Policija u Rektoratu Univeziteta u Beogradu skoro 10 sati.
Za vlast legitimna istraga smrti studentkinje nakon pada sa petog sprata na Filozofskom fakultetu.
Za rektora i deo akademske zajednice zastrašivanje i osveta zbog podrške studentskim protestima.
"Uglavnom je tu bilo vanredno stanje", tim rečima profesor Filozofskog fakulteta Goran Vidović opisuje za RSE kako je izgledao nastavni dan 31. marta.
Policija je, kako kaže, legitimisala profesore i studente.
Studenti su mogli da uđu samo uz indeks i lična dokumenta.
"Uzimali su bilo kakve rekvizite povezane sa studentskim protestima kao dokazni materijal, razvlačili transparent, slikali ga", ispričao je Vidović.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) ušli su u prostorije Rektorata po nalogu Višeg javnog tužilaštva.
Kroz Rektorat se ulazi i ka Filozofskom fakultetu, a pretres njegovih prostorija je ranije izvršen.
Policija i tužilaštvo tvrde da istražuju smrt studentkinje, a deo akademske zajednice smatra da se tragedija koristi za ograničavanje autonomije Univerziteta.
Upad u Rektorat je demonstracija odlučnosti vlasti da eliminišu autonomiju Univerziteta- ističe Rakić Vodinelić
Profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić ocenila je za RSE da je umesto ozbiljnog pokušaja utvrđivanja uzroka smrti studentkinje došlo do zloupotrebe svega toga.
"Upad u Rektorat je demonstracija odlučnosti vlasti da eliminišu autonomiju Univerziteta", ocenila je Rakić Vodinelić.
U okviru istrage smrti 25-gdišnje studentkinje, čije je telo 26. marta pronađeno na platou Filozofskog fakulteta, tužilaštvo ispituje i propuste u vezi sa bezbednošću studenata i zaposlenih na fakultetu.
Takođe, istražuje i unošenje i paljenje pirotehničkih sredstava u zgradu Filozofskog fakulteta.
Dok je policija vršila pretres u Rektoratu, ispred zgrade su se okupili studenti, profesori i građani.
Došlo je do više incidenata i fizičkih sukoba između policije i demonstranata.
U Evropskoj komisiji je za RSE rečeno da pažljivo prate razvoj događaja, kao i proteste na Univerzitetu u Beogradu.
U odgovoru je navedeno da je od suštinskog značaja da se sve aktivnosti sprovode u potpunom skladu sa zakonom.
"Bez ikakvog političkog uticaja ili percepcije političkog uticaja, kao i uz puno poštovanje akademskih sloboda", rekao je Gijom Mersije portparol Evropske komisije.
Reagovala je i Mreža univerziteta iz evropskih prestonica UNICA izražavajući solidarnost sa Beogradskim univerzitetom, koji je njen član, da očuva akademske slobode i autonomiju univerziteta.
"Tragična smrt studentkinje trebalo je da dovede do transparentne i pravno utemeljene istrage. Umesto toga, čini se da je iskorišćena kao izgovor za nametljive policijske akcije u univerzitetskim prostorijama", navela je Mreža.
Da li je ugrožena autonomija univerziteta?
Profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić ocenila je za RSE da nije bilo potrebe da toliki broj policajaca bude u Rektoratu, navodeći da rektor "smeta" vlastima zbog podrške studentskim protestima.
"Bezočno je kao povod upotrebljena smrt jedne mlade osobe na jednom fakultetu da se postavi pitanje delatnosti Univerziteta", navela je.
Rektor Vladan Đokić je bio među prvima koji su podržali studente, a u javnosti se pominje kao kandidat za premijera ili predsednika na budućim izborima.
Vanredni parlamentarni izbori jedan su od zahteva studenata u blokadi, koji su pokrenuli višemesečne masovne antivladine proteste nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024.
"Rektor oličava otpor jednog dela profesora tog Univerziteta i to je bilo ono što je trebalo da se pokaže", dodala je Rakić Vodinelić.
Rektor Đokić je poručio da univerzitet podržava svaku zakonitu istragu, ali da "ovo nema veze sa istragom, već sa zastrašivanjem".
"Došli su da ponize i kažu svakom profesoru, studentu i građaninu – vidite šta se desi onima koji ne ćute", ocenio je rektor obraćajući se 31. marta okupljenima.
Studenti u blokadi su više meseci držali blokirane fakultete zahtevajući krivičnu i političku odgovornost zbog smrti 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Đokić je pozvao univerzitete širom Evrope, Evropsku komisiju, Evropski parlament da se oglase.
RSE se obratio Evropskoj asocijaciji univerziteta (EUA) i Međunarodnoj asocijaciji univerziteta (IAU), čiji je član Beogradski univerzitet, ali odgovori nisu stigli do objave teksta.
Istovremeno, ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je poručivao da se na fakultetima dešava "anarhija".
On je 30. marta rekao za TV Pink da treba da bude zadržana nastavno-naučna autonomija, ali da o upravljanju Univezitetom treba mnogo više da se pita onaj ko je osnivač i finansijer, odnosno država.
Profesorka prava Vesna Rakić Vodinelić kaže da su najave o ograničavanju autonomije univerziteta opasne.
Pribojava se da bi eventualne zakonske izmene kasnije poslužile za čišćenje profesora, kao što je bilo učinjeno 1998. na osnovu takozvanog Šešeljevog zakona o univerzitetu.
Tim zakonom ukinuta je autonomija kao osveta profesorima zbog podrške studentskim demonstracijama nakon krađe lokalnih izbora.
Šta podrazumeva autonomija univerziteta?
Autonomiju univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova garantuje Ustav Srbije.
I Zakon o visokom obrazovanju navodi da se delatnost visokog obrazovanja zasniva na akademskim slobodama i autonomiji.
Taj Zakon propisuje pravo visokoškolskih ustanova na utvrđivanje studijskih programa, izbor organa upravljanja, izbor nastavnika i saradnika, raspolaganje finansijskim sredstvima.
Takođe garantuje i nepovredivost akademskog prostora odredbom da policija ne može ući bez dozvole nadležnog organa te ustanove, osim u slučaju ugrožavanja opšte sigurnosti, života, telesnog integriteta, zdravlja ili imovine.
Prema rečima direktora policije Dragana Vasiljevića, policija je ušla u Rektorat po zahtevu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i nalogu Višeg suda u Beogradu.
Istraga smrti ili napad na univerzitet?
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saopštilo je 1. aprila da je pretres Rektorata jedna od brojnih preduzetih istražnih radnji.
U saopštenju je navedeno da su pored servera sa video-zapisima oduzeti i pirotehnika (topovski udari i petarde), sprejevi, špricevi, igle, braunile, infuzije, megafoni, radio-stanice, voki tokiji, vojne gas maske, farbe, zavoji.
Među oduzetim predmetima se navodi i više transparenata sa političkim sadržajima i zapisnici sa studentskih plenuma tokom blokada fakulteta, ali i papirni tanjiri.
Tužiteljka Zorica Šćekić rekla je da će petarde i sprejevi pronađeni u Rektoratu biti upoređeni sa zapaljenim petardama i sprejevima koji su zatečeni prilikom uviđaja posle smrti studentkinje.
Nekoliko dana ranije, dekan Filozofskog fakulteta u Danijel Sinani rekao je Fonetu da policija u toj ustanovi nije pronašla ništa od pirotehničkih i bilo kakvih zapaljivih materija.
A pravni zastupnik rektora, advokat Jugoslav Tintor tvrdi da policija ni u Rektoratu nije pronašla ništa što je predmet krivičnog dela.
Rektor Vladan Đokić je naveo da je policija pronašla materijale koji su ostali od studentskih protesta i da je potpisao sve zapisnike osim jednog.
Kako je objasnio, u jednom podrumu iz kojeg se ulazi iz dvorišta tokom pretresa, u kojem su učestvovali policajci i službenici Rektorata, nije ništa pronađeno.
Ali je kasnije, kako je rekao, neko pozvao jednog od pripadnika kriminalističke policije da se ponovo ide u tu prostoriju.
"I onda su oni ponovo ušli bez naših službenika. I onda su u tom drugom pretresu navodno pronašli petarde koje su se odjednom pojavile. Taj deo zapisnika nisam hteo da potpišem", rekao je rektor za TV Nova.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE povodom ovih navoda rektora.
Profesorka Vesna Rakić Vodinelić kaže da je jedino važno kod ulaska policije u Rektorat bilo pokupiti snimke sa nadzornih kamera i ništa drugo.
Ako je bila pirotehnika, imati pirotehniku nije krivično delo, upotrebiti jeste prekršaj- ističe Rakić Vodinelić
"Ako su našli igle, braunile to je sadržina svake kutije za prvu pomoć. Imati voki toki u zgradi nije krivično delo. Ako je bila pirotehnika, imati pirotehniku nije krivično delo, upotrebiti jeste prekršaj", dodala je.
Ona kaže da je sasvim normalno da na fakultetima postoje tragovi višemesečnog boravka studenata na fakultetima tokom blokada.
"I mislim da više ide u prilog nego na teret rektoru, to što nije ni pokušao te tragove da sakrije."
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković poručuje da su oni koji su odgovorni za bezbednost zgrade odgovorni i za zapaljiva sredstva koja su se našla na fakultetu u trenutku tragedije.
On je 29. marta za RTS rekao da u ovom trenutku Ministarstvo prosvete mora da uzme "štafetnu palicu" u upravljanju fakultetima od dekana, "koji su pokazali da nemaju svest o svojoj dužnosti, kako bi zaštitili studente".
U razvijanju tog narativa, ministar za javna ulaganja Darko Glišić je sa TV Pink poručio 1. aprila građanima da "ne upisuju decu na blokaderske fakultete jer će vam ih vratiti kao što su vratili ovu devojku, u kovčegu".
Pojedini provladini mediji u izveštajima targetiraju rektora i dekana Filozofskog fakulteta, a na jednoj od tih televizija prenošen je ulazak policije u Rektorat.
Da tragedija na Filozofskom fakultetu nije tretirana kao pitanje odgovornosti, već kao materijal za konstruisanje narativa smatraju studenti u blokadi.
Oni su u saopštenju 1. aprila naveli da se kriminalistička policija usmerila na studente umesto da se bavi okolnostima tragedije.
"Policija ide pravo u prostorije koje su korišćene za aktivnosti plenuma, pretura po svakoj kutiji, svakom kutu i svakom papiru", naveli su o upadu u Rektorat.
Konstatovali su da je Univerzitet prestao da bude autonoman prostor i postao prostor kontrole.
U međuvremenu je kriminalistička policija ponovo bila na Filozofskom fakultetu kako bi uzela Pravilnik o bezbednosti, a za 3. april je najavljena i inspekcija Ministarstva prosvete.