Dostupni linkovi

Dve stolice Srbije: Podrška ukrajinskim granicama i ćutanje na sankcije Rusiji


Susret predsednika Srbije Aleksandra Vučića (levo) i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog u Atini 22. avgusta 2023. "Srbija će nastaviti da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine što jasno i nedvosmisleno govorimo od početka sukoba", poručio je tada Vučić.
Susret predsednika Srbije Aleksandra Vučića (levo) i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog u Atini 22. avgusta 2023. "Srbija će nastaviti da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine što jasno i nedvosmisleno govorimo od početka sukoba", poručio je tada Vučić.

Brisel produžava i proširuje sankcije Kremlju, a Srbija ih ne uvodi, epilog je nakon više od godinu i po dana ruske invazije na Ukrajinu.

Evropska unija je Rusiji do sada uvela 11 paketa sankcija, dok se dvanaesti očekuje.

"Pritisci sa Zapada" i "istrajnost" Srbije da se ne pridruži restriktivnim merama protiv Rusije, bili su među glavnim porukama predsednika Aleksandra Vučića iz Njujorka, sa margina Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

"Pažljivo ću da ih saslušam (evropske političare) i da kažem - Srbiju kao predsednik vodim ja, i dok mi mislimo da možemo da izdržimo te pridike mi ćemo da vodimo ovakvu politiku", rekao je Vučić 18. septembra.

Zvaničan stav Srbije je podrška teritorijalnoj celovitosti Ukrajine. To je potvrdila i glasovima za rezolucije u Ujedinjenim nacijama koji osuđuju rusku agresiju.

Međutim, prema oceni Boda Vebera iz nevladinog Saveta za politiku demokratizacije u Berlinu, to nisu "dovoljni i dosledni" potezi.

Veber: Nedovoljni i nedosledni potezi
Veber: Nedovoljni i nedosledni potezi

Kako ukazuje, kose se sa zvanično proglašenim spoljnopolitičkim ciljem Srbije – da postane članica Evropske unije.

"Pridruživanje sankcijama ne znači samo pokušaj praktičnog protivljenja agresiji Moskve prema susedu, nego i da Srbija vrednosno stoji na strani Ukrajine i Zapada", ukazuje Veber.

Osuđuje aneksiju Krima, sankcije ne uvodi

Da se ni sa poslednjom odlukom Brisela Srbija nije usaglasila, šef evropske diplomatije Žozep Borelj (Josep Borrell) saopštio je 18. septembra.

Reč je o sankcijama Rusiji iz 2014. godine zbog aneksije Krima i Sevastopolja, koje se redovno produžavaju na godišnjem nivou.

Igor Novaković iz nevladinog nevladinog ISAC Fonda (Centra za međunarodne i bezbednosne poslove) napominje da su vlasti u Srbiji osudile aneksiju Krima i drugih delova Ukrajine, ali da restriktivne mere Rusiji zbog toga nisu uvedene.

Novaković: Srbija osudila aneksiju Krima ali nije uvela mere Rusiji
Novaković: Srbija osudila aneksiju Krima ali nije uvela mere Rusiji

"Već gotovo deset godina mi dobijamo objašnjenje da je u pitanju članica Saveta bezbednosti UN-a, te da zbog pozicije prema Kosovu interesi Srbije ne dozvoljavaju usaglašavanje sa sankcijama", dodaje on.

Rusija na međunarodnom planu pruža podršku Srbiji u osporavanju nezavisnosti Kosova, proglašenoj 2008. godine.

Novaković ukazuje da je na vlastima u Srbiji da "razmišljaju kakav efekat pozicija Srbije ostavlja po odnose sa EU, spoljnopolitičke prioritete i odnose sa samom Ukrajinom".

Prema analizi ISAC fonda, stopa usklađenosti Srbije sa evropskom spoljnom i bezbednosnom politikom u junu ove godine bila je 52 odsto.

Crna Gora, Severna Makedonija i Albanija, sa druge strane, potpuno su pratile Brisel.

"Takva stopa usaglašenosti Srbije je pre svega zbog neusklađivanja sa sankcijama prema Ruskoj Federaciji", ukazuje Novaković.

Dodaje da se Srbija "uglavnom usaglašavala" sa "političkim deklaracijama" o ratu u Ukrajini i" pozicijama u međunarodnim telima".

Usklađenost spoljne i bezbednosne politike sa EU očekuje se od država kandidata za članstvo.

Sa čim se Srbija usaglasila?

Ivica Dačić
Ivica Dačić

Da Srbija osuđuje napad Rusije na Ukrajinu i da tim povodom "nije politički neutralna", ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ponovio je 19. septembra.

"Glasali smo za sve rezolucije koje su bile u Ujedinjenim nacijama i nekoj drugoj međunarodnoj organizaciji gde se osuđuje kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine", rekao je Dačić za Glas Amerike (VOA).

Prema oceni Boda Vebera, vlast "manevriše između osude agresije i nastavka saveza sa Moskvom".

"Ne znam da li izraz 'neutralnost' najbolje karakteriše takvu politiku, ali svakako se Srbija nije svrstavala ni na jednu stranu u konfliktu, niti na stranu nekih političkih ili međunarodno-pravnih principa", dodao je on.

Za šta je EU uvela sankcije sa kojima se Srbija nije uskladila?

Igor Novaković iz ISAC fonda podseća da su "različiti paketi sankcija EU bili motivisani različitim događajima koji su se dešavali na terenu".

Tako su neki od paketa uvedeni nakon izveštaja o ratnim zločinima ruskih oružanih snaga, eskalacije napada na civile, ili okupacije i aneksije delova Ukrajine - Donjecka, Luganska, Zaporožje i Hersona.

Stambena zgrada uništena u ruskom napadu u Orihovu, regija Zaporožje, Ukrajina, 13. septembra 2023.
Stambena zgrada uništena u ruskom napadu u Orihovu, regija Zaporožje, Ukrajina, 13. septembra 2023.

Jedan deo su ekonomske mere, poput ograničavanja uvoza i izvoza, koje pogađaju različite sektore u Rusiji – od energetike, preko bankarstva, industrije i saobraćaja, do ruskih državnih medija kojima je zabranjen rad u EU.

"Ekonomske sankcije treba da osiguraju da Rusija snosi ozbiljne posledice za svoja dela i onemoguće njenu sposobnost za dalju agresiju", objašnjenje je Evropskog saveta, institucije EU u kojoj su predsednici vlada i država članica.

Restriktivne mere uvedene su i Belorusiji, čija je vlast saveznica Kremlja u invaziji na Ukrajinu, i Iranu koji je isporučivao dronove Rusiji.

Rat u Ukrajini

Priče, analize, foto i video zapisi o ratu u Ukrajini.

Odgovorni za ratne zločine na listi sankcija

Od početka invazije, proširivan je i spisak sankcionisanih pojedinaca kojima je zabranjen ulazak i zamrznuta imovina u EU, a građanima Unije zabranjeno da sa njima trguju.

Na listi je gotovo 1.800 osoba i pravnih subjekata – preduzeća ili drugih institucija.

Pored odgovornosti za aneksiju delova Ukrajine i otpočinjanje invazije, nekima od sankcionisanih pojedinca je na teret stavljeno učešće u zločinima.

Tako su, prema podacima Evropskog saveta, sankcije uvedene odgovornima za najteže zločine u ukrajinskim gradovima Buči i Mariupolju.

[Ukrajinski istražitelji prikupljaju dokaze o ratnim zločinima u Buči posle povlačenja ruskih snaga iz grada iza kojih su ostali leševi i ruševine | april 2022.]

Buča poslije zločina
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Nakon povlačenja ruskih snaga iz grada Buča u blizini Kijeva, početkom aprila 2022, tela stotina civila pronađena su na ulicama i drugim lokacijama.

Mariupolj je pod kontrolu Rusije pao u maju 2022, nakon jedne od najdužih i najkrvavijih bitaka u ratu.

[Na ulicama Mariupolja red za humanitarnu pomoć na punktu pod kontrolom ruskih snaga, a u parkovima sahranjivanje žrtve granatiranja | mart 2022.]

Mariupolj pod opsadom: Redovi za hranu i grobnice u parkovima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

Takođe su sankcionisani pojedinci zbog raketnih napada na ukrajinske civile i infrastrukturu, kao i zbog deportacije i prisilnih usvajanja ukrajinske dece.

Sankcije su uvedene i odgovornima za angažovanje plaćenika na ratištu, proizvodnju i isporuku bespilotnih letelica Rusiji, pljačku ukrajinske kulturne baštine.

Moskva sve vreme negira odgovornost za ubistva civila.

Među ključnim imenima na listi evropskih sankcija su ruski predsednik Vladimir Putin, šef diplomatije Sergej Lavrov i bivši ukrajinski predsednik Viktor Janukovič.

Tadašnji predsednik Ukrajine Viktor Janukovič (levo) namiguje ruskom kolegi Vladimiru Putinu, Moskva, Rusija, 17. decembra 2013.
Tadašnji predsednik Ukrajine Viktor Janukovič (levo) namiguje ruskom kolegi Vladimiru Putinu, Moskva, Rusija, 17. decembra 2013.

Sankcionisani su i ministri u ruskoj Vladi, poslanici u Državnoj dumi, guverneri i lokalni političari, vojni zapovednici, oligarsi i preduzetnici, kao i "proruski i antiukrajinski širitelji propagande".

Među sankcionisanim subjektima su ruske banke, preduzeća u vojnoj industriji, sektorima mašinstva, vazduhoplovstva i brodogradnje.

Na listi sankcija su i oružane snage i paravojne formacije poput grupe Vagner, ruske političke stranke, kao i medijske organizacije odgovorne za propagandu i dezinformacije.

Hiljade ubijenih, milioni raseljenih

Invazija Rusije na Ukrajinu za 18 meseci ostavila je iza sebe desetine hiljada mrtvih, milione raseljenih i uzdrmala svetsku ekonomiju.

Ujedinjene nacije su od početka invazije potvrdile smrt oko 9.500 civila u Ukrajini, podaci su od 15. avgusta.

[Video o preminuloj trudnici čija je fotografija ranjavanja obišla svet nakon bombardovanja porodilišta u Mariupolju | mart 2022.]

Majka i beba preminule poslije napada na porodilište u Mariupolju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

UN-ova Kancelarija za ljudska prava izvestila da je među poginulima više od 500 dece.

Ranjeno je gotovo 17.00 ljudi.

Smatra se da je stvarni broj žrtava mnogo veći jer se pristigli izveštaji o smrtnim slučajevima se još proveravaju, a informacije iz nekih mesta gde su bile intenzivne borbe tek treba da stignu, saopštio je UN.

Agencija UN za izbeglice (UNHCR) procenjuje da 17,6 miliona ljudi u Ukrajini treba hitnu humanitarnu pomoć, među kojima je više od pet miliona interno raseljenih zbog rata.

Više od 5,9 miliona izbeglica iz Ukrajine, prema podacima UNHCR-a, registrovano je širom Evrope.

[Priča o Ani i Arseniju iz Ukrajine koji već drugi Dan nezavisnosti svoje zemlje obeležavaju u izbeglištvu u Srbiji | avgust 2023.]

'Fale nam vremena bez rata': Ukrajinci u Srbiji obeležili Dan nezavisnosti
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG