Dostupni linkovi

Zadire li Srbija u ustavnost Crne Gore


Podgorica, foto: Savo Prelević
Vlada Srbije je usvojila strategiju na osnovu koje će tražiti da srpski narod u Crnoj Gori bude označen konstitutivnim narodom kako bi se srpskom narodu obezbjedila ravnopravnost i pravedna zastupljenost u državnim ustanovama, državnoj upravi i lokalnoj samoupavi.

U tom cilju, kako se navodi u dokumentu iz Ministarstva za dijasporu, država Srbija treba da uloži značajna diplomatska i finansijska sredstva, neophodno je dati državljanstvo svim pripadnicima srpskog naroda koji to žele i finansirati sveštenike Srpske pravoslavne crkve radi, kako se kaže njihove duhovne misije očuvanja nacionalnog identiteta.

Komentarišući pravni aspekt strategije Vlade Srbije prema srpskom pitanju u Crnoj Gori i zahtjev da Srbi u Crnoj Gori budu označeni konstitutivnim narodom, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković ocjenjuje besmislicom koja bi mogla imati teške i pogubne posljedice.

Usvojeni zaključci Vlade Srbije govore da će se ta Vlada sama baviti unutrašnjim političko pravnim i ustavnim pitanjima Crne Gore.

"Očigledno neko u Vladi Srbije ne poznaje čak ni elementarne pravne kategorije. U Crnoj Gori žive različiti narodi ali je ona građanska država. Dakle, suverenitet pripada građanima i Srbija ne može, niti Vlada svojim deklaracijama, rezolucijama, odlukama, zaključcima punim nacionalnog kvazi patriotizma da to mijenja"
, kaže Miodrag Vuković.

Profesor pravnog fakulteta Blagota Mitrić ocjenjuje da je strateg
"Svi su građani konstitutivni elemenat države Crne Gore i tu nema nikakve pogodbe", ocjenjuje profesor Blagota Mitrić.
ija Vlade Srbije u kojoj se zahtjeva konstitutivnost srpskog naroda u Crnoj Gori, sa unutrašnjeg pravnog i međunarodno pravnog aspekta predstavlja promašaj.

"U unutrašnjem pravu nema svoje ustavno-pravno utemeljenje zato što Crna Gora nije federacija ili konfederacija koja je sastavljena od više naroda pa da se kaže da tu i tu federaciju čine konstitutivni narodi, kao što je nekada bilo sa SFRJ. Druga stvar je to što je Crna Gora građanska država, prema tome svi su građani konstitutivni elemenat države Crne Gore i tu nema nikakve pogodbe"
, navodi Blagota Mitrić.

Na drugoj strani, advokat Dragan Šoć, a nekadašnji visoki funkcioner Narodne stranke, ocjenjuje da pojam konstitutivnost nekog naroda nema političku težinu i ne predstavlja ništa sem tehničkog podatka ko u datom momentu naseljava određeni prostor. Šoć podsjeća da je Narodna stranka svojevremeno definisala pojam državotvornost kao kategoriju.

"Smatram da su konstitutivni svi oni koji žive u Crnoj Gori , bez obzira da li se iskazuju kao Srbi, Hrvati, Crnogorci, Muslimani, Bošnjaci, Albanci, svi oni konstituišu Crnu Goru ali smatram i dalje da samo jedan narod ima pravo da za sebe kaže da je konstitutivan to su oni građani koji sebe definišu kao Srbe ili Crnogorce ili Crnogorce ili Srbe. Ja smatram da je to jedan te isti narod"
, kaže Dragan Šoć.

Konstitutivnost obezbjeđena


Ipak, Vlada Srbije očekuje da će konstitutivnost uticati na poboljšanje položaja srpskog naroda u Crnoj Gori i njegova ravnopravnost. Dragan Šoć smatra da prava srpskog naroda ne zavise od uvođenja konstitutivnosti.

"Možete sve to da imate u Ustavu a da se ta prava ne poštuju. Mada jeste u preambuli na neki način izvršena određena identifikacija u smislu da je definisano da Crnu Goru sačinjavaju ti i ti narodi i što bi se moglo naznačiti kao neka vrsta prihvatanja njihove konstitutivnosti. Ovo što danas radi zvanična politika Crne Gore ili jedan njen dio, nazvao bih ga anticrnogorstvom, naravno i antisrpstvom ali i anticrnogorstvom"
, kaže Dragan Šoć.

Miodrag Vuković
Problematično je što dio srpske političke elite ne shvata da je u Crnoj Gori konstitutivnost obezbjeđena jer svi narodi koji žive u Crnoj Gori čine tu konstitutivnost, a u pravnom smislu nosilac pravnog suvereniteta je građanin bez obzira kako se nacionalno izjašnjava, kaže Miodrag Vuković, odbacujući mogućnost ustavne reorganizacije Crne Gore.

