Iako je Crna Gora nagovijestila recipročan odgovor Srbiji zbog prošlonedeljne nenajavljene zabrane izvoza pšenice za Crnu Goru, odnosno moguću blokadu uvoza mlijeka, mliječnih proizvoda i flaširane vode iz Srbije, po svemu sudeći, malo je vjerovatno da će ekonomski sukob eskalirati.
"Srbija je, zabranom izvoza pšenice, prekršila CEFTA sporazum, ali ne zbog same zabrane, već zato što nije ispoštovala propisane procedure, koje nalažu da se takvi potezi moraju najaviti ostalim članicama jedinstvenog tržišta koje je obuhvaćeno ovim dokumentom", rekla je za naš program potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, koja je komentarisala ovakav potez Srbije, ali i nagovještaj recipročnog odgovora Crne Gore.
"Član 23. kaže da ona može to da uradi nakon što obavijesti i nakon što pokrene postupak. Tu je greška u koracima. A što se tiče toga da Crna Gora uvede recipročne mjere i da zabrani uvoz određenih roba, to je na neki način razumljivo. Ipak, vjerujem da uvođenja mjera reciprociteta od strane Crne Gore i drugih zemalja neće doći, već će se naći rješenje prihvatljivo i da Srbija ukine ovu mjeru", kaže Ljiljana Popović.
Vlada Srbije je, zbog neravnoteže u sopstvenim bilansima, prošle sedmice zabranila izvoz pšenice i brašna u sljedeća tri mjeseca.
Kada se ima u vidu da je prošlogodišnji rod pšenice desetkovan zbog požara u Rusiji (koja je još ljetos zabranila izvoz) i poplava u srednjoj Evropi, te da crnogorski mlinari, upravo iz Srbije uvoze većinu pšenice za proizvodnju brašna, lako je zaključiti da ovakav potez može prouzrokovati značajne poremećaje na crnogorskom tržištu.
Vlada je, koordinaciji sa mlinarima, reagovala preusmjeravanjem na druga tržišta, ali je nezadovoljstvo demonstrirano kroz ocjenu crnogorskog premijera Igora Lukšića da se Srbiji ovakva odluka može vratiti kao "ekonomski bumerang".
"Ako želimo dobrosusjedske odnose, onda je premijer Srbije Mirko Cvetković mogao da me kontaktira, ili da se na ministarskom nivou prenese zabrinutost u vezi problema", rekao je Lukšić.
Uplitanje politike
U međuvremenu, crnogorski ministar poljoprivrede Tarzan Milošević rekao da bi Crna Gora, kao kontramjeru, mogla da zabrani uvoz proizvoda iz Srbije, prije svega: mlijeka, mliječnih proizvoda i flaširane vode.
Na to je reagovao srpski ministar poljoprivrede Dušan Petrović, ocjenom da ne vjeruje da će se Crna Gora odlučili na taj korak, te da bi svaka protivmjera drugih država prema Srbiji bilo kršenje ugovora o slobodnoj trgovini. Petrović je rekao da je odluka o zabrani donijeta uz konsultacije sa Evropskom unijom, ali nije pominjao konsultacije sa susjedima.
Darko Konjević"Sve je došlo na prečac i sve ima prejak miris politike", kaže izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević.
"Ako su htjeli to da urade imali su dovoljno prostora da to najave jer se to nije desilo odjednom. Tako da se u ovo pitanje previše uplela politika a mnogo manje ekonomija, tako da mislim da na tom planu Crna Gora mora da iskoristi sve mogućnosti koje joj pruža CEFTA u tome da jednostavno odbrani svoje ekonomske interese i treba da se ponaša na način da ona ne krši uslove CEFTE i da sve to ne bude neko prepucavanje između dvije zemlje i dvije ekonomije", ocjenjuje Konjević.
Darko Konjević iz MBA smatra da bi eventualna odluka o recipročnom odgovoru, poput zabrane izvoza određenih artikala, morala prethodno biti detaljno analizirana.
"Treba biti veoma oprezan po tom pitanju i treba vidjeti šta bi se dešavalo na crnogorskom tržištu", smatra Konjević.
U međuvremenu je najavljen sastanak ministara poljoprivrede Crne Gore i Srbije, a crnogorski ministar poljoprivrede Tarzan Milošević se sreo sa predsjednikom Privredne komore Srbije u Crnoj Gori Radivojem Rašovićem.
Tokom susreta je, kako se navodi u saopštenju, "ukazano na potrebu i spremnost da se ovaj problem što prije prevaziđe, pa se, u vezi toga, i ministar Milošević založio za blagovremeno rješavanje problema dogovorom".
Iako je, po svemu sudeći, malo vjerovatno da će doći do eskalacije ekonomskog sukoba, potpredsjednicu crnogorske Privredne komore Ljiljanu Filipović smo ipak pitali - kakve bi bile posljedice eventualnog trgovinskog rata Crne Gore i Srbije.
"Ako bi došlo do poremećenih odnosa u robnoj razmjeni sa Srbijom u svakom slučaju to bi moralo da ima nekog odraza. No, ipak sve te robe koje se nabavljaju u Srbiji ili koje se iz Crne Gore plasiraju u Srbiji mogu se plasirati ili nabavljati i iz drugih zemalja. Do sada uspostavljeni poslovni odnosi su za njegovanje a ne za kidanje. Ipak, mislim da treba raditi na tome da ono što je regularno, ono što je legitimno da se upravo kao takvo i primjenjuje", zaključuje Ljiljana Filipović.
