Dostupni linkovi

Digitalizacija bede u Srbiji: Skinuti sa pomoći jer prodaju sekundarne sirovine


loop za tekst Digitalizacija bede u Srbiji: 'Skinuti sa spiska jer prodajemo sekundarne sirovine'

Do maja 2022. godine Avlija Beriša iz Kraljeva je primao socijalnu pomoć od 24.600 dinara (210 evra). Ovaj iznos mesečno se dodeljuje za njega i četvoro maloletne dece.

Uz taj novac i sredstva od prodaje sekundarnih sirovina prehranjivao je šestočlanu porodicu u gradu na jugozapadu Srbije. Međutim, u maju je iz lokalnog Centra za socijalni rad dobio obaveštenje da mu je socijalna pomoć ukinuta.

"Skinuli su nam jer prodajemo sekundarne sirovine – karton, flaše, gvožđe… Ne daju nam da prodajemo. Ja moram da čekam socijalnu pomoć da bih izdržavao svoju decu", rekao je Beriša za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Beriša je jedan od preko 22.000 ljudi kojima je, prema podacima do kojih je došla Inicijativa A11, elektronski sistem socijalne karte ukinuo socijalna davanja u Srbiji.

Inicijativa za ekonomska i socijalna prava A11 sa sedištem u Beogradu zastupa interese ugroženih građana kojima je neophodna socijalna pomoć države.

Iz A11 tvrde da se dodela socijalne pomoći vrši automatski, na osnovu algoritma koji je umrežio podatke građana iz više različitih evidencija kako bi olakšao rad centrima za socijalni rad.

Prikupljanje jako velikog broja podataka građana predstavlja rizik po privatnost, dok je automatizacija njihove obrade dizajnirana da isključi postojeće korisnike u sistemu socijalne zaštite
- neki su ključnih nalaza analize Zakona o socijalnoj karti.

Promene su nastale nakon što je u martu 2022. godine stupio na snagu Zakon o socijalnim kartama, koji uvodi novi državni registar - informacioni sistem (IS) Socijalna karta.

Ovaj sistem za sada funkcioniše eksperimentalno, u nekoliko gradova u Srbiji. Koji sve gradovi koriste IS Socijalna karta nije javno dostupan podatak. Centri za socijalni rad u Leskovcu i Kraljevu potvrdili su za RSE da sistem koriste od aprila 2022. godine.

Inicijativa A11 podnela je tokom aprila 2022. godine inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o socijalnoj karti. Dopunu ove inicijative je 29. novembra podnela grupa međunarodnih organizacija među kojima su, pored Inicijative A11, i Evropski centar za prava Roma, mreža ESCR-Net, kao i Amnesty International.

Prikupljanje jako velikog broja podataka građana predstavlja rizik po privatnost, dok je automatizacija njihove obrade dizajnirana da isključi postojeće korisnike u sistemu socijalne zaštite, neki su ključnih nalaza analize Zakona o socijalnoj karti koje su koju su pomenute međunarodne organizacije predale Ustavnom sudu, kao dopunu inicijative iz aprila 2022. godine.

"Izuzetno smo zabrinuti zbog obima podataka koji se obrađuju po Zakonu o socijalnoj karti", istakla je na konferenciji za medije u Beogradu 29. novembra Imodžen Ričmond-Bišop (Imogen Richmond-Bishop) iz organizacije Amnesty International i dodala da ostaje nejasno zbog čega se prikuplja ovako veliki broj podataka.

Ričmond-Bišop navodi da nema informacija o automatizovanom procesu odlučivanja, odnosno o tome da li se i koji tip algoritamskih sistema koristi i apeluje na zvaničnike da objave algoritam zbog nezavisne procene u odnosu na kršenje ljudskih prava.



Da su Romi u najvećoj meri isključeni iz sistema socijalne pomoći zbog primene Socijalne karte, na konferenciji je istakla Andrea Čolak ispred Evropski centra za prava Roma.

"Svaki njihov pokušaj da prehrane porodicu i prežive je faktički kažnjavan kroz ovaj zakon", zaključuje Čolak.

Pored toga, stručnjaci za sajber bezbednost, sa kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao, upozoravaju da ovaj sistem prikuplja ogromnu količinu ličnih podataka, a da nema jasno formulisane zahteve u pogledu bezbednosti.

Socijalnu pomoć tokom oktobra 2022. godine u Kraljevu primilo je 339 ljudi manje nego u aprilu iste godine kada je sistem počeo da se primenjuje, pokazuju podaci Centra za socijalni rad Kraljevo.

Avlija Beriša iz Kraljeva jedan je od ovih ljudi, a za RSE objašnjava da samo uz socijalnu pomoć nije mogao da izdržava četvoro dece, suprugu i sebe.

"Morao sam da radim da bih nahranio i školovao decu", kaže Beriša.

Da je sistem socijalne karte trebalo da bude poslednji korak koji će država da napravi nakon što reformiše oblast socijalnih davanja, smatra Danilo Ćurčić iz inicijative A11 i dodaje kako je suštinska svrha ovog sistema da kontroliše i izbacuje neke ljude.

Kraljevo, grad u centralnoj Srbiji. Socijalnu pomoć tokom oktobra u tom gradu je primilo 339 ljudi manje nego u aprilu iste godine kada je sistem počeo da se primenjuje.
Kraljevo, grad u centralnoj Srbiji. Socijalnu pomoć tokom oktobra u tom gradu je primilo 339 ljudi manje nego u aprilu iste godine kada je sistem počeo da se primenjuje.

U nadležnom Ministarstvu za socijalna pitanja odbacuju kritike i tvrde da se sistem pokazao efikasnim za pribavljanje činjenica koje su važne za donošenje odluka o dodeli prava.

Registar ne odlučuje o pravima, pa ni o pravu na novčanu socijalnu pomoć, te da nema osnova za dovođenje veze koje se odnosi na povećanje ili smanjenje broja korisnika, navodi se u odgovoru za RSE.

Šta je IS Socijalna karta?

Informacioni sistem Socijalna karta predstavlja veb aplikaciju kojoj pristupaju zaposleni u sektoru socijalne zaštite prilikom odlučivanja o dodeli socijalne pomoći.

Centralni deo ovog sistema je baza podataka porodica koje primaju različite vrste socijalne pomoći i koja objedinjuje podatke iz evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) ili prihode građana kojima raspolaže Poreska uprava.

IS Socijalna karta izrađen je na zahtev Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja tokom 2018. godine, a zatim unapređena tokom 2021. godine.

Sistem je počeo da se primenjuje u martu 2022. godine nakon stupanja na snagu Zakona o socijalnoj karti. Novinari RSE nisu uspeli da potvrde u kojim se sve centrima za socijalni rad sistem koristi u ovom trenutku.

Informacioni sistem namenjen je zaposlenima u sektoru socijalne zaštite, a trebalo bi da ga koristi preko 5.000 ljudi. Među njima su Centri za socijalni rad i ustanova socijalne zaštite (oko 3.000 ljudi), Službe za dečiju zaštitu (500 ljudi), Službe za socijalnu zaštitu (500 ljudi), Službe za boračko invalidsku zaštitu (500 ljudi) i još 500 ostalih korisnika.

Centralni deo ovog sistema je baza podataka porodica koje primaju različite vrste socijalne pomoći i koja objedinjuje podatke iz evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova ili prihode građana kojima raspolaže Poreska uprava (na fotografiji zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u Beogradu)
Centralni deo ovog sistema je baza podataka porodica koje primaju različite vrste socijalne pomoći i koja objedinjuje podatke iz evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova ili prihode građana kojima raspolaže Poreska uprava (na fotografiji zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u Beogradu)

Informacioni sistem Socijalna karta sadrži podatke o aktivnim korisnicima socijalne pomoći, ali trebalo bi da sadrži podatke o celokupnom stanovništvu Srbije.

"Potrebno je u ovoj fazi tehnički predvideti i obezbediti funkcionalnu proširivost tako da se u bazi mogu naći podaci o celokupnom stanovništvu Republike Srbije što će se raditi u nekoj od kasnijih faza, kada se za to steknu svi potrebni uslovi", navodi se u dokumentaciji za nabavku ovog sistema, koju je Ministarstvo za socijalna pitanja objavilo tokom 2018. i 2021. godine.

Pored toga što objedinjuje različite podatke građana i omogućava zaposlenima da im pristupaju, IS Socijalna karta ima još neke funkcionalnosti poput formiranja obaveštenja (notifikacija) o važnim promenama unutar sistema, kao i analitičke obrade podataka.

Osim lica koja ostvaruju prava na socijalnu zaštitu, u sistemu su dostupni i podaci o porodici, odnosno svim članovima domaćinstva i povezanim licima.

Zakon o socijalnoj karti na osnovu kog se informacioni sistem primenjuje, predviđa prikupljanje oko 130 ličnih podataka korisnika i njegovih srodnika. Registar je u okviru ovog sistema povezan sa već postojećim evidencijama i registrima.

Između ostalog, povezan je sa Centralnim registrom građana, registrom MUP-a, Poreskom upravom, Republičkim geodetskim zavodom i Fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Podaci su podeljeni u nekoliko kategorija, pa tako opšti podaci o pojedincu obuhvataju, između ostalog, ime, matični broj građana (JMBG), pol, podatke o obrazovanju, zanimanju i radnopravnom statusu.

Tu su još i podaci o bračnom statusu, u koje se, između ostalog, ubrajaju ime supružnika ili vanbračnog partnera, te podaci o broju članova zajedničkog domaćinstva.

Prikupljaju se različiti podaci o imovini i prihodima, podaci o isplaćenim penzijama i o isplatama novčane naknade.

Najveći deo podataka čuva se 10 godina nakon prestanka prava na primanje socijalne pomoći.

U informacionom sistemu beleže se i podaci o zdravstvenom statusu ili invaliditetu.

Aplikacija beleži i podatke o osobama povezanim sa korisnikom. Osim ličnih podataka, prikupljaju se informacije o srodstvu povezanog lica sa korisnikom socijalne pomoći, kao i o tome da li je radno sposoban, prihodima koje ostvaruje i nepokretnostima koje poseduje.

Među podacima koje IS Socijalna karta preuzima iz registara su i oni koji nemaju direktne veze sa socijalnom pomoći, poput nacionalne pripadnosti ili posedovanju oružja.

Visina socijalne pomoći u Srbiji

Novčana socijalna pomoć u Srbiji trenutno iznosi 10 385 dinara (88 evra) za pojedinca, dok za svaku narednu odraslu osobu u porodici iznosi 5 193 dinara (44 evra). Za dete do 18 godina dobija se 3 116 dinara (26 evra) mesečno.

Danilo Ćurčić, programski koordinator Inicijative A11, kaže za RSE da je njegova organizacija od Ministarstva za socijalna pitanja tražila podatak o broju korisnika socijalne zaštite u periodu od 1. marta 2022. godine i 1. septembra iste godine.

Tokom tih šest meseci registrovano je 22.000 korisnika manje, naveo je Ćurčić za RSE.

Totalna kontrola umesto socijalne sigurnosti

Ćurčić tvrdi i da ovakav sistem socijalnih karata nema za cilj da označi ugrožene pojedince kako bi im pružio podršku.

"Ovo nije socijalna karta u tom smislu, već sistem kontrole korisnika koji traje 24 sata dnevno 365 dana u godini. Pri čemu ne znamo kako suštinski funkcioniše, jer taj algoritam nije javno dostupan", objašnjava Ćurčić.

Inicijativa A11 je pre nekoliko meseci podnela zahtev za pristup informacijama od javnog značaja Ministarstvu za socijalna pitanja i Kancelariji za informacione tehnologije i e-upravu u vezi sa detaljima rada algoritma.

Ministarstvo je odbilo da dostavi informacije, pod obrazloženjem da je reč o pitanju od nacionalne bezbednosti, dok Kancelarija za e-upravu nije odgovorila.

Ovo nije socijalna karta u tom smislu, već sistem kontrole korisnika koji traje 24 sata dnevno 365 dana u godini. Pri čemu ne znamo kako suštinski funkcioniše, jer taj algoritam nije javno dostupan -
kaže Danilo Ćurčić.

RSE je dobio od A11 odgovore na uvid i utvrdio autentičnost tvrdnji.

Ćurčić kaže da se godinama unazad uvođenje socijalnih karata predstavlja kao rešenje za sve probleme u oblasti socijalne zaštite, ali dodaje da su ti problemi mnogo dublji. Kao primer navodi uslov da socijalnu pomoć mogu da dobiju pojedinci ili porodice koji imaju do jednog hektara zemljišta u posedu.

"Tako staračka domaćinstva na selima ne mogu da pristupe socijalnoj pomoći zato što imaju neku imovinu. Takođe, diskvalifikuje te i ako imaš pokretnu imovinu u vrednosti većoj od šest prosečnih iznosa socijalne pomoći. Dakle, ako imaš laptop, to je imovina koja tebe isključuje iz sistema", objašnjava Ćurčić.

On dodaje da je sistem socijalne karte trebalo da bude poslednji korak koji će država da napravi nakon što reformiše ovu oblast.

"Mi se sad borimo sa Ministarstvom za rad, boračka i socijalna pitanja na nivou narativa o tome da li ovo funkcioniše ili ne. To funkcioniše za svrhu za koju je napravljeno: kontroliše i izbacuje neke ljude iz sistema.

Za unapređenje sistema socijalne zaštite to apsolutno ne funkcioniše i nema nikakvog smisla", ocenjuje Ćurčić.

Oko pola miliona građana u apsolutnom siromaštvu

Ukoliko pojedinac ili domaćinstvo od mesečnih prihoda ne može da zadovolji najosnovnije životne potrebe, smatra se da je ispod granice apsolutnog siromaštva.

Prema podacima Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, koji je osnovala Vlada Srbije, 2020. godine osnovne potrebe nije moglo da zadovolji približno 446 hiljada stanovnika, odnosno 6,9 odsto ukupnog broja stanovnika.

Ispod linije siromaštva se nalazi jednočlano domaćinstvo čija je potrošnja manja od 12.695 dinara (108 evra).

Šta kažu u Ministarstvu za rad?

U Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kažu za RSE da su se tokom dosadašnje primene podaci iz Socijalne karte pokazali efikasnim u upravnom postupku, tačnije u postupcima za dodelu socijalne pomoći korisnicima, kao i kada je neophodno ažurirati "činjenice koje su od značaja za ostvarivanje prava".

"Značajno je skraćeno vreme za pribavljanje činjenica za potrebe upravnog postupanja, a na strani građanina se lakše ostvaruju prava i za kraće vreme", navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva za rad.

Na pitanje da li se od početka primene Socijalne karte drastično smanjio broj korisnika, u ovoj instituciji kažu da "praćenje broja lica po pravima u registru Socijalna karta nije od značaja", pošto se prava za ostvarivanje socijalne pomoći propisuju drugim zakonima, dok se registar Socijalna karta koristi " kao izvor činjenica koje se koriste u upravnom postupku".

"To znači da registar 'ne odlučuje' ni na koji način o pravima, pa ni o pravu na novčanu socijalnu pomoć i nema osnova za dovođenje veze koje se odnosi na povećanje ili smanjenje broja korisnika, jer takva veza ne postoji imajući u vidu da uslove za ostvarivanje prava ne određuje registar", navodi se u odgovoru.

Nakon uvođenja IS Socijalna karta brže i lakše se stiže do podataka, potvrđuju iz centara za socijalni rad u Leskovcu i Kraljevu, dva grada u kojima se koristi ovaj sistem od aprila 2022. godine. IS Socijalna karta ne briše korisnike, već samo obezbeđuje podatke na osnovu kojih službenici odlučuju o dodeli pomoći, saglasni su u oba centra.

"U svakom konkretnom slučaju pokreće se i vodi postupak po službenoj dužnosti u kome korisnik učestvuje i izjašnjava se o odlučnim činjenicama", navode iz Centra za socijalni rad Leskovac.

Nakon uvođenja IS Socijalna karta brže i lakše se stiže do podataka, kažu iz centara za socijalni rad u Leskovcu i Kraljevu, dva grada u kojima se koristi ovaj sistem od aprila 2022. godine. 

Ipak, podaci koje su dostavili pokazuju da se od početka primene sistema broj korisnika smanjio.

"Za 75 lica doneto ili rešenje o prestanku prava ili izmenjeno rešenje usled smrti korisnika a na osnovu notifikacija dobijenih od ovog registra", navodi se za RSE iz Leskovca.

Tokom aprila 2022. godine 948 porodica, odnosno 2159 korisnika primalo je različite tipove socijalne pomoći u Kraljevu, navodi se u odgovorima centra za socijalni rad u ovom gradu. Tokom oktobra pomoć prima 770 porodica, odnosno 1820 lica.

To je 178 porodica ili 339 ljudi manje, nego prvog meseca primene ovog sistema.

Iz Centra za socijalni rad U kraljevu objašnjavaju da Socijalna karta ne vrši automatsku obradu podataka, već obezbeđuje činjenice na osnovu kojih stručni radnici nakon terenskog obilaska i drugih postupaka preispituju mogućnost za ostvarivanje određenih prava.

Ko pravi i koliko košta IS Socijalna karta?

Država je potrošila preko 455 miliona dinara na IS Socijalna karta, odnosno preko 3.8 miliona evra u periodu od 2018. godine do danas.

Za izradu Informacionog sistema Sоcijalna karta, koji uvodi Zakon o socijalnoj karti iz 2021. godine, potrošeno je 339 miliona dinara, nešto više od 2,8 miliona evra, pokazuju podaci sa portala javnih nabavki.

Sistem je razvijen u dve faze. Prva javna nabavka za izradu IS socijalna karta raspisana je tokom 2018. godine, dok je ugovor za izradu druga faze sistema dodeljen tokom juna 2021. godine.

Za održavanje pomenutog sistema potrošeno je još oko million evra, a sprovedene su ukupno tri javne nabavke – jedna tokom 2020. i dve tokom 2021. godine.

Država je potrošila preko 455 miliona dinara na IS Socijalna karta, odnosno preko 3.8 miliona evra u periodu od 2018. godine do danas (ilustrativna fotografija)
Država je potrošila preko 455 miliona dinara na IS Socijalna karta, odnosno preko 3.8 miliona evra u periodu od 2018. godine do danas (ilustrativna fotografija)

Bez adekvatne procene rizika

Ivan Marković, ekspert za sajber bezbednost i osnivač foruma Bezbedan Balkan, za RSE ocenjuje da analiza konkursne dokumentacije za izradu IS Socijalna karta pokazuje da je izostala adekvatna procene rizika i da nije postojalo razumevanje obima rada koji je potreban da bi se ovakav sistem detaljno zaštitio i testirao.

Forum Bezbedan Balkan svakodnevno objavljuje podatke o hakerskom ugrožavanju državne infrastrukture i manama postojećih državnih rešenja.

Marković objašnjava da u dokumentaciji za izradu informacionog sistema nisu detaljno definisane administratorske uloge po funkcijama sistema, kao ni pravila za ručno usaglašavanje podataka u slučajevima kada se jave potencijalne greške u integritetu podataka.

"Nema preciznih zahteva koje industrijske standarde primeniti za bezbedan prenos podataka, kao ni za kontrolu i nadzor mrežne opreme ", kaže Marković.

Generalno nisu definisane specijalne mere koje bi sprečile izvoz podataka putem veb aplikacija i deljenje sa trećim stranama. Interesantno je da su neke funkcionalnosti u startu definisane tako da otvaraju vrata za neovlašćen pristup -
navodi Ivan Marković, ekspert za sajber bezbednost.

On ukazuje i da se u sekciji koja se tiče kadrovskih kapaciteta definiše potreba za samo jednim inženjerom bezbednosti, što je, prema njegovom mišljenju, nedovoljno.

"Jedan inženjer ne može da pokrije sve oblasti, niti da ih testira pravilno", kaže Marković.

Marković upozorava da su u konkursnoj dokumentaciji definisane samo osnovne kontrole zaštite poput korišćenja enkriptovanih kanala za komunikaciju, dvostepene autentifikacije i validnog serverskog sertifikata.

S druge strane, dodaje on, nije definisano kako će se tačno sistem za nadzor neuobičajenih aktivnosti korisnika ili aplikativnog nivoa primenjivati u okviru ovog sistema.

"Generalno nisu definisane specijalne mere koje bi sprečile izvoz podataka putem veb aplikacija i deljenje sa trećim stranama. Interesantno je da su neke funkcionalnosti u startu definisane tako da otvaraju vrata za neovlašćen pristup", kaže Marković.

On navodi primer pametne pretrage podataka i definicija do kada korisnik treba da ostane autentifikovan na sistem. Kako kaže u prvom slučaju maliciozni korisnik može pogađanjem vrednosti da dođe do inače nedostupnih podataka, a u drugom slučaju može da nastavi rad na tuđem korisničkom nalogu usled nedostatka funkcionalnosti prekida veze na aplikativnom nivou.

On upozorava i na činjenicu da ovakvim sistemima pristup imaju i zaposleni u privatnim kompanijama koje ih izrađuju, te da nije jasno definisano ko će i kako vršiti nadzor nad ovim pristupom.

Korisnici pod ogromnim nadzorom

Bojan Perkov, istraživač SHARE Fondacije iz Beograda, kaže za RSE da su vrste i količine podataka koje prikuplja IS Socijalna karta prekomerni i da prevazilaze svrhu za koje se prikupljaju.

"Na ovaj način se socijalno ugroženi građani kojima je socijalna pomoć potrebna i na nju imaju pravo stavljaju u poziciju da budu pod ogromnim nadzorom državnog aparata i da se njihovi socio-ekonomski profili potencijalno koriste za različite vrste pritisaka na njih", ocenjuje Perkov.

Bojan Perkov, istraživač SHARE Fondacije iz Beograd, upozorava na opasnost od nadzora i pritisaka na socijalno ugrožene građane. (na fotografiji detalj iz jedne od narodnih kuhinja u Srbiji)
Bojan Perkov, istraživač SHARE Fondacije iz Beograd, upozorava na opasnost od nadzora i pritisaka na socijalno ugrožene građane. (na fotografiji detalj iz jedne od narodnih kuhinja u Srbiji)

SHARE fondacija je nevladina organizacija sa sedištem u Beogradu koja se bavi monitoringom digitalnih prava građana Srbije.

Prema rečima Perkova, na instituciji u čijoj nadležnosti je taj informacioni sistem je da obezbedi da se podaci obrađuju na bezbedan način. On ističe da uloga i značaj ovog sistema nesumnjivo upućuju da se radi o informaciono-komunikacionom sistemu od posebnog značaja što znači da operatori tog sistema imaju brojne obaveze u pogledu bezbednosti, kako to definiše Zakonom o informacionoj bezbednosti.

Prevencija nastanka incidenata, odnosno prevencija i smanjenje štete od incidenata, usvojeni akti o bezbednosti sistema, ali i redovno izveštavanje o incidentima unutar sistema, samo su neke od obaveza koje propisuje ovaj zakon za sisteme od posebnog značaja.

'Slika nepravedne države'

Sarita Bradaš, istraživačica u nevladinom Centru za demokratiju, kaže za RSE da je iskustvo pojedinih država u okruženju nagoveštavalo da treba biti oprezan prilikom izrade Zakona o socijalnoj karti. Ona ukazuje na primer Crne Gore koja je još 2015. godine uvela sistem socijalnih kartona.

"Samo za godinu dana se za više od jedne trećine smanjio broj korisnika materijalnog obezbeđenja, a s druge strane povećan je broj izjavljenih žalbi na ta rešenja, a 94 posto tih tužbi je usvojeno kao osnovano", kaže Bradaš.

Bradaš smatra da je pre uvođenja sistema socijalne karte u Srbiji bilo potrebno da se donese novi Zakon o socijalnoj zaštiti i Strategija o socijalnoj zaštiti koji će preispitati sva ova rešenja.

Samo za godinu dana se za više od jedne trećine smanjio broj korisnika materijalnog obezbeđenja -
kaže Sanita Bradaš, istraživačica u nevladinom Centru za demokratiju.

Ona podseća da se u izveštajima Evropske komisije o Srbiji iz godine u godinu ponavljaju pozivi da se poveća obuhvat korisnika socijalne zaštite i njenu adekvatnost, pošto je iznos novčane socijalne pomoći daleko ispod linije apsolutnog siromaštva.

"Dakle, umesto da se država bavi time kako da socijalno zaštiti one kojima je takva pomoć potrebna, a to je propisano i Ustavom ove zemlje, ona se bavi time da uzme od siromašnih da bi dala još siromašnijima.

To je slika jedne nepravedne države", kaže Bradaš.

Kao posledica toga će, upozorava Sarita Bradaš, sve više ljudi biti isključeno iz sistema socijalne zaštite.

"Ta socijalna pomoć je ionako već toliko mala da oni ne mogu da ostvare pravo na dostojanstven život, a sada će biti u još većim problemima", kaže Bradaš.

U članu 69 Ustava Srbije se navodi da građani i porodice kojima je neophodna društvena pomoć za "savladavanje socijalnih i životnih teškoća i stvaranja uslova za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, imaju pravo na socijalnu zaštitu".

Holandski slučaj

Automatizovani sistem za praćenje korisnika socijalne pomoći korišćen je nekoliko godina u Holandiji, ali je odlukom Okružnog suda u Hagu zabranjen početkom 2020. godine.

Systeem Risico Indicatie, odnosno SiRI, bio je pravni instrument koji holandska vlada koristila za otkrivanje različitih oblika prevare, poput prevare sa socijalnim beneficijama, naknadama i porezima.

Sistem je analizirao podatke o građanima koje čuvaju različiti organi vlasti i državne institucije I na osnovu određenih indikatora rizika, softver je detektovao "povećan rizik od nepravilnosti", odnosno da li neko postupa suprotno zakonu.

Sud je, po prijavi nevladinih organizacija za ljudska prava, odlučio da zakonodavstvo koje reguliše upotrebu SiRI nije u skladu sa članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG