Srbija ovogodišnje parlamentarne izbore dočekuje u drugačijem tonu u odnosu na prethodnih četrnaest godina.
Studenti koji su mesecima predvodili antivladine proteste prvi put će sa svojom listom nastupiti na parlamentarnim izborima u Srbiji.
Novi akter na političkoj sceni Srbije doneo je prvu neizvesnu trku od dolaska na vlasti Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke.
"Ja bih rekao da je ta trka veoma neizvesna. Mi to znamo i po činjenici da Aleksandar Vučić godinu i po dana oklevao da raspiše izbore", ukazuje i politikolog Dejan Bursać sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
Studentski pokret nastao je iz masovnih antivladinih demonstracija zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024. kada je poginulu 16 ljudi.
Učesnici protesta vlast su optužili da je do nesreće dovela visoko rasprostranjena korupcija u državi i zatražili sistemske promene.
Raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora bio je jedan od njihovih zahteva.
"Iako se na to čekalo bezmalo 500 dana, ovo se može smatrati ispunjenjem tog našeg zahteva", kaže novosadski student Boris Kojčinović.
Sve oči onih koji ih podržavaju, sada su uprte su listu kandidata koji će ih predstavljati na izborima.
"Izborna lista je sastavljena i u tome su učestvovali svi fakulteti državnih univerziteta u Republici Srbiji. Do objavljivanja toga ko se nalazi na njoj će doći čim je potvrdi Republička izborna komisija", kazao je Kojčinović.
Da bi neka lista zvanično ušla u izbornu trku neophodno je da je odobri Republička izborna komisija.
Zbog čega do sada nije objavljena?
Student Boris Kojčinović objašnjava da je to delom taktički potez studenata, a delom zbog složenog procesa odlučivanja o tome ko će se tu naći, a ko ne.
"Bilo je potrebno vremena kako bi se i studenti konsolidovali među sobom. Nismo želeli da se izleti sa bilo kojim imenom, jer je vremenom dolazilo do nekih promena kandidata.
Prvo je trebalo da se svi fakulteti upoznaju s tim ko se tu nalazi, pa onda nakon toga da se svi plenumi izjasne o tome. To je bio jedan jako veliki proces selekcije u kom su učestvovali svi državni univerziteti", dodaje.
Kada je reč o kriterijumima odabira kandidata, objašnjava, osnovno je bilo da taj neko nije trenutno član opozicionih partija i pokreta, da nikad nije bio član Srpske napredne stranke, da nije krivično gonjen, te da se slaže s studentskim programom koji su ranije objavili.
"Kada je neki fakultet smatrao da neko nije odgovarajući po tim kriterijumima, a iznosili su se i drugi argumenti, onda se debatovalo o tome da li zaslužuje mesto na listi ili ne", ukazuje.
Prema mišljenju politikologa Dejana Bursaća imena koja će biti na izbornoj listi značajna su, pre svega, za onaj deo birača koji su neopredeljeni.
"Koji nisu sigurni, kojima sve ovo predugo traje, mislim da su njima važna imena i lica. Jer to su ljudi koji politiku povezuju sa određenim ličnostima, onome što oni predstavljaju, simbolima koje nose.
I zato mislim da bi bilo dobro da sad već kad su izbori raspisani da se što pre lansiraju neka imena koja će predvoditi tu listu da javnost to može da poveže", kaže on.
S druge strane, smatra, ljudima koji sve vreme podržavaju studente to "nije previše bitno".
"Oni se visoko mobilišu u podršci već skoro dve godine bez nekog konkretnog imena koji ih je poveolo, već samo sa jednim vrlo bezličnim i difuznim pokretom", zaključuje.
Rektor Đokić
Ime koje se pominje kao mogući kandidat, a koje je privuklo veliku pažnju javnosti jeste rektor beogradskog Univerziteta Vladan Đokić.
On je u više navrata javno podržao studente, zbog čeka je bio meta kritika predstavnika vlasti.
Da li će se naći na toj listi, još uvek je pod znakom pitanja.
"Zbog toga što je zaista to jedno značajno ime i izaziva veliki broj polemika sa svih strana. Određeni fakulteti izrazili su nezadovoljstvo time da se on nađe na listi.
Tokom glasanja rektor je za jedan glas izbačen sa studentske liste, međutim, postoje sada ponovo neki amandmani koji se ulažu i još uvek nije potvrđeno da li je ili nije na studentskoj listi", priča Kojčinović.
Rektor Đokić nije odgovorio na pitanje RSE u vezi sa tim.
Kampanja pre raspisivanja izbora
Neformalno, izborna kampanja u Srbiji počela je mesecima pre raspisivanja izbora.
Pored skupova širom Srbije, studenti su organizovali akcije razgovora s građanima "od vrata do vrata", a u brojnim mestima i gradovima su na ulicama postavljali štandove kako bi predstavili svoje ideje i program.
"Efekti su evidentni. Promenilo se mišljenje javnog mnjenja, a i ovo prevremeno raspisivanje izbora, jeste pokazatelj da ta kampanja ima efekta", smatra Boris Kojčinović.
Za to vreme sa pozicije predsednika Srbije Aleksandar Vučić, gotovo svakodnevno obilazio je zemlju, praćen prorežimskim medijima.
Iako je ranije najavio ostavku na mestu predsednika države, do sada je nije podneo. U međuvremenu, njegova Srpska napredna stranka već je objavila da će ga nominovati za premijera.
Gradove i sela u Srbiji intenzivno obilaze i drugi visoki funkcioneri SNS-a. Analiza Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) pokazuje da je od aprila do sredine avgusta, 22 funkcionera imalo najmanje 160 poseta širom zemlje.
"Prvi put će Srpska napredna stranka imati kompetitivne izbore i vidimo kako se oni ponašaju. To su kršenja svih izbornih normi - propisa o finansiranju kampanje koja traje već mesecima i u kojoj učestvuje predsednik republike. A tu su i podele budžetskog novca građanima da bi se glasalo za njih", kaže politikolog Dejan Bursać.
Desetak dana uoči raspisivanja izbora, Skupština Srbije usvojila je rebalans budžeta, zajedno sa zakonom kojim je predviđen paket jednokratne pomoći građanima. Ukupna vrednost najavljenih pomoći iznosi 980,6 miliona evra.
Iz te stranke nisu odgovorili na pitanja RSE u vezi sa kampanjom, optužbama za kršenje izbornih pravila i zloupotrebama državnih sredstava za promociju stranke.
Kakva je uloga opozicionih partija na ovim izborima?
Opozicioni Zeleno-levi front saopštio je da neće ići na ove izbore, nego da će podržati listu koju budu kandidovali studenti.
Studentima je svoju podršku ponudila i desničarska partija Dveri.
I pokret Kreni-Promeni je poručio da "jasno i nedvosmisleno" podržava Studentski pokret na ovim izborima. Isti slučaj je i sa Demokratskom strankom.
"Podrška je za nas veoma značajna zbog višeg cilja, jer ovde nije ideja pobede jedne opcije nego ideja promena sistema", komentariše student Boris Kojčinović.
"Zato nam je veoma značajno da opozicione partije prepoznaju ovaj trenutak i da ga ne propuste, a biće prilika za prezentovanje svojih politika nekad u nekoj pravnoj državi", dodaje.
Odluku o tome da li će podržati studentsku listu, Pokret slobodnih građana doneće kada ona bude objavljena.
Prema dosadašnjim najavama, deo opozicije koji bude izašao na izbore, neće ići u jednoj koloni.
Zajednički nastup na izborima najavile su Stranka slobode i pravde, SRCE i Građanski pokret Solidarnost. Svoju odluku obrazložili su time što, kako su naveli, imaju jasne ideje i program "kako da se u sto dana demontira režim SNS".
Drugu kolonu činiće Narodni pokret Srbije, Novo lice Srbije i Ekološki ustanak.
Na izbore će i Nova Demokratska stranka Srbije, zajedno sa partnerima iz koalicije NADA.
"Ako već hoće na izbore, opozicija je imala jedan posao, a to je da na izbore izađu ujedinjeno i s planom", ukazuje politikolog Dejan Bursać. Evo dočekali smo raspisivanje izbora, imali su godinu i po dana i nisu uspeli to da urade", zaključuje.
Da još jednom razmotre mogućnost da na predstojećim izborima podrže studentsku listu i ne kandiduju svoje liste, opozicione partije pozvalo je više neformalnih grupa akademske zajednice.
Kako se podnose izborne liste?
Izborna lista je spisak kandidata za narodne poslanike koji podnosi politička stranka, koalicija političkih stranaka ili samostalno grupa građana.
Za podnošenje izborne liste na parlamentarnim izborima potrebno da se prikupi najmanje 10.000 pisanih izjava podrške birača.
Za liste nacionalnih manjina najmanje 5.000.
Izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika ukinuto je ranije ograničenje prema kojem je birač mogao da potpiše podršku za samo jednu izbornu listu.
Lista se podnosi Republičkoj izbornoj komisiji, najkasnije 20 dana pre dana glasanja.
Republička izborna komisija o izbornim listama odlučuje u roku od 48 sati od podnošenja.
Za parlamentarne izbore se bira 250 poslanika. Mandati se listama raspodeljuje proporcionalno osvojenim glasovima.