Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Beograd priznao da u BiH nije bio građanski rat


Ejup Ganić ispred suda u Londonu 13. april 2010.
Vlasti Srbije su se u podnesku Londonu, kojim su zatražile izručenje nekadašnjeg člana Predsedništva Republike BiH Ejupa Ganića Srbiji, pozvale na zaključak Haškog tribunala da je „u periodu pre 19. maja 1992. godine postojao međunarodni oružani sukob”, čime je Beograd događaje u BiH okarakterisao kao međunarodni, a ne, kako se do sada tvrdilo, unutrašnji sukob, odnosno građanski rat.

Mediji su dokument objavili u utorak, samo mesec uoči najavljene rasprave pred londonskim sudom, na kojoj bi 5. jula trebalo da se razmatraju zahtevi za izručenje Ejupa Ganića koje su podnele i BiH i Srbija.

Iako u zajedničkom saopštenju ministarka pravde Snežana Malović i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević navode kako su bh. mediji zloupotrebili, ispolitizovali i pogrešno citirali njihov podnesak sudu u Londonu, rečenicu iz dokumenta u kojoj se pozivaju na zaključak Haškog tribunala da je „u periodu pre 19. maja 1992. godine postojao međunarodni oružani sukob”, nisu demantovali.

Zastupnici Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi BiH za genocid ostali su zbunjeni i zatečeni. Argument koji su zastupali u tom procesu bio je potpuno suprotan - dokazivalo se da je u BiH postojao unutrašnji sukob, odnosno da se vodio građanski rat. Jedan od zastupnika Srbije Tibor Varadi:

Tibor Varadi, arhiv, foto: Danas
“Početkom 1992. još je postojala SFRJ. Znači, ni tada Srbija nije bila zasebna država, nego je bila jedna od republika Savezne Republike Jugoslavije. Tek pre, mislim četiri godine, je nastala Srbija kao nezavisna država. Znači, 1992., Srbija nije mogla biti država učesnica u bilo kakvom sukobu. Tako da ja mislim da je to neki nesporazum.”


U saopštenju ministarke Malović i tužioca Vukčevića, uoči sudskog saslušanja u Londonu 11. juna, piše da pristup srpskog tužilaštva izražava jasan i dosledan nalaz Haškog tribunala, u predmetu protiv Dušana Tadića u kojoj je Prizivno veće Haškog tribunala zaključilo da je na teritoriji BiH postojao međunarodni sukob sve dok jedinice JNA nisu odatle povučene 19. maja 1992, posle napada u Dobrovoljačkoj koji se zbio 3. maja iste godine, te se na njega može primeniti jurisdikcija zbog ozbiljnih kršenja Ženevskih konvencija.

Upravo to, prema rečima stučnjaka za međunarodno pravo i direktora Beogradskog centra za ljudska prava Vojina Dimitrijevića objašnjava promenu retorike Beograda:

“Po zakonima Engleske i Velsa se može dobiti ekstradicija, između ostalog, za teška kršenja Ženevskih konvencija o humanitarnom pravu. Da bi postojalo teško kršenje, sukob mora biti međunarodni. E sad, mi smo od vremena Slobodana Miloševića, i dan danas trubimo da je sukob u Bosni bio građanski rat, unutrašnji sukob. Ako je unutrašnji sukob, onda nema tog osnova, prema tome da bi se postigla ekstradicija mora se utvrditi da je to bio međunarodni sukob.“


Sonja Biserko, arhiv, foto: Vesna Anđić
Iako se ne pozivaju na svoj, već na zaključak Haškog suda, pitanje je kako će na ovakvu promenu Beograda, kada je reč o poimanju istorije sa početka rata u BiH, reagovati nacionalistička javnost, ali i pitanje menjanja odnosa od slučaja do slučaja.

Sonja Bisreko
iz Helsinškog odbora za ljudska prava nema odgovor na pitanje zašto su zbog Ejupa Ganića, srpske vlasti i na ovo spremne:

“Strategija i teza cele srpske elite, koja radi na toj relativizaciji, je da je to bio građanski rat u kome su se sukobile tri strane. Ja ne znam zašto je Ganić toliko bitan, kada je recimo i sam Haški tribunal odbio taj slučaj. A pritom je sada i počela, hajde da kažemo, neka faza relaksacije odnosa sa Bosnom.”

Iako ukazuje na to da je sasvim normalno napustiti svoj prvobitni stav i ustuknuti pred autoritetom kakav je jedan međunarodni sud, ni profesor Vojin
Dimitrijević ne vidi zašto je slučaj Ganić za Beograd toliko važan:

“Čini mi se da je u jednoj izjavi i sam predsednik Tadić rekao da to baš nije toliko važno, da ne insistiramo na tome toliko. Verovatno ljudi koji se bave ovde u Tužilaštvu zločinima koje su izvršili Srbi moraju, da bi se iskupili u očima javnosti, da gone i neke koji nisu Srbi.”


U očima nacionalističke javnosti, sprske vlasti moraće da se pravdaju i zašto je u ovom slučaju bilo moguće pozvati se na zaključak, za veći deo društva ‘antisrpkog’ i omraženog Haškog suda.

Priznanje postojalo i ranije


Većina analitičara i u BiH smatra da ovo priznanje dolazi tek kao čin koji bi Srbiji mogao sa pravnog aspekta omogućiti da dobije ekstradiciju člana ratnog Predsjedništva BiH.

Nekadašnji agent BiH u sporu protiv bivše zajednice Srbije i Crne Gore, danas profesor međunarodnog prava Sakib Softić kaže da je Srbija i ranije u više navrata priznala da je bila uključena u oružani sukob u BiH, te da je to dokazano u više predmeta pred Haškim tribunalom. Činjenica je, dodaje Softić, da to nikada nije eksplicitno rečeno ili napisano kao što je slučaj sa dokumentom Ministarstva pravde Srbije:

Edina Bećirević, arhiv, foto: Marija Arnautović
„Pojavio se njihov interes. Tvrde da se radilo o međunarodnom oružanom sukobu, i onda su se oni pozvali na tu presudu koja je i za njih obavezujuća. Srbija, znači, nakon 2001. godine, nakon pada Miloševića, u dobroj mjeri sarađivala sa Haškim tribunalom znajući da je taj sud okarakterisao oružani sukob na području BiH kao međunarodni.“

Za istorijsku interpretaciju jako je važno da Srbija na institucionalnom nivou prihvati ono što je već potvrđeno presudama u Haškom tribunalu, kaže Edina Bećirović, autorica knjige „Na Drini genocid“:

„S obzirom da agresija nije definirana prema međunarodnom pravu, to u suštini ne mora da proizvede nikakve negativne posljedice po Srbiju na međunarodnom nivou. Stalni Međunarodni krivični sud prema svom statutu navodi mogućnost da jedna država tuži drugu državu za agresiju, ali paradoksalno je da se također u tom istom statutu navodi da agresije još uvijek nije definirana prema međunarodnom pravu.“

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja smatra da direktno priznanje postojanje međunarodnog oružanog sukoba u BiH nije učinjeno samo zbog činjenice da Srbija želi da Ejup Ganić bude izručen toj državi:

„Nego će se raditi i o nekim kvalifikacijama, odnosno pogledima iz Srbije na sama događanja u posljednjoj deceniji 20. vijeka.“

Napad u Dobrovoljačkoj ulici, za koji je Haški tribunal utvrdio da nema elementa za krivično gonjenje, tretira se kao međunarodni oružani sukob jer je riječ o sukobu dvije vojske, tada Savezne Republike Jugoslavije i BiH. Profesor Sakib Softić:

„SRJ je bila dužna da povuče svoju vojsku po rezoluciji Savjeta sigurnosti do 15. maja. Savjet sigurnosti je donio rezoluciju 755. Tom rezolucijom je naložio svim oružanim snagama na prostoru BiH da se razoružaju, da se pretpotčine vlastima BiH, a Vojsci SRJ da se povuče. Tu se radilo o povlačenju vojske SRJ iz BiH.“


Nekadašnji borac Armije BiH, danas poslanik u Domu naroda federalnog Parlamenta Slaviša Šućur kaže da njemu nije trebala pismena potvrda toga šta se dešavalo u BiH devedesetih godina. Dokument Ministarstva pravde Srbije, ipak, smatra bitnim zbog budućnosti svih, a posebno Bosne i Hercegovine:

„Moramo se suočiti sa prošlošću. Što prije svi koji su na neki način učestvovali ili bili svjedoci svega što se dešavalo na prostorima bivše Jugoslavije nazovu stvari koje su se dešavale pravim imenom, prije će ljudi biti u stanju da se okrenu i da krenu prema budućnosti sa puno manje nepovjerenja.“

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Zbog nedostatka podrške uskoro neće biti motivisanih svjedoka

Koliko se koristi sporazum o izvršenju sudskih odluka
Prvi sudski postupak za zločine u Čajniču
Hazim Mujčinović - glumac koji pomaže obiteljima stradalih Vlaseničana
Popoviću i Beari doživotni zatvor za genocid u Srebrenici
Beograd priznao da u BiH nije bio građanski rat
Slučaj Ganić

Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.

Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.

Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)

Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.

Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.

Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.

Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.

Sve o slučaju Ganić:

Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    Novinarstvom se počela baviti 1998. godine u Radiju Crne Gore. Od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE, te urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Iva Martinović

    Posle petooktobarskih promena počinje da radi na beogradskom radiju Studio B, u početku kao novinar-reporter, a potom i kao urednik informativnih emisija. U aprilu 2007. prelazi na Radio Slobodna Evropa, gde radi kao novinar-reporter i voditelj dnevnih informativnih emisija.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG