Dostupni linkovi

Subotica prva u Srbiji uvela bunjevački jezik u službenu upotrebu


Sednicu su u znak protesta napustila dva odbornika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini

Subotica je od četvrtka (6. maja) prvi grad u Srbiji koji je bunjevačkoj zajednici omogućio ravnopravnu upotrebu jezika i pisma, uz protivljenje hrvatskih političkih predstavnika u toj zemlji.

Odbornici Skupštine Grada Subotice jednoglasno su usvojili izmene Statuta Grada čime je bunjevački jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika, ušao u službenu upotrebu u ovom gradu.

Za odluku su glasali odbornici vladajuće koalicije predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), ali i opozicioni Pokret građanske Subotice (PGS). Sednicu su, međutim, u znak protesta napustila dva odbornika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV).

Politički predstavnici hrvatske nacionalne zajednice u Subotici i pre donošenja su bili protiv ove odluke, jer Bunjevce ne smatraju posebnom nacionalnom zajednicom već delom hrvatske zajednice.

Žigmanov: Sledi ustavna žalba

Predsednik DSHV Tomislav Žigmanov rekao je uoči početka sednice da se njihovi odbornici ne slažu sa ovakvom odlukom i kako kaže, uvođenjem „takozvanog“ bunjevačkog jezika u službenu upotrebu.

„Mi smo na javnoj raspravi ukazivali argumentima i činjenicama na neodrživost ovakve teze, posebno kada je u pitanju jezikoslovna struka, da ova odluka ima pravne deficite. Ovo će biti presedan u Srbiji, međutim, vlast koja se vodila političkom odlukom nije imala sluha za naše glasove“, naveo je Žigmanov.

On je najavio i da će i drugim pravnim sredstvima zatražiti zaštitu i pokrenuti inicijativu ustavnosti ovakve odluke, ali da se bunjevačkog dijalekta neće odricati.

Na najave uvođenja bunjevačkog u zvaničnu upotrebu u Subotici već je reagovalo hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova koje je na Tviter nalogu 5. marta prenijelo poruku ministra Gordana Grlić Radmana. On je rekao kako je Zagreb Beogradu poslao protestnu notu jer bi "uvrštavanje bunjevačkog jezika kao službenog dovelo u pitanje postupanje Srbije u ostvarenju obaveza koje se odnose na prava hrvatske nacionalne manjine".

Procedura završava sredinom maja

Predsednica Nacionalnog saveta Bunjevaca Suzana Kujundžić-Ostojić ocenila je da je ovo veliki dan za tu nacionalnu zajednicu.

„Izuzetno zadovoljstvo, sreća i ponos u ime cele bunjevačke zajednice koja je ovaj jezik tri i po veka čuvala, govorila, čak i onda kada to društveno nije bilo poželjno - kada je bilo osuđivano“, ocenila je u izjavi za novinare Kujundžić-Ostojić.

Predstavnici vladajućih stranaka su naveli tokom sednice da će cela procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu biti završena sredinom maja, nakon što Nacionalni savet Bunjevaca da svoje predloge o nazivima naseljenih mesta.

Posle toga se pristupa izmenama Statuta Grada, a cela procedura podrazumeva i rebalans budžeta, to jest, preraspodelu dela budžetskog novca, kako bi se sve isfinansiralo.

Sa bunjevačkog festivala Dužijanca 2019. godine
Sa bunjevačkog festivala Dužijanca 2019. godine

Bajić: Pružamo ruku Hrvatima

Predsednik Saveza bačkih Bunjevaca (SBB) Mirko Bajić izjavio je da su Bunjevci posle više od 100 godina zvanično priznati kao autohtoni južnoslovenski narod sa svojim maternjim bunjevačkim jezikom.

„Ovom odlukom je završena jedna dugotrajna i ozbiljna procedura izmene Statuta, a celokupna procedura je urađena u skladu sa zakonom“, navodi Bajić.

Kako kaže, oni ostaju dosledni u nastojanju da u budućnosti jedni druge međusobno poštuju, bez obzira na osporavanja tokom javne rasprave i na sve ono što je izrečeno da je „bunjevački takozvani jezik, da su Bunjevci takozvani narod, da su Bunjevci Hrvati, ali eto ima nekih koji neće da budu Hrvati“.

"Pružili smo ruku Hrvatima u želji da međusobno komuniciramo, da sarađujemo, ako treba da imamo kompromise, da jedni druge poštujemo i da iz toga bude bolje za sve nas koji živimo u ovom gradu“, smatra Bajić.

U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici (sa bunjevačkog festivala u Subotici 2018. godine)
U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici (sa bunjevačkog festivala u Subotici 2018. godine)

Vlast tvrdi da nisu ugrožena ničija prava

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić iz SNS rekao je tokom sednice da je usvajanjem izmene Statuta Grada definitivno završena procedura uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog na teritoriji Subotice.

„Uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici ne ugrožava ničija prava, nijedne nacionalne zajednice. Bunjevački narod je na ovom području tri i po veka, njihova tradicija i običaji su jako dugi. Uvek su bili lojalni Subotici i državi Srbiji“, ocenjuje Bakić.

Dodao je i da je Srbija kao potpisnik Evropske povelje za regionalne manjinske jezike 2006. godine, u obavezi da neguje i unapređuje jezike nacionalnih manjina na svojoj teritoriji.

Predsednik Skupštine Grada Subotice Balint Pastor iz Saveta vojvođanskih Mađara rekao je da nije realno da sva ona prava koja sada pripadaju bunjevačkoj manjini budu ostvarena preko noći i da tome prethodi još niz drugih obaveza.

„Nacionalni savet Bunjevaca ima pravo i obavezu da utvrdi tradicionalne nazive naseljenih mesta na bunjevačkom jeziku, ti nazivi će biti objavljeni u Službenom listu Grada Subotice i nakon toga će Skupština izmeniti onaj član Statuta koji sadrži onu tabelu sa nazivima naseljenih mesta i dodati još jednu kolona na bunjevačkom jeziku“, objasnio je Pastor.

Drugi aspekt, dodao je, je korespodencija na bunjevačkom jeziku.

„Moraćemo da angažujemo prevodioca za bunjevački jezik, nakon čega će Bunjevci imati sva ona prava koja imaju i pripadnici drugih manjina“, objasnio je Pastor.

Bunjevački jezik je četvrti jezik u službenoj upotrebi u Subotici, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog.

U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savet u Srbiji.

Nakon osnivanja Saveta, Bunjevci u Srbiji dobili su i druge svoje institucije kao mogućnost ostvarivanja prava na posebno informisanje - pokrenuti su novine i radio, a na regionalnom javnom servisu, Radio-televiziji Vojvodine, postoji emisija na bunjevačkom jeziku.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG