Nakon razgovora odlazećeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, Stejt department podsjeća na upozorenje američkog sekretara Marka Rubija da je Srbija uključena u "potencijalno problematična i eksplozivna pitanja koja su od međunarodnog interesa".
Vučić je 26. septembra, dan pred podnošenje ostavke, razgovarao telefonom sa Putinom o gasnom aranžmanu koji Srbija očekuje, ali i o bilateralnoj saradnji.
Nakon razgovora Vučić je izjavio da je "siguran" da će budući predsjednici Srbije "umeti da vode računa o interesima Srbije i držanju te vrste balansa i te vrste odgovornosti prema svim važnim subjektima međunarodne politike".
Na upit RSE o tom razgovoru, portparol Stejt departmenta se pozvao na izjavu Rubija koji je 23. septembra rekao da u okviru strateškog partnerstva, koje Sjedinjene Države žele da prodube sa Srbijom, istovremeno namjeravaju da rješavaju potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti, a koji se duboko tiču i njih samih.
U julu su Sjedinjene Američke Države i Srbija potpisale Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti u okviru procesa strateškog dijaloga održanog u Vašingtonu. Susret američkih i srbijanskih zvaničnika tada je otvorio državni sekretar SAD Marco Rubio.
U avgustu su republikanski i demokratski članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa podnijeli prijedlog zakona kojim se od SAD traže mjere u vezi sa Srbijom zbog "ozbiljnog nazadovanja" u demokratiji i vladavini prava u zemlji, kao i saradnje s Rusijom, Kinom i Iranom.
Prema prijedlogu zakona, Srbija bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije, što je odraženo u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. i Izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025, u kojima se navode značajni problemi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, slobodom medija i korupcijom.
Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, između ostalog, i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje vanjske politike sa EU.
Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava.
Nedavno je i američki kongresmen Joe Wilson predložio da se godišnji sastanak Parlamentarne skupštine OSCE-a premjesti iz Srbije u Južnu Karolinu, objašnjavajući da mu je primarni razlog za takav prijedlog "prekomjerni uticaj" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.