U Tuzlanskom kantonu namjeravaju smanjiti broj osnovnih škola u procesu takozvanog umrežavanja. Osnovni razlog je drastično smanjenje upisa učenika zbog pada nataliteta.
Za neke škole u Tuzlanskom kantonu, kao što je jedna od najstarijih u Gornjoj Tuzli, naredna školska godina mogla bi biti presudna. Zbog ušteda u proračunu i ova škola se našla na spisku onih koje će postati područnima. Škola će biti umrežena sa školom u Simin Hanu, izgubit će direktora i cjelokupnu administraciju.
Ifat Mumić, direktor OŠ "Gornja Tuzla", kaže da roditelji zbog samih najava o prenamjeni škole najavljuju bunt:
„Dobili smo jake rekacije sa terena, prvenstveno reakcije roditelja, jer oni to drugačije doživljavaju. To je gašenje njihovog mjesta praktički. Smatraju da bi bilo pogubno za njihovo mjesto da izgube žilu kucavicu kulturnog, javnog, duhovnog života. Mislim da kad bi ova škola postala područnom školom, stavljena bi bila tačka na priču o razvojnoj komponenti škole – u smislu krov prokišnjava, vjerovatno bi se stavio lavor umjesto da se ide u rekonstrukciju.“
U Sindikatu obrazovanja tvrde da će se umrežavanjem škola velik broj nastavnog kadra naći na biroima za zapošljavanje.
„Najveći je problem što će dosta ljudi ostati bez posla, kako nastavnika tako i pomoćnog osoblja. Sindikat nikada nije dobio nikakav plan, ništa nije ponuđeno sindikatu u vezi sa pitanjem umrežavanja. Međutim, na zadnjem sastanku Općinskog sindikalnog odbora Tuzla mi smo razmatrali to i kategorički smo protiv toga“, kaže Sadina Pečar, sindikalna povjerenica.
Premijer TK Sead Čaušević tvrdi da umrežavanje škola podrazumijeva određene reforme koje će dovesti do ušteda u proračunu, ali da to ne znači i otpuštanje nastavnog kadra.
„Nama je apsolutno jeftinije uzeti jedan kombi, taksi i zadužiti ih da osmero djece iz jedne područne škole voze u školu gdje su njihove kolege. To je puno bolje nego imati ložača, grijati itd. I, naravno, tu je pitanje razreda. Da li smo mi ti koji možemo imati razrede od 16 ili 18 učenika, a imamo ih? Naša želja je da to racionalizujemo, ali ne na način da otpuštamo ljude“, kaže Sead Čaušević.
Četiri milijuna maraka ušteda
Roditelji smatraju da će Vlada svojim uštedama njima napraviti daleko veće troškove života jer će djeca morati putovati u gradske škole, koje su i do 10 kilometara udaljene od njihovog mjesta. S druge strane u Ministarstvu obrazovanja ne vide ništa sporno u odluci umrežavanja škola.
„Naš cilj je da se poravi kvalitet obrazovanja te djece, zatim prohodnost nastavnog kadra zasigurno bi bilo bolje, i da djeca, na kraju-krajeva, rade u daleko boljim uslovima“, tvrdi ministrica Nađa Avdibašić - Vukadinović.
Umrežavanjem škola napravit će se uštede od četri milijuna maraka u proračunu. Međutim, stručnjaci smatraju da će kvalitet obrazovanja biti doveden u pitanje.
„Umrežavanjem škola dolazi do povećanja broja djece u odjeljenjima. Smanjenjem broja odjeljenja dolazi do viška broja zaposlenika, i o tome se mora voditi računa“, napominje profesor Midhat Suljić.
Do svega ovog doveo je drastičan pad nataliteta. U posljednjih desetak godina Tuzlanski kanton ostao je bez 20.000 učenika. Škole broje jedva od 300 do 500 đaka , što je dovelo do njihovog zatvaranja. Sve je manje prvačića, pa u nekim školama jedva da djeluje i po jedno odjeljenje prvih razreda sa tek nekoliko upisanih učenika.
„Situacija je svakako alarmantna. Smanjenjem broja učenika smanjuje se i broj uposlenika u školama. Odlazak ljudi u penziju nije toliko veliki, a stalno se smanjuje broj učenika. Mi svake godine imamo to smanjenje, to je evidentno“, kaže Edin Jahić, direktor OŠ Slavinovići iz Tuzle.
Pad nataliteta u Bosni i Hercegovini posljedica je, kako tvrde stručnjaci, lošeg ekonomskog i socijalnog stanja u kome se nalaze bh. građani. Istovremeno, vlasti u proteklih desetak godina nisu učinile ništa kako bi se postojeće stanje promijenilo.
Profesorica Senada Muratbegović već se jednom našla na birou za zapošljavanje jer je bila proglašena tehnološkim viškom zbog manjka djece:
„Pad nataliteta u našoj državi nije problem samo za prosvjetu, nego je to problem cijeloga društva. Mislim da naša država mora naći neko rješenje da se sadašnja situacija promijeni, da pruži bolje uslove mladim budućim roditeljima, da im da neki poticaj. Na kraju-krajeva, u svijetu postoje zemlje u kojima ne dolazi do pada nataliteta - znači treba slijediti neke dobre primjere.“
Zbog nebrige vlasti, Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla postati zemlja staraca i zemlja zatvorenih škola.
