Dostupni linkovi

Vanredna vijest

BiH i sa Srbijom potpisala ugovor o izbjegavanju izvršavanja kazni


Ministar Bariša Čolak i ministrica Snežana Malović nakon potpisivanja ugovora
Pravosnažno osuđene osobe koje su se godinama poslije rata skrivale u BiH, Srbiji ili Hrvatskoj uz pomoć dvojnog državljanstva od danas više ne mogu izbjegavati izvršenje kazne. Nakon Hrvatske, BiH je Sporazum o izvršenju sudskih odluka potpisala i sa Srbijom gdje se krije oko stotinu pravosnažno osuđenih bh. građana sa dvojnim državljanstvom.

Ministarka pravde Srbije Snežana Malović kaže:

„To će onemogućiti da osuđena lica odlaskom u drugu državu, odnosno u državu čiji su državljani ili u kojoj imaju prebivalište izbegnu izvršenje kazne na koju su pravosnažno osuđeni, što je do sada se pokazalo kao veliki problem u praksi.“


Osim Sporazuma o izvršenju sudskih odluka BiH i Srbija potpisale su i izmjene Ugovora o pravnoj pomoći u građanskim stvarima, tako da od danas nema više nikakave mogućnosti da neko izbjegne kaznu, kaže ministar pravde BiH Bariša Čolak:

„Tako da su sad državljanstvo i mjesto prebivanja ključni element koji će opredijeliti gdje će se jedan predmet procesuirati. Isto tako uklonili smo odredbu koja je bila zapreka ustupanju kaznenog progona. Više se ne traži od osobe da ona pristane da se ustupi taj kazneni progon drugoj državi - uzima se samo izjava, ali ta izjava nije mjerodavna za odlučivanje.“


Ovim ugovorom će se izbjeći i vođenje paralelnih istraga po istom predmetu, kakav je slučaj Tuzlanska kolona ili Dobrovoljačka ulica u Sarajevu, dodaje Čolak:

„Siguran sam da ćemo isto tako izbjeći mogućnost i nepotrebnog raspisivanja međunarodnih tjeralica tamo gdje to nije nužno.“


Lepoglava ili Zenica

Sporazum o izvršenju sudskih odluka BiH je početkom februara potpisala i sa Hrvatskom u koju se zatvorske kazne sakrilo oko 110 pravosnažno osuđenih. Istovremeno, nije rijetko da se od sudske kazne iz Hrvatske osuđeni ili optuženi sklanjaju u BiH, a među najpoznatijim je Branimir Glavaš koji još uvijek nema pravosnažnu presudu.

Međutim, iz Hrvatske se u BiH sklonilo i 50 pravomoćno osuđenih. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović tvrdi da je kriminalcima odzvonilo:

Ministar Ivan Šimonović i ministar Bariša Čolak potpisali su ovog mjeseca izmjene ugovora između BiH i Hrvatske
„Oni više neće moći birati da li u zatvor ili ne, nego mogu birati: Lepoglava ili Zenica.“

Dokaz da je saradnja i praktično počela je današnje izručenje Bojana Gudurića, kojeg je Granična policija BiH jutros predala vlastima Hrvatske. Gudurić je optužen za učestvovanje u ubistvu suvlasnika zagrebačkog lista "Nacional" Ive Pukanića i njegovog saradnika Nike Franjića.

Za još oko 60 pravosnažno osuđenih bjegunaca iz BiH se ne zna gdje su, a 13 ih je pobjeglo u Crnu Goru, koja je jedina za sada ostala van ovog sporazum, što bi u narednom periodu mogao biti problem, smatra Branko Todorović iz Helsinškog odbora RS:

„Također nas može zabrinuti to što Crna Gora nije uključena u tu vrstu sporazuma jer je očigledno da će kriminalci iz regiona imati jednu vrstu utočišta i zaštite na toj strani. Prema tome, EU u sklopu evroatlantskih integracionih procesa treba pred zemlje u regionu stavljati jednu vrstu zadaće između ostalog, a to je da se nađe pravni i institucionalni odgovor za sprječavanje kriminala i na jedno ismijavanje pravde pred javnošću kakvo smo do sada imali.“

Dosadašnji sporazumi i dogovori dobar su početak da na prostorima ovog dijela Balkana zaživi vladavina prava, ali razgovore bi trebalo nastaviti i o suđenjima državljanima jedne države u drugoj za ratne zločine, ističe Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle:

„Jer mi moramo polako graditi institucije i povjerenje u instutucije svake države i ne trebamo gledati da će u Sarajevu biti drugačiji odnos prema nekom zato što je iz jedne ili druge nacije, ili u Beogradu i u Zagrebu. Ja očekujem u tom dijelu da se nastave pregovori na nivou ministarstava pravde kako bi se i tu omogućila veća doza sigurnosti građana.“

Dogovori o konkretnijoj saradnji pravosudnih organa zemalja regiona u procesima ratnih zločina, prema ocjeni analitičar, biće teže provodivi, jer se radi o nečemu što ima i političke konotacije. Riječ o nekoliko hiljada slučajeva u trouglu Hrvatska - Srbija - BiH, a oko 2.000 na relaciji Hrvatska - BiH.

Najviše pažnje javnosti u BiH izazvalo je suđenje Iliji Jurišiću koji je prvostepenom presudom srbijanskog Suda za ratne zločine osuđen na 12 godina zatvora. Međutim, još uvijek se ne zna kada će Vrhovni sud Srbije uzeti u razmatranje Jurišićev predmet, koji bi, kada bude pravosnažno osuđen, kaznu mogao izdržavati i u BiH.
XS
SM
MD
LG