"Srbija je država srpskog naroda i ostalih ravnopravnih građana. To niko nikome nije mogao nit će moći objasniti. Kažem, sa pravnog stanovišta ovo je atak na ustavnu organizaciju jedne suverene države na šta treba energično upozoriti. I oni su svjesni da tu ništa ne mogu uraditi"
, navodi Vuković.

I profesor Mitrić kaže da je sa diplomatskog aspekta Vlada Srbije svojom strategijom u koju je uključena i Crna Gora pravi prekršaj.

"Ja mislim da Srbija pravi ne samo pravni već i diplomatski prekršaj i to na način što ona nalazi za shodno da pravi neki dokument koji nema pravnu nego političku snagu ali sve jedno ne može da pravi jedan takav dokument da ona uređuje odnose u drugoj državi. Da ona određuje koji su to konstitutivni narodi ili koji će to biti ako ona uloži sredstva u svoj narod"
, ocjenjuje Mitrić.

Predstavnici partija koje nose prefiks prosrpski i pro-crnogorski pak različito tumače suštinu dokumenta koji je usvojila Vlada Srbije.

Potpredsjednik Nove Srpske Demokratije Slaven Radunović ne vidi ništa sporno. Odbacuje tezu kako je to nastavak pretenzija Srbije prem
"Srpska državna politika redizajniranjem nekih starih, pogubnih modela u rješavanju tzv. srpskog pitanja u regionu nudi ne samo medveđe usluge svojoj dijaspori", navodi Slaven Radunović.
a Crnoj Gori i loše politike koja nije pomagala već pogoršavala položaj Srba u susjednim zemljama.

"Mislim da Srbija treba da pomogne položaj Srba u Crnoj Gori i u svim državama regiona, kao što mislim da to treba da radi Hrvatska, kao što mislim da to treba da radi i Crna Gora. Nijesam primijetio da Crna Gora nešto značajno brine o svojoj dijaspori i ako je zbog toga ona ljuta što to radi Srbija, mislim da to nije u redu. Mi potpuno pozdravljamo poteze Srbije i radujemo im se. Smatramo da je to potpuno legitimno i da je to u skladu sa međunarodnim standardima"
, kaže Slaven Radunović.

Portparol vladajuće Demokratske Partije Socijalista Rajko Kovačević, međutim, tvrdi sasvim suprotno.

"Mislim da srpska državna politika redizajniranjem nekih starih, pogubnih modela u rješavanju tzv. srpskog pitanja u regionu nudi ne samo medveđe usluge svojoj dijaspori, odnosno onim Srbima u Crnoj Gori i regionu koji sebe vide u toj kategoriji, već i svojoj državi koju žele da vide u zajednici evropskih, demokratskih država. Polazište za taj redizajnirani model pomoći im je opet isti i pogrešan. Posebno kada se radi o Crnoj Gori a to je navodna ugroženost onih koji se u nacionalnom smislu u Crnoj Gori izjašnjavaju kao Srbi"
, smatra Slaven Radunović.

No razlog za brigu Slaven Radunović vidi upravo u onome na šta se upozorava u strategiji Vlade Srbije, u kojoj se naglašava kako su Srbima u Crnoj Gori "uskraćena proporcionalna zastupljenost u ustanovama, prosvjetna, kulturna, ekonomska prava i kolektivni status".

"Srba u državnim institucijama ima od 4 do 8 posto a svi znamo da ih ima preko 30 posto u ukupnom broju stanovništva. Znamo i da, pored činjenice što je 63 posto na posljednjem popisu reklo da govori srspkim jezikom, uskraćeno je školovanje na srpskom jeziku. Svi prenebregavaju tu činjenicu i onda se iščuđavaju što se neko bori da se ta prava ostvare. Mislim da su tu potpuno zamijenjene teze i da konačno svi, pa i oni koji godinama u Crnoj Gori, drže ruku preko očiju kada su u pitanju prava Srba vrijeme da pogledaju u svoje komšije, prijatelje, rođake po Crnoj Gori koji su Srbi i da im pruže ruku i sa njima počnu borbu za ostvarenje interesa i prava srpskog naroda u Crnoj Gori"
, kaže Radunović.

Rajko Kovačević, pak, opovrgava percepciju o ugroženosti Srba u Crnoj Gori.

"Da li je uopšte potrebno dokazivati neutemeljenost jednog takvog polazišta? Srbi u Crnoj Gori su slobodni i ravnopravni građani, privrženi demokratskoj Crnoj Gori koji zajedno sa svima ostalima u našoj državi rade da se afirmišu i osnaže ljudska prava i slobode"
, tvrdi Kovačević.

Pogledajte komentare (8)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG