Dostupni linkovi

Poruka jedne ostavke


Kao grom iz vedra neba osvanula je vest da je Majda Kršikapa, direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Srbije, nakon samo dva meseca obavljanja funkcije, podnela neopozivu ostavku. Svoje iznenadno napuštanje funkcije najpre ničim nije obrazožila, da bi onda pomenula porodične razloge. Drugo objašnjenje ona ili bilo ko od članova Agencije nisu izneli u javnost.

S obzirom na to da je po stupanju na funkciju odmah počela da radi na vrlo osetljivim temama eventualne političke korupcije visokih funkcionera i pranja novca, sagovornici RSE sugerišu da je njena ostavka priznanje ili poruka da ovo antikorupciono nezavisno državno telo ne može da obavlja svoj posao.

Za samo dva meseca od izbora na mesto direktorke Agencije za borbu protiv korupcije, Kršikapa je pokrenula vanrednu kontrolu imovine 14 funkcionera, među kojima su bivši predsednik Srbije Tomilav Nikolić, poslanik Čedomir Jovanović, ali i aktuelni gradonačelnik Beograda Siniša Mali.

Agencija je pre desetak dana objavila i izveštaj o troškovima kampanje za predsedničke izbore, u kom je obelodanila da su političke stranke ove godine na osnovu donacija fizičkih lica prikupile 54 puta više novca nego 2012. godine.

Najviše novca od donacija građana prikupili su pobednik izbora Aleksandar Vučić, oko 270 miliona, i nestranački kandidat Vuk Jeremić, oko 220 miliona dinara.

U izveštaju se navodi i da je kandidat vladajuće Srpske naredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić imao ubedljivo najveći broj individualnih donatora – čak njih 6.940 doniralo je istovetne sume od 40.000 dinara, pri čemu su mnogi primaoci socijalne pomoći. On je objasnio da su to bile uplate trećih lica, što predstavlja indirektno priznanje o kršenju zakona. Sličan način prikupljanja desio se i 2014. tokom parlamentarnih izbora, ali je tada Agencija zbog sumnje u pranje novca zatražila dodatne provere.

Krajem oktobra Agencija je podnela Skupštini grada Beograda inicijativu za razrešenje Jasminke Bjeletić sa javne funkcije direktorke Apoteka Beograd jer je utvrdila da je Bjeletić prekršila zakon o Agenciji jer je kao v.d. direktorka Apoteke zaključivala ugovore sa privrednim društvom Velexfarm, sa kojim ova ustanova nije imala poslovnu saradnju pre njenog stupanja na javnu funkciju, a u kojem je zaposlen njen sin.

Da li je od Majde Kršikape, posebno s obzirom na to da sledi godina izbora u Beogradu, dok se iz krugova oko Vučića otvoreno govori o još jednim vanrednim parlamentarnim izborima, vlast očekivala da zaustavi ili uopšte ne pokreće ove osetljive teme, posebno poreklo imovine beogradskog gradonačelnika Siniše Malog i pomenutih gotovo 7.000 istovetnih donacija predsedničkom kandidatu koalicije oko SNS-a Aleksandru Vučiću iz džepova socijalnih slučajeva?

Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija, koji je nekada i sam bio član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kaže da su ove aktivnosti Kršikape, njene najave zakonskih promena u finansiranju političkih aktivnosti i novog zakona o borbi protiv korupcije od kojeg očekuje da uredi na precizniji način pre svega pitanje sukoba interesa i akumulacije javnih funkcija, mogle stvoriti utisak građana da je ovakav njen profesionalni entuzijazam u najavi mogao pogoditi i frustrirati vladajući politički vrh. Stoga, veruje on, njen iznenadni odlazak može se sa tim dovesti u vezu.

Kršikapa je, uz sve pomenuto, nedavno najavila i novi zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, koji treba da odredi posledice ako organ javne vlasti ignoriše preporuku za razrešenje funkcionera zbog kršenja zakona.

Kršikapa je, kaže Minić, tokom dva meseca ostavila utisak spremnosti da unapredi rad ovog nezavisnog organa, što je verovatno bilo veliko neprijatno iznenađenje za aktuelni politički vrh.

"I kada pod svim tim podvučemo crtu, dobijamo to da se ide u strahovitu marginalizaciju Agencije, a da je, čini mi se, to i cilj ove vlasti koja je postavljena 2012-13, kada se tadašnji prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić proglasio koordinatorom i vođom opšte borbe protiv korupcije i nije želeo bilo kakvu konkurenciju. Tako smo se doveli u situaciju da će se potpuno marginalizovati sva nezavisna tela, da zaista neće biti konkurencije i da ćemo na kraju imati možda neke partijske organe koji će preuzeti ulogu Agencije za borbu protiv korupcije", zaključuje Zlatko Minić.

Kršikapa je, izgleda, namerava da deluje profesionalno i samostalno, ne pristajući na vladajuće političke uticaje. To je, između uostalog, i rekla u emisije Pravi ugao Televizije Vojvodine 30. oktobra.

"Ja prosto neću da prihvatim da neko vrši pritisak Agenciju ili na zaposlene u njoj... ovde se radi o integritetu Agencije", poručila je.

Samo dve nedelje od te izjave, usledila je njena neopoziva ostavka.

Mnogi smatraju da je Kršikapa, podnošenjem ostavke poslala poruku - i političkoj eliti i javnosti - da institucije nisu nezavisne i da direktor Agencije za borbu protiv korupcije ne može samostalno da obavlja svoj posao.

I Institut za evropske poslove povodom ostavke Majde Kršikape u saopštenju medijima izražava zabrinutost i konstatuje da se Agencija za borbu protiv korupcije u poslednjih godinu dana nalazi na političkom udaru. Podseća da Evropska komisija već godinama unazad u redovim izveštajima o napretku Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji naglašava da nema napretka na polju borbe protiv korupcije.

Institut upućuje na svoje ovogodišnje istraživanje, prema kojem građani korupciju vide kao najveću pretnju po svoju budućnost, posle odliva mozgova, siromaštva i rata. Jasno je da institucije Srbije nisu mnogo uradile na smanjenju korupcije koja, prema Agenciji za borbu protiv korupcije, godišnje ukrade 350 škola, 7.500 medicinskih aparata i više od 500 kilometara puteva.

Iznenadni odlazak takoreći tek izabrane čelnice Agencije verovatno je rezultat sukoba između njenog visokog unutrašnjeg profesionalnog naloga i suženog političkog prostora da svoj posao obavlja, ocenjuje za RSE nekadašnji član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zoran Stojiljković.

"Sve je ovo neka vrsta dramaturškog zapleta u kojem formirate instituciju, date joj neka poluovlašćenja koja ona ne može da iznese do kraja, da ih procesuira do kraja jer uvek dobaci do krivične prijave tužilaštvu, koje, kao poslednja linija odbrane režima, stvar pokrene ili ne pokrene. A s druge strane, očito da ima sužen politički prostor u kome kad se radi o visoko pozicioniranim pripadnicima vlasti, uvek krene ta vrsta nekakve političke zaštite koja se populistički uvija u nešto što nije ni za lošu dramsku seriju“, ocenjuje Stojiljković.

On zaključuje da je suviše veliki jaz između očekivanja demokratske javnosti i očekivanja političkih funkcionera kojima se bavite, uključujući i partije u partokratskom režimu, tako da je to još jedna potvrda da je pozicija rukovodećih ljudi u nezavisnim državnim organima izuzetno teška.

Politički inženjering nad Agencijom za borbu protiv korupcije zaista je vidljiv i golim okom. Posle odlaska prethode direktorke Tajtjane Babić krajem decembra prošle godine, najvažniji nezavisni državni organ antikorupcijske borbe čitavih devet meseci nije imao direktora i radio je u krnjem sastavu. Iako Odbor Agencije bira direktora, članove samog Odbora bira parlament, odnosno, skupštinska većina i tu je ključ nesamostalnosti tog tela.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG