Baklje, venci i strojev korak. Tako je u Beogradu izgledao skup sećanja na Zorana Vujovića, mladića koji je 2008. učestvovao u paljenju Ambasade Sjedinjenih Država i tom prilikom poginuo.
Komemoraciju su, kao i prethodnih godina, organizovale ultradesničarske grupe iz Srbije, a događaju su prisustvovali i predstavnici krajnje desničarskih organizacija iz Grčke, Austrije, Francuske i Belgije.
Vujović je učestvovao na mitingu koji je vlast u Srbiji organizovala pre 18 godina kao odgovor na proglašenje nezavisnosti Kosova, i tom prilikom je upao u Ambasadu SAD koju su huligani prethodno kamenovali i zapalili, gde je i poginuo u požaru.
Za srpske i pojedine evropske ultradesničare njegova smrt je povod za okupljanje na kojem ga slave kao heroja koji je pao za viši cilj.
"Osim simboličkog čina, ovakvi događaji služe i da se osnaže neformalne veze između članova, kao i da se eventualno razmotre dalje strategije", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Balša Lubarda, sociolog i koautor izveštaja "Brothers in harm" o vezama ultradesničarskih grupa sa Zapadnog Balkana i iz Evropske unije.
'Marš sećanja i pobune'
"Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi" – stih iz čuvenog speva "Gorski vijenac" pesnika Petra Petrovića Njegoša, ispisan je na crnom floru na vencu položenom na mestu gde je 2008. bila Ambasada Sjedinjenih Država.
Venac su 21. februara položili pripadnici ultradesničarskih grupa "Srbska akcija" i "Klub 451", koji su i zvanični organizatori komemorativnog skupa.
Već pet godina, koliko ove grupacije organizuju marš povodom godišnjice smrti Zorana Vujovića, protokol je isti – okupljaju se ispred Crkve svetog Marka gde pale baklje i potom postrojeni u nekoliko kolona marširaju ka nekadašnjoj lokaciji američkog diplomatskog predstavništva u centru Beograda.
Nakon što polože vence i cveće, tri puta uzviknu ime poginulog mladića uz povik "Prisutan".
U objavi na svom Telegram kanalu "Srbska akcija" je ovaj skup predstavila kao "marš sećanja ali i marš pobune protiv okupacije Kosova".
"Ideja takve pobune nesumnjivo je vodila i Zorana", pišu u istoj objavi.
Nekadašnja pokrajina Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasila u februaru 2008. godine. Zvanični Beograd taj potez ne priznaje i smatra Kosovo delom svoje teritorije.
Sociolog Balša Lubarda kaže da ne očekuje da bi saradnja ultradesničara mogla da ima šire posledice po društvo, budući da su u pitanju relativno male organizacije u Srbiji.
"U 99 posto slučajeva, te veze neće imati širi značaj – ipak, u vremenu političkih previranja, kao što su smjene režima, ratovi i slično, na osnovu ovih veza mogu nastati i društveno relevantne posljedice", napominje Lubarda.
U Ambasadi SAD, čije je sedište u međuvremenu preseljeno na drugu lokaciju u Beogradu, nisu bili dostupni za komentar povodom komemoracije smrti Zorana Vujovića u Beogradu.
Kako je zapaljena ambasada?
Zoran Vujović učestvovao je na mitingu "Kosovo je Srbija" koji je organizovala Vlada Srbije pod vođstvom desničarske Demokratske stranke Srbije, kao odgovor na proglašenje nezavisnosti Kosova.
Tog dana desetine hiljada ljudi došlo je organizovanim prevozom u glavni grad na miting, sa kojeg su se okupljenima obratili, između ostalih, tadašnji premijer Vojislav Koštunica i predsednik opozicione ultranacionalističke stranke Tomislav Nikolić.
Demonstracije su se pretvorile u nerede, kada se iz mase odvojio deo huligana i došao ispred Ambasade Sjedinjenih Država u centru grada. Prema izveštajima reportera sa lica mesta, u tom trenutku policijski službenici nisu obezbeđivali prilaz zgradi, a policiji i drugim nadležnim službama bilo je potrebno više od pola sata da dođu na lice mesta.
Za to vreme okupljeni huligani su diplomatsko predstavništvo zasipali kamenicama i bakljama kojima je deo objekta zapaljen.
Zoran Vujović je ušao u zgradu Ambasade gde je i preminuo od gušenja ugljen-monoksidom. Obdukcijom i analizom na Vojno-medicinskoj akademiji zaključeno je da je dvadesetjednogodišnji mladić imao 1,59 promila alkohola u krvi, dok tragovi opijata i bojnih otrova nisu pronađeni, a obdukcionim pregledom je ustanovljeno da nije ustreljen ili uboden.
Šta zvaničnici kažu o paljenju ambasade?
Država zvanično ne obeležava Vujovićevu smrt. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je u vreme mitinga "Kosovo je Srbija" bio generalni sekretar opozicione ultranacionalističke Srpske radikalne stranke, za njegovu smrt krivi policiju.
"On je ime koje ujedinjuje sve ljude u ovoj zemlji u promišljanju tragedije kroz koju je ova zemlja prošla. Zoran Vujović će živeti mnogo duže nego mnogi od nas", izjavio je Vučić 24. februara, odgovarajući na pitanje novinara.
Sociolog Balša Lubarda uveren je da je rad krajnje desničarskih grupa i njihovi kontakti sa ideološki bliskim organizacijama iz inostranstva pod lupom bezbednosnih službi Srbije, ali napominje da je "interesantno to što njihov rad nije javno proskribovan".
"Mislim i da ovako popustljiv javni odnos prema krajnjoj desnici mnogo govori o samim bezbjednosnim službama ali, kao posljedicu, i društvu u kom ovakve organizacije djeluju bez zakonskih prepreka. Kada gledate, slušate ili čitate medijski sadržaj u srpskim medijima, izjave srpskih nacionalista su često sadržinski neodvojive od argumenata koje čujete od ostalih aktera", kaže Lubarda.
Za paljenje Ambasade SAD pred sudovima u Srbiji vođena su dva sudska postupka. U jednom su četvorica mladića pravosnažno oslobođeni 2019. godine zbog nedostatka dokaza.
U drugom postupku pred Višim sudom u Beogradu optužena su četvorica visokih policijskih zvaničnika, a sudski proces je u oktobru počeo ispočetka zbog promene sudskog veća.
Koje organizacije su prisustvovale komemoraciji?
Predstavnici najmanje četiri ekstremno desničarske grupe šetali su na komemorativnom maršu u čast Zorana Vujovića.
Među njima su bili predstavnici neonacističke "Zlatne zore" iz Grčke, koji su o svojoj poseti objavili kratak izveštaj na svom Telegram kanalu. Navode da su tokom nekoliko dana boravka u Srbiji "bili pozvani da posete i jedan od najvećih i najstarijih manastira u zemlji", ne navodeći ime manastira.
Na jednoj od fotografija vide se muškarci skrivenih lica koji poziraju sa zastavom Vizantije i obeležjem "Srbske akcije" u prisustvu sveštenika čiji identitet je takođe skriven.
RSE nije dobio odgovor od Informativne službe Srpske pravoslavne crkve (SPC) da li je Sinod upoznat sa ovom posetom i kako gledaju na kontakte dela sveštenstva sa pripadnicima krajnje desnice.
"Zlatna zora" pojavila se u Grčkoj 1980-ih kao mala grupa neonacista. Njen osnivač Nikolaos Mihaloliakos poznat je kao obožavalac nacizma, a na skupovima je okupljene pozdravljao podignutom rukom poput vođe nacističke Nemačke Adolfa Hitlera.
Početkom devedesetih organizacija je prerasla u stranku koja je rast popularnosti doživela tokom finansijske krize nakon 2010. kada je tokom nekoliko uzastopnih izbornih ciklusa osvojila poslanička mesta u parlamentu Grčke. U jednom trenutku bila je treća stranka po snazi.
Međutim, oktobra 2020. godine sud u Grčkoj proglasio je "Zlatnu zoru" kriminalnom organizacijom koja je "prerušena u političku partiju". Osuđeno je blizu 70 pripadnika ove organizacije, na čelu sa vođom i osnivačem Nikolaosom Mihaloliakosom.
Među zločinima za koje su osuđeni su ubistvo grčkog muzičara Pavlosa Fisasa, napadi na migrante i političke protivnike.
Izaslanike na komemoraciju u Beogradu poslala je austrijska ultradesničarska grupa "Castell Aurora". Prema pisanju nemačkih medija, "Castell Aurora" je jedan od nekoliko centara ulitradesničarskih grupa u Austriji i Nemačkoj.
Slični centri otvoreni su u Kemnicu i Haleu u Nemačkoj.
Na zvaničnom sajtu "Castell Aurora" o sebi piše da predstavlja "sigurno utočište za patriotske ljude iz bliže i dalje okoline koji žele da se zauzmu za svoju domovinu".
Čest gost tribina koje se organizuju u tom prostoru je Martin Zelner (Sellner), jedan od najpoznatijih austrijskih ultradesničara i vođa Identitarskog pokreta (IM) u toj zemlji. Zelner je jedan od zagovornika "remigracije", ultradesničarskog koncepta koji podrazumeva proterivanje ljudi stranog porekla.
Jan Vencel Šmit, član Bundestaga iz redova ekstremno desničarske Alternative za Nemačku (AfD), u više navrata je posetio IM stambeni projekat "Castell Aurora" i podržao donacijom od 5.000 evra, kako je otvoreno priznao.
Ali, najveći do sada otkriveni finansijer je Peter Kurt – bivši član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) stranke desnog centra i nekadašnji finansijski senator grada-države Berlin – koji je tajno finansirao ultradesničarska skloništa, među kojima je i "Castell Aurora".
Prema istraživanju nemačkog Špigla, postoje indicije da je u njih od 2019. do 2022. uložio oko 240.000 evra.
Predstavnici "Castell Aurora" posetili su u junu 2024. neonacistički Klub "451" u Beogradu. Kako su saopštili na svom Telegram nalogu, tamo su "imali priliku da se predstave".
"To je važan korak za evropsko umrežavanje na Balkanu", napisali su tom prilikom.
Među gostima u Srbiji bili su i predstavnici Nacionalističke studentske asocijacija (NSV) iz Belgije.
To je radikalno nacionalističko studentsko bratstvo sa ekstremističkom retorikom i bliskim vezama sa krajnje desničarskom partijom Flamanski Interes (Vlaams Belang – VB), koja je na parlamentarnim izborima 2025. osvojila drugo mesto.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Osnovan polovinom 1970-ih, NSV vuče korene iz flamanskog nacionalizma, tvrdeći da se zalaže za očuvanje flamanske kulture, dok protivnika vidi u multikulturalnosti Belgije.
NSV je u međuvremenu proširio fokus na Evropu u širem smislu, fokusirajući se odbranu "belog evropskog identiteta". U martu 2025. organizovali su marš u Gentu, na severozapadu Belgije, zahtevajući proterivanje migranata u njihove zemlje porekla.
Glavni govornik na skupu bio je austrijski ultradesničar Martin Zelner, kome je zbog ekstremističkih stavova ranije zabranjen ulazak u Veliku Britaniju, Švajcarsku i Sjedinjene Države.
U Beograd su predstavnike poslali i francuski ultradesničari iz grupe "Nacionalisti" (Les Nationalistes). Prema pisanju francuskih medija, ova grupa u svojoj ideologiji katolicizam i supremaciju bele rase.
Benedeti je bio aktivan član ili lider više desničarskih i ultranacionalističkih pokreta, uključujući L’Œuvre Française, organizacije koja je zabranjena od strane francuske vlade 2013. godine zbog rasističkog i antisemitističkog delovanja.
Srbiju je posetio u julu 2023. godine, kada je bio jedan od govornika na konferenciji u Beogradu, koju je organizovala desna stranka Srpska desnica, na čelu sa Mišom Vacićem.
Zašto je Srbija važna za evropske ultradesničare?
"Srbija je ipak više od samo 'još jedne' države u nacionalističkoj mreži. Kako zbog istorijske relevantnosti i intelektualnih varijacija nacionalizma, tako i zbog zakona brojeva – činjenica da je Srbija najveća zemlja sa relativno 'šarenom' nacionalističkom scenom, čini je značajnim saveznikom za krajnje desne organizacije", objašnjava sociolog Balša Lubarda.
On, međutim, dodaje da to savezništvo nosi i određene praktične probleme za nacionaliste širom Evrope, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, što je događaj koji je podelio ekstremnu desnicu.
"Proruski sentiment koji je naročito izražen u srpskoj nacionalističkoj tradiciji je doveo do određene distance između srpske krajnje desnice i ostatka Evrope, naročito u ratnoj situaciji, u kojoj se ova razlika nije mogla politički prenebregnuti i 'prećutati' u zajedničkim skupovima i događajima", kaže Lubarda.
Veze srpskih i evropskih ultradesničara
Izrazito proruski sentriment gaji "Srbska akcija", koja je uz "Klub 451" organizator komemoracije Zoranu Vujoviću.
Predstavnici ove organizacije su u septembru 2025. učestvovali na konferenciji kranje desnih organizacija i stranaka sa tri kontinenta u Rusiji, gde je glavna tema bila "borba protiv migranata". Na istom skupu bili su prisutni i članovi "Zlatne zore" i "Nacionalista".
U maju 2022. posetili poligon za obuku ruske paramilitarne grupe "Imperijalni legion" koji ratuje u Ukrajini. "Legion" je deo "Ruskog imperijalnog pokreta" kojeg su Sjedinjene Države stavile na listu terorističkih organizacija.
Osim iz Rusije, održavaju manje ili više redovne kontakte sa ultradesničarima iz Rumunije, Grčke, Španije i Poljske.
Ova klerofašistička grupa nije zvanično registrovana u Agenciji za privredne registre, a na svom sajtu navodi da se zalaže za "borbeno srbsko pravoslavlje", kao i za čuvanje "nacionalnog bića i rasnog identiteta".
Nema istaknutog vođu, a pažnju šire javnosti je privukla krajem 2014. godine, kada su njihovi članovi ubacivali u poštanske sandučiće više beogradskih naselja letke protiv romske populacije.
Njihovi članovi su učestvovali na brojnim ekstremno desničarskim skupovima i organizovali ulične skupove sećanja za saradnike okupatora iz vremena Drugog svetskog rata.
"Klub 451" je beogradski kafić u kome se poslednjih nekoliko godina okupljaju ekstremni desničari iz Srbije i inostranstva.
Kako je RSE ranije pisao, u ovom klubu su se 2022. sastali italijanski i srpski ultradesničari, a godinu dana kasnije su ugostili rumunske ekstremiste iz "Kamarazi" (Camarazii).
Uspostavili su kontakte i sa mađarskim ekstremistima iz grupe "Legio Hungaria", koji su predstavnike "Kluba 451" ugostili u Budimpešti u junu 2024. godine, a mesec dana kasnije su Mađari uzvratili posetu. Pripadnici "Legio Hungaria" su u oktobru 2019. demolirali prostorije jevrejske zajednice u Budimpešti.
Zvanični zastupnik "Kluba 451" je Marko Gajinović, nekadašnji član "Nacionalnog srpskog fronta", organizacije koja je dovođena u vezu sa Goranom Davidovićem, vođom zabranjene neonacističke organizacije "Nacionalni stroj".