"Srbija je, zabranom izvoza pšenice, prekršila CEFTA sporazum, ali ne zbog same zabrane, već zato što nije ispoštovala propisane procedure, koje nalažu da se takvi potezi moraju najaviti ostalim članicama jedinstvenog tržišta koje je obuhvaćeno ovim dokumentom", rekla je za naš program potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, koja je komentarisala ovakav potez Srbije, ali i nagovještaj recipročnog odgovora Crne Gore.
"Član 23. kaže da ona može to da uradi nakon što obavijesti i nakon što pokrene postupak. Tu je greška u koracima. A što se tiče toga da Crna Gora uvede recipročne mjere i da zabrani uvoz određenih roba, to je na neki način razumljivo. Ipak, vjerujem da uvođenja mjera reciprociteta od strane Crne Gore i drugih zemalja neće doći, već će se naći rješenje prihvatljivo i da Srbija ukine ovu mjeru", kaže Ljiljana Popović.
Vlada Srbije je, zbog neravnoteže u sopstvenim bilansima, prošle sedmice zabranila izvoz pšenice i brašna u sljedeća tri mjeseca.
Kada se ima u vidu da je prošlogodišnji rod pšenice desetkovan zbog požara u Rusiji (koja je još ljetos zabranila izvoz) i poplava u srednjoj Evropi, te da crnogorski mlinari, upravo iz Srbije uvoze većinu pšenice za proizvodnju brašna, lako je zaključiti da ovakav potez može prouzrokovati značajne poremećaje na crnogorskom tržištu.
Vlada je, koordinaciji sa mlinarima, reagovala preusmjeravanjem na druga tržišta, ali je nezadovoljstvo demonstrirano kroz ocjenu crnogorskog premijera Igora Lukšića da se Srbiji ovakva odluka može vratiti kao "ekonomski bumerang".
"Ako želimo dobrosusjedske odnose, onda je premijer Srbije Mirko Cvetković mogao da me kontaktira, ili da se na ministarskom nivou prenese zabrinutost u vezi problema", rekao je Lukšić.
Uplitanje politike
U međuvremenu, crnogorski ministar poljoprivrede Tarzan Milošević rekao da bi Crna Gora, kao kontramjeru, mogla da zabrani uvoz proizvoda iz Srbije, prije svega: mlijeka, mliječnih proizvoda i flaširane vode.
Na to je reagovao srpski ministar poljoprivrede Dušan Petrović, ocjenom da ne vjeruje da će se Crna Gora odlučili na taj korak, te da bi svaka protivmjera drugih država prema Srbiji bilo kršenje ugovora o slobodnoj trgovini. Petrović je rekao da je odluka o zabrani donijeta uz konsultacije sa Evropskom unijom, ali nije pominjao konsultacije sa susjedima.
"Ako su htjeli to da urade imali su dovoljno prostora da to najave jer se to nije desilo odjednom. Tako da se u ovo pitanje previše uplela politika a mnogo manje ekonomija, tako da mislim da na tom planu Crna Gora mora da iskoristi sve mogućnosti koje joj pruža CEFTA u tome da jednostavno odbrani svoje ekonomske interese i treba da se ponaša na način da ona ne krši uslove CEFTE i da sve to ne bude neko prepucavanje između dvije zemlje i dvije ekonomije", ocjenjuje Konjević.
Darko Konjević iz MBA smatra da bi eventualna odluka o recipročnom odgovoru, poput zabrane izvoza određenih artikala, morala prethodno biti detaljno analizirana.
"Treba biti veoma oprezan po tom pitanju i treba vidjeti šta bi se dešavalo na crnogorskom tržištu", smatra Konjević.
U međuvremenu je najavljen sastanak ministara poljoprivrede Crne Gore i Srbije, a crnogorski ministar poljoprivrede Tarzan Milošević se sreo sa predsjednikom Privredne komore Srbije u Crnoj Gori Radivojem Rašovićem.
Tokom susreta je, kako se navodi u saopštenju, "ukazano na potrebu i spremnost da se ovaj problem što prije prevaziđe, pa se, u vezi toga, i ministar Milošević založio za blagovremeno rješavanje problema dogovorom".
Iako je, po svemu sudeći, malo vjerovatno da će doći do eskalacije ekonomskog sukoba, potpredsjednicu crnogorske Privredne komore Ljiljanu Filipović smo ipak pitali - kakve bi bile posljedice eventualnog trgovinskog rata Crne Gore i Srbije.
"Ako bi došlo do poremećenih odnosa u robnoj razmjeni sa Srbijom u svakom slučaju to bi moralo da ima nekog odraza. No, ipak sve te robe koje se nabavljaju u Srbiji ili koje se iz Crne Gore plasiraju u Srbiji mogu se plasirati ili nabavljati i iz drugih zemalja. Do sada uspostavljeni poslovni odnosi su za njegovanje a ne za kidanje. Ipak, mislim da treba raditi na tome da ono što je regularno, ono što je legitimno da se upravo kao takvo i primjenjuje", zaključuje Ljiljana Filipović.