Španska vlada je poslije višedencenijske nautralnosti po pitanju sporne teritorije Zapadne Sahare stala na stranu Maroka rizikujući pogoršanje odnosa s Alžirom koji je glavni snabdjevač gasom te zemlje, ali i političku nestabilnost kod kuće, pišu svjetski mediji.
Povratak marokanskog, opoziv alžirskog ambasadora
Maroko je 20. marta vratio svog ambasadora u Španiji, čime je praktično okončan 10-mjesečni diplomatski spor između dvije zemlje nakon što je Madrid promijenio dugogodišnji stav o neutralnosti oko Zapadne Sahare, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press).
Međutim, taj potez je otvorio novi diplomatski front za Španiju sa Alžirom, ključnim snabdjevačem prirodnim gasom i regionalnim neprijateljem Maroka - koji je u subotu (19. marta) opozvao svog ambasadora u Madridu u znak protesta zbog španskog "naglog zaokreta".
Zapadna Sahara, ogromna teritorija koja je uglavnom neplodna, ali bogata fosfatima i nadomak plodnih ribarskih područja u Atlantskom okeanu, sporna je tačka između Maroka, koji ju je anektirao 1976. godine, i pokreta za nezavisnost Fronta Polisario koji podržava Alžir.
U pismu marokanskom kralju Muhamedu VI, španski premijer Pedro Sančez (Sanchez) nazvao je Rabatov plan da Zapadnoj Sahari da veću autonomiju sve dok teritorija ostane pod njegovim uticajem "najozbiljnijom i najrealnijom" inicijativom za rješavanje višedecenijskog spora.
Polisario je, međutim, kritikovao promjenu stava Španije. Saharci (Sahrawi) koji traže nezavisnost kažu da je ta odluka "ozbiljna greška", optužujući Madrid da je stao na stranu u sporu za koji je decenijama španska vlada govorila da se može riješiti samo na referendumu pod nadozorom Ujedinjenih nacija, kao što je propisano prekidom vatre iz 1991.
'Nova faza' u odnosima Maroka i Španije
Španska vlada u saopštenju od petka, 18. marta, navodi se da je otvorena "nova faza" u odnosima između Španije i Maroka zasnovana na "međusobnom poštovanju" te da će premijer Sančez, u okviru obnove veza, posjetiti Maroko, ističe agencija Frans pres (Agence France Presse).
Španski novinar Ignjasio Kembrero (Ignacio Cembrero), koji je vodeći stručnjak za veze između Maroka i Španije, rekao je za AFP da je Madrid "ispunio glavni zahtjev Maroka" da Madrid javno podrži njegov plan o autonomiji Zapadne Sahare. Dodao je da su "španske vlasti podržavale Maroko posljednjih godina, ali diskretno".
Veze između Španije i Maroka pogoršane su nakon što je Madrid u aprilu 2021. dozvolio lideru pokreta za nezavisnost Zapadne Sahare Brahimu Galiju (Ghali) da se liječi u španskoj bolnici. Sljedećeg mjeseca, dodaje AFP, Španija je bila zatečena kada je više od 10.000 ljudi plivalo ili koristilo male gumene čamce da uđe u njenu sjevernoafričku enklavu Seutu dok su marokanske granične snage gledale na drugu stranu. Tokom krize u Seuti opozvan je i ambasador Maroka u Španiji.
Prije nego što je najavila "novu fazu" u svojim napetim vezama sa Marokom, Španija je, naglašava Frans pres, godinama nastojala da bude neutralna po pitanju Zapadne Sahare - pustinjski region veličine Britanije, koji je bio španska kolonija do 1975. godine.
Španski ogranak grupe Polisario koji se dugo borio za nezavisnost Zapadne Sahare od Maroka, optužio je Španiju da je popustila "ucjenama i politici straha koju koristi Maroko" oko imigracije iz sjeverne Afrike.
Gašenje gasovoda
Španski zaokret je još jedna važna diplomatska pobjeda Maroka, nakon što je američka administracija bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trump) krajem 2020. priznala marokansku kontrolu nad Zapadnom Saharom, dok je Maroko, paralelno, normalizovao odnose s Izraelom, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
S druge strane, dodaje list, odnosi između Alžira i Maroka su već neko vrijeme zategnuti. U avgustu, dok je spor oko Zapadne Sahare još tinjao, a dijelom i u znak protesta zbog približavanja Izraelu, alžirska vlada je prekinula diplomatske odnose s Marokom. Mjesec dana kasnije, Alžir je zatvorio svoj vazdušni prostor prema Maroku, a u novembru je nakratko prestao da snabdijeva Maroko gasom.
To gašenje gasovoda također je, ukazuje Njujork tajms, imalo za cilj da liši Maroko desetina miliona dolara naknada koje zarađuje kada gas prolazi kroz zemlju na putu ka Španiji. To je također bio veliki problem za Madrid, koji uvozi oko polovinu svog gasa iz Alžira, baš kada su cijene energenata rasle širom Evrope.
Promjena stava Španije u vezi sa Zapadnom Saharom također bi mogla da stvori tenzije u ljevičarskoj koalicionoj vladi u Madridu. Jolanda Diaz (Yolanda), liderka partije Unidas Podemos koja je mlađi partner u vladi koju vodi premijer Pedro Sančez, rekla je na Tviteru (Twitter) da je ostala posvećena "odbrani naroda Sahare" i poštovanju rezolucija UN.
Marokanski plan bi, ukazuje njujorški list, omogućio Sahrcima da vode sopstvenu administraciju, ali pod marokanskim suverenitetom i sa Marokom zaduženim za odbranu i spoljne poslove.
Sančezovo 'kockanje'
Odluka španske vlade uzdrmala je tamošnje političko i javno mnjenje, dok je Sančez uspio ujediniti sve stranke protiv njegove odluke da podrži plan Maroka kojom bi se konsolidovala aneksija Zapadne Sahare, nudeći autonomiju koju stanovništvo odbacuje, napisao je Tajms (The Times).
Iznenadni potez premijera Pedra Sančeza ostavio je njegovu socijalističku partiju izolovanom, ukazuje londonski list. Njeni koalicioni partneri i opozicione stranke su protiv te politike. Narušavanjem decenije španske neutralnosti po pitanju Zapadne Sahare, Sančez je također pogoršao odnose sa parlamentarnim saveznicima.
U svom uvodniku, dnevni list Pais (El Pais), inače pouzdana podrška socijalističkoj partiji, navodi kako Španija gleda na premijerovo "kockanje" ističući, kako prenosi Tajms, da "Zapadna Sahara zaslužuje rješenja koja se ne iscrpljuju u pukom pragmatizmu lišenom principa".
Vladini izvori koje citira list Pais rekli su da je Španija dobila garancije od Maroka da će se poštovati "teritorijalni integritet", uključujući dva autonomna grada u sjevernoj Africi; i da će Maroko sarađivati "u upravljanju prilivom migranata u Mediteranu i Atlantiku".
Rat u Zapadnoj Sahari jedan je od najdužih sukoba, ističe londonski list i dodaje da je stotine hiljada Saharaca osuđeno na živote krajnje bijede u logorima koje je osnovao oslobodilački pokret Polisario u neplodnom regionu Tinduf u zapadnom Alžiru.
Polisario, koji je odluku Španije nazvao "ozbiljnom greškom u procjeni", insistira da "UN, Afrička unija, Evropska unija, Međunarodni sud pravde i Evropski sud pravde ne priznaju marokanski suverenitet nad Zapadnom Saharom".