Dostupni linkovi

Kineska politička igra sa smrtnom kaznom


Robert Lojd Šelenberg tokom izricanja presude.

Kineski diplomatski sukob sa Kanadom naglo je zaoštren kada je kineski sud osudio kanadskog državljanina na smrt zbog krijumčarenja droge, i svjetski mediji smatraju da je ovo odgovor na hapšenje finansijske direktorice kineskog telekomunikacijskog giganta Huaweija u Kanadi prije prije nekoliko sedmica, po zahtjevu Sjedinjenih Država.

Smrtna kazna u Kini – pooštreni diplomatski odnosi

Porodica Kanađanina Roberta Lojda Šelenberga (Robert Lloyd Schellenberg), koji je osuđen na smrt u Kini kaže da su njihovi "najveći strahovi" ostvareni, dok je kanadski premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau) odluku kineskog suda nazvao „krajnje zabrinjavajućom“, prenosi BBC.

Kanađanin, za kojeg se vjeruje da ima 36 godina, uhapšen je 2014. godine i optužen da planira prokrijumčariti preko 200 kg metamfetamina iz Kine u Australiju. U novembru je osuđen na 15 godina zatvora, ali ga je, nakon žalbe, Visoki sud u sjeveroistočnom gradu Dalian u ponedjeljak osudio na smrt. Šelenberg ima 10 dana da pokrene žalbu, što će prema izjavi advokata najvjerovatnije i uraditi.

"Kina je počela naporno raditi kako bi se slučaj Šelenberga doveo do međunarodne važnosti, poduzimajući vrlo neobičan korak pozivanja stranih novinara na sud“, izvjestio je BBC-ijev dopisnik iz Pekinga Džon Sadvort (John Sudworth), koji naglašava kako je uprkos kanadskom insistiranju da je Šelenberg nevin, "njegovo ponovno suđenje trajalo samo jedan dan, a njegova smrtna kazna objavljena je jedva sat vremena nakon zaključenja.“

BBC piše da će ova presuda pogoršati diplomatski spor između zemalja koji traje od decembra prošle godine, kada je Kanada, na zahtjev SAD, uhapsila Meng Vanzou (Meng Wanzhou), finansijsku direktoricu kineskog telekomunikacijskog giganta Huawei. SAD je sumnjiče da je, koristeći podružnicu kompanije Skycom, između 2009. i 2014., prekršila sankcije SAD protiv Irana. Meng, koja je uz kauciju puštena iz pritvora ali je pod stalnim nadzorom vlasti, kaže da će osporiti navedene optužbe.

U sedmicama koje su uslijedile nakon njenog hapšenja, Kina je uhapsila dvojicu kanadskih državljana. Bivši diplomata Majkl Kovrig (Michael Kovrig) i biznismen Majkl Spavor (Michael Spavor) suočeni su s optužbama za nanošenje štete nacionalnoj sigurnosti. Kina negira da je hapšenje dvojice muškaraca povezano sa hapšenjem kineske državljanke, no mnogi analitičari vjeruju da je upravo o tome riječ.

„Orkestrirano i političko suđenje“

Njujork Tajms (The New York Times) prenosi mišljenja eksperata koji tvrde da je brza akcija Kine u sva tri slučaja (Šelenberg, Kovrig i Spavor) imala za cilj da izvrši pritisak na Kanadu da umjesto izručenja SAD-u, oslobodi Meng Vanzou i vrati je u Kinu.

Donald Klark (Donald C. Clarke), stručnjak za kinesko pravo sa Univerziteta Džordž Vašington, podsjeća kako je „tokom prvog suđenja Šelenbergu, sudu trebalo više od dvije i po godine da donese i izrekne presudu od 15 godina zatvora. Ali, ovaj put su za manje od dana donijeli odluku da ga osude na smrt“, rekao je Klark zaključivši kako je ovo politički slučaj, te da „Šelenbergova sudbina neće imati nikakve veze sa njegovom individualnom krivicom ili nevinošću."

NYT prenosi izjavu i Gi Sen-Žaka (Guy Saint-Jacques), bivšeg kanadskog ambasadora u Kini, koji tvrdi da je drugo, obnovljeno, suđenje Šelenbergu izgledalo „orkestrirano i političko“ - zbog vremena, žalbe na prvobitnu presudu i odluke da se na obnovljenom suđenju stranim novinarima dozvoli ulazak u sudnicu.

Između 2009. i 2015. godine, Kina je pogubila najmanje 19 stranaca za krijumčarenje narkotika, izjavio je Džon Kam (John Kamm), predsjednik Fondacije Dui Hua sa sjedištem u San Francisku koja prati ljudska prava u Kini. U razgovoru za Njujork Tajms, Kam je rekao da je „zapanjen brzinom i strogošću kazne izrečene Šelenbergu“.

Da li je kazna Šelenbergu iznenađujuća?

Ovo pitanje postavlja CNN, ističući navode Amnesti Internešnala (Amnesty International) kako je Kina najveći izvršilac smrtnih kazni na svijetu i da svake godine osudi hiljade ljudi na smrt.

Mnogi strani državljani koji čekaju pogubljenje u Kini dolaze iz zemalja koje imaju dobre odnose s Pekingom, što pokazuje da Kina ne pravi iznimke kada su u pitanju počinitelji krivičnih djela povezanih sa zloupotrebom droge - izuzev onih sa Zapada.

„Naime, u prošlosti su zapadnjaci često dobijali lakše kazne za takve zločine – i imali su bolji tretman u pritvoru - radi lakših diplomatskih odnose i kako bi izbjegli međunarodne kritike“, izjavila je za CNN Maja Vang (Maya Wang), viši istraživač u Hjuman Rajts Voču (Human Rights Watch) u Kini, dodajući kako je slučaj u kojem se zapadnom građaninu izriče smrtna kazna "vrlo neobičan".

CNN na kraju piše kako su implikacije izvršenja smrtne kazne nad kanadskim državljaninom jasne, te da se postavlja pitanje: Da li je slučaj Šelenberg izolovan primjer političke odmazde ili ukazuje na novi presedan u Kini kada su u pitanju prijestupnici povezani sa zloupotrebom droge sa zapada, koji bi mogli biti suočeni sa istim tretmanom kao i oni iz ostatka svijeta?“

Kina svake godine pogubi hiljade ljudi. Ali tačan broj je državna tajna.

"U svom najnovijem izvještaju Amnesti je objasnio da se broj pogubljenja u Kini smatra državnom tajnom", piše Vošington post (The Washington Post) i podsjeća kako je istraga ovog lista iz 2008. godine utvrdila je da je smrtna kazna u Kini, uprkos pokušajima reformi, bila obilježena “tajnovitošću, nedostatkom propisanog postupka i neujednačenom primjenom zakona”.

„Aktivisti za ljudska prava tvrde da kinesko suzbijanje informacija o pogubljenjima traje decenijama. Pokušaji spoljnih grupa da prate ili procijene broj pogubljenja pokazali su se teškim: Amnesti je prestao objavljivati procjene 2009. godine, optužujući vladu za zloupotrebu njihove statistike.

WP dodaje kako je Amnesti Internešnal jasno stavljao do znanja da su brojke koje su se odnosile na pogubljenja u Kini, zbog ograničenja pristupa informacijama, zapravo uvijek bile manje od onih koje su se odnosile na stvarnu situaciju.

"Fondacija Dui Hua, koja prati pogubljenja u Kini, procjenjuje da je u 2016. pogubljeno 2.000 ljudi - što je vrlo veliki broj, ali još uvijek značajan pad u odnosu na 2002. godinu, kada je, prema procjeni, pogubljeno 12.000 ljudi. Fondacija je saopštila da su manji brojevi mogli biti rezultat promjene iz 2007. godine koja je omogućila kineskom Vrhovnom sudu da preispita sve smrtne kazne.“

Vašington post dodaje kako se uveliko očekuje da će Viši sud u Kini peispitati Šelenbergov slučaj prije nego što se izvrši smrtna kazna.

XS
SM
MD
LG