“, kaže Perović.

Prema zvaničnim podacima, do sada je u Srbiji podneto 140.000 prijava za povraćaj oduzete imovine, zbog čega se procenjuje da ukupno 500.000 ljudi traži da im se vrati ono što je oduzeto.
XS
SM
MD
LG