Za neke škole u Tuzlanskom kantonu, kao što je jedna od najstarijih u Gornjoj Tuzli, naredna školska godina mogla bi biti presudna. Zbog ušteda u proračunu i ova škola se našla na spisku onih koje će postati područnima. Škola će biti umrežena sa školom u Simin Hanu, izgubit će direktora i cjelokupnu administraciju.
Ifat Mumić, direktor OŠ "Gornja Tuzla", kaže da roditelji zbog samih najava o prenamjeni škole najavljuju bunt:
„Dobili smo jake rekacije sa terena, prvenstveno reakcije roditelja, jer oni to drugačije doživljavaju. To je gašenje njihovog mjesta praktički. Smatraju da bi bilo pogubno za njihovo mjesto da izgube žilu kucavicu kulturnog, javnog, duhovnog života. Mislim da kad bi ova škola postala područnom školom, stavljena bi bila tačka na priču o razvojnoj komponenti škole – u smislu krov prokišnjava, vjerovatno bi se stavio lavor umjesto da se ide u rekonstrukciju.“
U Sindikatu obrazovanja tvrde da će se umrežavanjem škola velik broj nastavnog kadra naći na biroima za zapošljavanje.
„Najveći je problem što će dosta ljudi ostati bez posla, kako nastavnika tako i pomoćnog osoblja. Sindikat nikada nije dobio nikakav plan, ništa nije ponuđeno sindikatu u vezi sa pitanjem umrežavanja. Međutim, na zadnjem sastanku Općinskog sindikalnog odbora Tuzla mi smo razmatrali to i kategorički smo protiv toga“, kaže Sadina Pečar, sindikalna povjerenica.
Premijer TK Sead Čaušević tvrdi da umrežavanje škola podrazumijeva određene reforme koje će dovesti do ušteda u proračunu, ali da to ne znači i otpuštanje nastavnog kadra.
„Nama je apsolutno jeftinije uzeti jedan kombi, taksi i zadužiti ih da osmero djece iz jedne područne škole voze u školu gdje su njihove kolege. To je puno bolje nego imati ložača, grijati itd. I, naravno, tu je pitanje razreda. Da li smo mi ti koji možemo imati razrede od 16 ili 18 učenika, a imamo ih? Naša želja je da to racionalizujemo, ali ne na način da otpuštamo ljude“, kaže Sead Čaušević.
Četiri milijuna maraka ušteda
Roditelji smatraju da će Vlada svojim uštedama njima napraviti daleko veće troškove života jer će djeca morati putovati u gradske škole, koje su i do 10 kilometara udaljene od njihovog mjesta. S druge strane u Ministarstvu obrazovanja ne vide ništa sporno u odluci umrežavanja škola.
„Naš cilj je da se poravi kvalitet obrazovanja te djece, zatim prohodnost nastavnog kadra zasigurno bi bilo bolje, i da djeca, na kraju-krajeva, rade u daleko boljim uslovima“, tvrdi ministrica Nađa Avdibašić - Vukadinović.
Umrežavanjem škola napravit će se uštede od četri milijuna maraka u proračunu. Međutim, stručnjaci smatraju da će kvalitet obrazovanja biti doveden u pitanje.
„Umrežavanjem škola dolazi do povećanja broja djece u odjeljenjima. Smanjenjem broja odjeljenja dolazi do viška broja zaposlenika, i o tome se mora voditi računa“, napominje profesor Midhat Suljić.
Do svega ovog doveo je drastičan pad nataliteta. U posljednjih desetak godina Tuzlanski kanton ostao je bez 20.000 učenika. Škole broje jedva od 300 do 500 đaka , što je dovelo do njihovog zatvaranja. Sve je manje prvačića, pa u nekim školama jedva da djeluje i po jedno odjeljenje prvih razreda sa tek nekoliko upisanih učenika.
„Situacija je svakako alarmantna. Smanjenjem broja učenika smanjuje se i broj uposlenika u školama. Odlazak ljudi u penziju nije toliko veliki, a stalno se smanjuje broj učenika. Mi svake godine imamo to smanjenje, to je evidentno“, kaže Edin Jahić, direktor OŠ Slavinovići iz Tuzle.
Pad nataliteta u Bosni i Hercegovini posljedica je, kako tvrde stručnjaci, lošeg ekonomskog i socijalnog stanja u kome se nalaze bh. građani. Istovremeno, vlasti u proteklih desetak godina nisu učinile ništa kako bi se postojeće stanje promijenilo.
Profesorica Senada Muratbegović već se jednom našla na birou za zapošljavanje jer je bila proglašena tehnološkim viškom zbog manjka djece:
„Pad nataliteta u našoj državi nije problem samo za prosvjetu, nego je to problem cijeloga društva. Mislim da naša država mora naći neko rješenje da se sadašnja situacija promijeni, da pruži bolje uslove mladim budućim roditeljima, da im da neki poticaj. Na kraju-krajeva, u svijetu postoje zemlje u kojima ne dolazi do pada nataliteta - znači treba slijediti neke dobre primjere.“
Zbog nebrige vlasti, Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla postati zemlja staraca i zemlja zatvorenih škola.
