Odmazda.
Tako deo akademske zajednice u Srbiji opisuje odnos vlasti prema visokom obrazovanju.
Fakultetski profesori podržali su studente kada su akademci pre godinu i po dana stupili u blokade, u znak protesta zbog smrti 16 osoba u padu nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici.
Predstavnici vlasti su ih zbog toga optužili za "razaranje obrazovnog sistema" i najavili osnivanje novih fakulteta i univerziteta, ali i dovođenje stranih. Protiv te inicijative su u junu 2025. godine duže od dve sedmice protestovali univerzitetski profesori, nakon čega je vlada zvanično odustala od izmena zakona u tom pravcu.
"Suštinski se ništa nije promenilo od tog protesta do danas", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ljubica Milović, redovna profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu.
Poslednji u nizu slučajeva je uvođenje digitalnog sistema koji centralizuje račune fakulteta, univerzitetski profesori i naučni radnici tumače kao udar na finansijsku nezavisnost. Vlast, sa druge strane, to negira.
Ukidanje računa fakulteta
Sistem za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje (SPIRI) počeo je sa radom u januaru 2026. godine. Uveden je na inicijativu Ministarstva finansija koje je to obrazložilo većom efikasnošću i transparentnošću.
Predstavnici dela akademske zajednice podneli su 9. juna inicijativu Ustavnom sudu Srbije za preispitivanje odluke o uvođenju SPIRI sistema, uz ocenu da su finansije fakulteta prebačene u ruke Ministarstva finansija, što, prema rečima akademske zajednice, potkopava njihovu ekonomsku samostalnost.
Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Baucal kaže za RSE da SPIRI utiče i na međunarodne naučne projekte u kojima su članovi akademske zajednice iz Srbije do sada učestvovali.
On podseća da je Srbija potpisala ugovor sa Evropskom komisijom o procesu pristupanja Evropskoj uniji, te da naučni radnici iz Srbije time imaju mogućnost da učestvuju u evropskim naučnim projektima koje finansira Evropska komisija.
Jedan od uslova je, objašnjava Baucal, da visokoškolska ustanova ima svoj račun i da može da garantuje da će trošiti sredstva u skladu sa odobrenim budžetom projekta.
"Kada nemate račun, kada on nije vaš nego je praktično kod nekog drugog, vi više ne možete da garantujete da ćete moći da obavite svoje obaveze prema projektu i da garantujete da će to biti urađeno u skladu sa pravilima koje ste prihvatili kada ste potpisali ugovor o finansiranju", kaže Baucal.
Ministarstvo prosvete negiralo je ove navode. U saopštenju su naveli da je "devizno poslovanje i mogućnost uključivanja u međunarodne projekte" i dalje moguće pod istim uslovima kao i pre uvođenja SPIRI-ja.
Kako kažu, devizni podračuni visokoškolskih ustanova nisu ukinuti i one ih mogu otvarati za svaku pojedinačnu namenu, kao i pre uvođenja novog sistema.
"Uslovi po kojima se sprovode međunarodni projekti uređuju se pravilima donatora i zakonima koji važe u državi u kojoj se projekat sprovodi i uvođenje ustanova visokog obrazovanja u sistem SPIRI ni na koji način to nije promenilo", navodi se u saopštenju Ministarstva prosvete.
Sastanak premijera sa dekanima
U maju je premijer Srbije Đuro Macut održao nekoliko sastanaka sa dekanima društvenih i prirodnih nauka, kao i sa predstavnicima tehničkih fakulteta.
Kako je saopštila Vlada Srbije, na sastancima se razgovaralo o unapređenju visokog obrazovanja, unapređenju rada visokoškolskih ustanova i modernizaciji studijskih programa.
Nakon sastanka 28. maja, premijer je istakao da je cilj sastanaka sa predstavnicima univerziteta i fakulteta "usklađivanje sa društvenim tendencijama i izazovima koje nosi moderno doba".
Ljubica Milović, međutim, kaže da premijer Macut nije saslušao argumentaciju dekana, već im je "izneo pretnje".
"Rekao je da nije zadovoljan brojem upisanih studenata, na nekim fakultetima zato što je ispod a na drugim zato što je taj broj iznad kvote. Sa svima sa kojima je razgovarao rekao je da će morati da se radi nekakva revizija, koja će voditi tome da se neki fakulteti ukidaju ili da se otpusti višak radne snage", tvrdi Milović.
Ona kaže da to predstavlja "nastavak pritiska vlasti na fakultete".
Vlada Srbije nije odgovorila na upit RSE da prokomentariše ove tvrdnje.
Strani fakulteti i dalje tema
Predstavnici dela akademske zajednice obeležili su ove sedmice godinu dana od 17-dnevne blokade raskrsnice ispred Vlade Srbije. Jedan od zahteva tog protesta bio je da se rasformira Radna grupa za izradu izmena Zakona o visokom obrazovanju.
Predsednik Srbije je ranije najavio da bi se izmenama "drugačije rasporedile pare fakultetima".
"Zašto bismo mi (novac iz budžeta) davali onima koji ne žele da rade, onima koji ne žele da uče", rekao je Vučić u aprilu 2025, aludirajući na studentske blokade državnih fakulteta i dodao da ima "mnogo dobrih privatnih fakulteta, koji žele da rade".
Istim zakonskim izmenama Vučić je najavio i dolazak stranih fakulteta u Srbiju.
"Zaista je potpuno nelogično da primate strane univerzitete i dajete im finansijske olakšice, da studentima dajete stipendije za upis na te fakultete a da pri tome državne fakultete držite bez dovoljne visine sredstava za direktne materijalne troškove, bez ulaganja u opremu. Na taj način se stvara nelojalna konkurencija", kaže Ljubica Milović.
Iako je Vlada ispunila zahtev akademske zajednice i obustavila rad na izmenama zakonskog okvira, dolazak stranih fakulteta i dalje je tema za državne zvaničnike.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je u februaru da bi otvaranje franšiza stranih fakulteta u Srbiji doprinelo zdravoj konkurenciji na tržištu visokog obrazovanja i naglasio da bi standardi akreditacije, koji važe u visokom obrazovanju, važili i za strane fakultete.
On je dodao da novi Zakon o visokom obrazovanju nije u pripremi i da nije formirana Radna grupa koja bi se bavila tim pitanjem, već da su samo dati određeni predlozi za razmišljanje.
'Partijski fakulteti'
U novembru 2025. godine, tačno godinu dana od pada nadstrešnice i početka studentskih i građanskih protesta, Vlada Srbije je donela odluku o osnivanju Fakulteta srpskih studija (FSS) Univerziteta u Nišu.
Tom odlukom je predviđeno da se departmani za istoriju, srbistiku i ruski jezik sa niškog Filozofskog fakulteta prebace na novoosnovani FSS.
"Nama se praktično oduzimaju departmani i studijski programi i pokušava se na silu da se ljudi tamo prebace", kaže za RSE Natalija Jovanović, bivša dekanka niškog Filozofskog fakulteta i redovna profesorka u toj visokoškolskoj ustanovi.
Prema njenim rečima, najvećim pritiscima izloženi su zaposleni na ova tri departmana koji ne žele da pređu na Fakultet srpskih studija.
Uprava Filozofskog fakulteta u Nišu, na jugoistoku Srbije, saopštila je 9. juna da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prelazak zaposlenih iz tri departmana.
Prethodno je krajem aprila ta ustanova pokrenula spor pred Upravnim sudom protiv rešenja o oduzimanju četvrtine studijskih programa za potrebe novog fakulteta.
Filozofski fakultet u Nišu bio je među prvima koji je podržao studentske blokade fakulteta, kaže Natalija Jovanović, koja je u to vreme bila dekanka. Ona smatra da je upravo to bio razlog da vlast napravi paralelni fakultet.
"To je osveta, ali i pokazna vežba za ostale fakultete", kaže Jovanović.
Paralelno sa ovim procesom, Vlada i Srpska pravoslavna crkva potpisale su u aprilu Memorandum o zajedničkoj saradnji na osnivanju Univerziteta "Sveti Sava". Za sada nije poznato više detalja u vezi sa ovom inicijativom.
Iz Vlade su saopštili da se univerzitet formira "imajući u vidu potrebu za stalnim unapređivanjem obrazovnog sistema i podizanjem njegovog kvaliteta u skladu sa načelima znanja, vaspitanja i morala".
"Namera je da se u potpunosti ukinu državni fakulteti, zato što oni nas gledaju kao svoje neprijatelje", smatra profesorka Ljubica Milović, sa Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu.
Ona smatra da bi privatizovanje fakulteta dovelo do toga da profesori ne mogu da autonomno rade sa studentima.
"Krajnja posledica tog procesa biće snižavanje nivoa obrazovanja", kaže Milović.
Studentske blokade, koje je podržala akademska zajednica, prerasle su u višemesečne masovne antivladine proteste sa kojih se tražila krivična i politička odgovornost za novosadsku tragediju, kao i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Nijedan od ova dva zahteva još uvek nije ispunjen.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u nekoliko navrata optužio profesore i nastavnike koji su podržali studentske blokade za "razaranja obrazovnog sistema" tokom blokada, kako se ne bi dozvolile promene u njemu.