Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Najteži kriminalci prvi na spisku za izručenja


Viši sud u Bijelom Polju, ilustrativna fotografija, autor Savo Prelević
Razgovori predstavnika ministarstava pravde Crne Gore i Srbije o sporazumnom izručivanju njihovih državljana koji su optuženi za krivična djela počeli su u četvrtak u Podgorici.

Razgovor se obavlja na nivou pomoćnika ministara pravde dvije zemlje, a za sada su javnosti djelimično poznati samo prijedlozi ministarstva pravde Srbije o krivičnim djelima koja će tretirati sporazum o međusobnom izručenju.

Kako je saopštila pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević, razgovori o sporazumu o ekstradiciji svojih državljana između Crne Gore i Srbije su konsultativne prirode. Ona je za Radio Antena M kazala da će razgovori otpočeti o izručenju za najteža krivična djela.

,,Nakon tih konsultativnih sastanaka mi moramo uputiti platformu prema Vladi. I tek ustvari tada dobijamo ovlaštenje za pregovore sa Srbijom. Ovo je dakle razmjena mišljenja, sagledavanje potrebe izmjena ugovora u kom dijelu, na koji način, u kom obimu", pojasnila je Lakočevićeva.

Ministarstvo pravde Srbije ranije je saopštilo da će njegovi predstavnici kolegama u Crnoj Gori predložiti da dvije zemlje zaključe sporazum po kome bi jedna drugoj izručivale svoje državljane za sva krivična djela za koja se kazna može izreći na duže od godinu. To bi tretiralo znatno više krivičnih djela u odnosu na sporazum o međusobnom izručenju koje su nedavno potpisale Srbija i Hrvatska, a koje su postigle dogovor o izručenju osoba optuženih za učešće u organizovanom kriminalu i za korupciju.

Crnogorsko ministarstvo pravde se do sada nije izjašnjavalo o tome da li je prihvatljiv taj predlog Srbije. Branka Lakočević kaže da će i to biti tema sastanka, odnosno da će se razgovarati o tome da li je i za lakša krivična djela potrebno izručenje drugoj državi.
"Osim izručenja naših građana postoje i drugi oblici međunarodno pravne pomoći koji su vrlo efikasni, kao što je ustupanje krivičnog gonjenja", kaže pomoćnica crnogorskog ministra pravde Branka Lakočević.


,,Čak je i krivično djelo protiv bezbjednosti u saobraćaju, taj najlakši oblik zavrjeđuje kaznu preko tri godine zatvora. Tako da ćemo sigurno razgovarati sa kolegama i vidjeti koji je to obim tih krivičnih djela i koje to djelo iziskuje izručenje naših državljana ili postoje situacije kada to neće biti. Ne smijemo da zaboravimo da osim izručenja naših građana postoje i drugi oblici međunarodno pravne pomoći koji su vrlo efikasni, kao što je ustupanje krivičnog gonjenja", kaže pomoćnica crnogorskog ministra pravde.

Obuhvatiti i ratne zločine


Komentarišući srpski predlog o proširenju krivičnih djela na ona za koja je zaprijećena kazna od jedne godine, profesorica Ivana Jelić, potpredsjednica Udruženja pravnika Crne Gore, kaže da to pitanje u međunarodnom pravu nije riješeno.

,,Da li će biti proširena lista na krivičnih djela na ona za koja je propisana kazna duža od jedne godine zatvora je u suštini ptanje koje u međunarodnoj praksi i u međunarodnom pravu kao takvo nije riješeno. Radi se o volji strana ugovornica koje, slobodno formulišući slobodnu volju i slobodno je usaglašavajući, daju samu snagu sporazuma. One uvijek usaglašavaju svoju volju na osnovu reciprociteta svojih interesa i bitno je da taj sporazum sadrži taj reciprocitet u pravima i obavezama", naglašava Jelićeva.

Ono što je poznato na osnovu nedavne izjave šefa crnogorskog interpola je, da su Srbija i Hrvatska zainteresovane za izručenje osam državljana Crne Gore koji se nalaze u Crnoj Gori i za koje do sada nije bilo zakonske mogućnosti da budu izručene. Pet osoba Srbija potražuje u vezi sa operacijom 'Balkanski ratnik'.
"Sporazum treba da obuhvati i ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i genocid, dakle one koji su učestvovali ili podržavali ova djela", ocjenjuje profesorica Ivana Jelić.


Na drugoj strani, crnogorski Interpol je raspisao crvene potjernice za 13 osoba koje su srpski državljani i nalaze se u toj zemlji. Barem polovina njih su optuženi pred crnogorskim sudovima za ratne zločine tokom devedesetih godina.

Podsjetimo, Srbija i Hrvatska nisu uključile krivična djela ratnih zločina u sporazum o međusobnom izručenju, pa je stoga neizvjesno da li će ta krivična djela biti uključena i u sporazum sa Crnom Gorom.

Crnogorsko ministarstvo pravde se do sada nije izjašnjavalo o tome da li će zahtjevati da krivična djela ratnog zločina budu uključena u sporazum. Profesorica Ivana Jelić kaže da bi ta krivična djela trebalo uključiti u sporazum o izručenju.

,,Ovaj sporazum je važan i za pomirenje naroda, generalno kažem, u regionu. I da bi tu svoju ulogu u potpunosti ispunio, smatram da ovaj sporazum treba da obuhvati i ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i genocid, dakle one koji su učestvovali ili podržavali ova djela", navodi Jelićeva.

I Profesor Blagota Mitrić ocjenjuje da bi cilj sporazuma o izručenju trebalo da bude sveobuhvatna borba protiv kriminala.

,,Šta bi trebalo da bude predmet tog ugovora, progon kojih krivičnih djela i po kojim kriterijumima to je stvar dogovora dviju država. Ja mislim da osnovni motiv i jedne i druge strane treba da bude jednom riječju - progon kriminala. To znači sveobuhvatnost tog ugovora"
, zaključuje Mitrić.

*****
Više o ovoj temi, ukoliko vas zanima, možete pročitati u tekstovima:
Vujanović i Tadić najavili sporazum o izručivanju
Crna Gora i Hrvatska za sporazum o izručenju kriminalaca
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG