Slučaj Tihomira Purde ponovo je „zaoštrio“ odnose između Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
Najeksponiraniji pravni, ali i medijski slučaj u ovoj godini je svakako onaj u kojem bosanskohercegovačko pravosuđe treba odlučiti da li Tihomira Purdu izručiti Srbiji ili pustiti na slobodu. Mnogi pravni stručnjaci smatraju kako se u rukama pravosudnih institucija BiH nalazi “vruć krompir”, ali i navode kako su u dosadašnjem toku procesa postupali profesionalno.
Pravni ekspert Kasim Trnka kaže kako je pravosuđe u BiH uređeno na način da ne bi smjelo da podliježe pritiscima zakonodavne i izvršne vlasti, ali i neformalnih grupa.
„Ja sam kao pojedinac očekivao da će ipak Hrvatska smatrati da postoji nekakva sumnja i da će oni tražiti izručenje. U tom slučaju bi se BiH našla u lagodnijoj sitauciji, pa bi ga mogla isporučiti Hrvatskoj, pa neka onda oni utvrde ima li ili nema. Ali, eto oni su utvrdili da nema nikakvog osnova i time su malo prepustili inicijativu Srbiji. Uvjeren sam da će Sud BiH, cijeneći faktografiju koja mu bude prezentirana, konačno donijeti odluku na najbolji mogući načini u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom“, cojenjuje Trnka.
I dok pravni eksperti vjeruju kako pravosudne institucije BiH rade profesionalno, Purdin advokat Josip Muselimović tvrdi suprotno ocjenjujući da se ne radi samo o pravnom pitanju. U izjavi za naš radio Muselimović kaže da je pesimističan, te da posljednju nadu polaže u odluku Apelacionog vijeća Suda BiH, koje bi, prema njegovim riječima, trebalo uvažavati činjenice:
„Činjenica je da je njemu pritvor produžen, činjenica je da je on na pragu ekstradicijskog izleta prema Srbiji. Kakav će se dogoditi rasplet s ovim predmetom, ja ne znam, ali sam siguran da će izazvati goleme, štetne posljedice na sve strane“, kazao je Muselimović.
Bariša Čolak, foto: Midhat Poturović
Situacija u kojoj se našla Bosna i Hercegovina, i u kojoj odlučuje o slučaju navodnog ratnog zločina koji se nije desio na njenoj teritoriji, mogla je biti prevaziđena da se poštuju sporazumi koje su ministarstva pravde u proteklom periodu potpisala. Sa ovakvom ocjenom slaže se i bosanskohercegovački ministar pravde Bariša Čolak, koji za RSE ističe da su sporazumi i potpisani s ciljem da se predmeti ratnih zločina rješavaju u državama u kojima su i počinjeni.
„I naravno da bi se u tom pravcu trebale tako ponašati i države. Međutim, svjedoci smo da je bilo nekoliko slučajeva u zadnjih dvije, tri godine koji su itekako poznati, i takvi slučajevi, po meni, ne doprinose uspostavi uopće bolje suradnje među državama, ali i uopće dobrosusjedskih odnosa. Milsim da je to prava šteta. Vrijeme je konačno da se počne više pozornosti, pa i više vjere i povjerenja međusobno između država uvažavati kako bi i ovi predmeti bili lakše i brže rješavani“, kaže Čolak.
Alić: Najveći problem u Beogradu
Za srijedu uveče je najavljeno da će se u Bijeljini sastati glavni tužioci BiH, Hrvatske i Srbije, a u četvrtak bi trebali razgovarati o regionalnoj saradnji u oblasti procesuiranja slučajeva ratnih zločina. Praktično, to znači i razmatranje slučaja Tihomira Purde. I dok jedni u BiH vjeruju da bi trilateralni sastanak mogao rezultovati nekim rješenjem, drugi misle da Milorad Barašin, Vladimir Vukčević i Mladen Bajić neće postići nikakav dogovor. Odgovor zbog čega daje Sinan Alić, predsjednik Fondacije "Istina Pravda Pomirenje", koji je bio uključen u predmet Ilije Jurišića:
„Najveći problem je u Beogradu. Zašto? Jer tamošnje tužilaštvo je naslijedilo istražen radnje vojnih organa, dakle nelegitimnih organa kad se to gleda iz ove perspektive. Drugo, to su vojni organi jedne armije koja je napravila to što je napravila - i oni imaju taj veliki problem. To je i predsjednik Tadić govorio. Oni su to preuzeli, nisu ništa provjeravali i po tom spisku postupaju. Tako je došao i Jurišić, Bešlagić, tako je i Ganić, tako i ovaj čovjek koji je bio u pritvoru, dakle, žrtva, sad se nalazi u poziciji da bude krivac.“
Tihomir Purda, kome je produžen pritvor i koji se nalazi u zeničkom zatvoru, 21. februara pojaviće se u Tužilaštvu BiH kako bi bio saslušan na osnovu zahtjeva Srbije za pravnu pomoć, kaže portparol Boris Grubešić.
„Ispitivanje će biti organizirano na način da će doći predstavnici države moliteljice, dakle srbijanskog pravosuđa, i oni će precizirati pitanja na koje žele dobiti dogovore, a konkretno ispitivanje ove osobe će vršiti tužitelj Tužiteljstva BiH i nakon toga zapisnik dostaviti instituciji koja je zatražila saslušanje“, kazao je Grubešić.
Tihomir Purda u zatvoru će biti najduže šest mjeseci, odnosno do konačnog pravomoćnog rješenja Apelacionog odjela Suda BiH o zahtjevu Srbije za ekstradiciju. Nakon što Sud donese odluku, na potezu je ministar pravde BiH, koji donosi rješenje kojim se dopušta ili ne dopušta izručenje. S obzirom da na ministrovu odluku nema žalbe, može se desiti da, ukoliko Sud odluči o ekstradiciji a ministar to ne potpiše, Tihomir Purda bude slobodan građanin.
Najeksponiraniji pravni, ali i medijski slučaj u ovoj godini je svakako onaj u kojem bosanskohercegovačko pravosuđe treba odlučiti da li Tihomira Purdu izručiti Srbiji ili pustiti na slobodu. Mnogi pravni stručnjaci smatraju kako se u rukama pravosudnih institucija BiH nalazi “vruć krompir”, ali i navode kako su u dosadašnjem toku procesa postupali profesionalno.
Pravni ekspert Kasim Trnka kaže kako je pravosuđe u BiH uređeno na način da ne bi smjelo da podliježe pritiscima zakonodavne i izvršne vlasti, ali i neformalnih grupa.
„Ja sam kao pojedinac očekivao da će ipak Hrvatska smatrati da postoji nekakva sumnja i da će oni tražiti izručenje. U tom slučaju bi se BiH našla u lagodnijoj sitauciji, pa bi ga mogla isporučiti Hrvatskoj, pa neka onda oni utvrde ima li ili nema. Ali, eto oni su utvrdili da nema nikakvog osnova i time su malo prepustili inicijativu Srbiji. Uvjeren sam da će Sud BiH, cijeneći faktografiju koja mu bude prezentirana, konačno donijeti odluku na najbolji mogući načini u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom“, cojenjuje Trnka.
I dok pravni eksperti vjeruju kako pravosudne institucije BiH rade profesionalno, Purdin advokat Josip Muselimović tvrdi suprotno ocjenjujući da se ne radi samo o pravnom pitanju. U izjavi za naš radio Muselimović kaže da je pesimističan, te da posljednju nadu polaže u odluku Apelacionog vijeća Suda BiH, koje bi, prema njegovim riječima, trebalo uvažavati činjenice:
„Činjenica je da je njemu pritvor produžen, činjenica je da je on na pragu ekstradicijskog izleta prema Srbiji. Kakav će se dogoditi rasplet s ovim predmetom, ja ne znam, ali sam siguran da će izazvati goleme, štetne posljedice na sve strane“, kazao je Muselimović.
Situacija u kojoj se našla Bosna i Hercegovina, i u kojoj odlučuje o slučaju navodnog ratnog zločina koji se nije desio na njenoj teritoriji, mogla je biti prevaziđena da se poštuju sporazumi koje su ministarstva pravde u proteklom periodu potpisala. Sa ovakvom ocjenom slaže se i bosanskohercegovački ministar pravde Bariša Čolak, koji za RSE ističe da su sporazumi i potpisani s ciljem da se predmeti ratnih zločina rješavaju u državama u kojima su i počinjeni.
„I naravno da bi se u tom pravcu trebale tako ponašati i države. Međutim, svjedoci smo da je bilo nekoliko slučajeva u zadnjih dvije, tri godine koji su itekako poznati, i takvi slučajevi, po meni, ne doprinose uspostavi uopće bolje suradnje među državama, ali i uopće dobrosusjedskih odnosa. Milsim da je to prava šteta. Vrijeme je konačno da se počne više pozornosti, pa i više vjere i povjerenja međusobno između država uvažavati kako bi i ovi predmeti bili lakše i brže rješavani“, kaže Čolak.
Alić: Najveći problem u Beogradu
Za srijedu uveče je najavljeno da će se u Bijeljini sastati glavni tužioci BiH, Hrvatske i Srbije, a u četvrtak bi trebali razgovarati o regionalnoj saradnji u oblasti procesuiranja slučajeva ratnih zločina. Praktično, to znači i razmatranje slučaja Tihomira Purde. I dok jedni u BiH vjeruju da bi trilateralni sastanak mogao rezultovati nekim rješenjem, drugi misle da Milorad Barašin, Vladimir Vukčević i Mladen Bajić neće postići nikakav dogovor. Odgovor zbog čega daje Sinan Alić, predsjednik Fondacije "Istina Pravda Pomirenje", koji je bio uključen u predmet Ilije Jurišića:
„Najveći problem je u Beogradu. Zašto? Jer tamošnje tužilaštvo je naslijedilo istražen radnje vojnih organa, dakle nelegitimnih organa kad se to gleda iz ove perspektive. Drugo, to su vojni organi jedne armije koja je napravila to što je napravila - i oni imaju taj veliki problem. To je i predsjednik Tadić govorio. Oni su to preuzeli, nisu ništa provjeravali i po tom spisku postupaju. Tako je došao i Jurišić, Bešlagić, tako je i Ganić, tako i ovaj čovjek koji je bio u pritvoru, dakle, žrtva, sad se nalazi u poziciji da bude krivac.“
Tihomir Purda, kome je produžen pritvor i koji se nalazi u zeničkom zatvoru, 21. februara pojaviće se u Tužilaštvu BiH kako bi bio saslušan na osnovu zahtjeva Srbije za pravnu pomoć, kaže portparol Boris Grubešić.
„Ispitivanje će biti organizirano na način da će doći predstavnici države moliteljice, dakle srbijanskog pravosuđa, i oni će precizirati pitanja na koje žele dobiti dogovore, a konkretno ispitivanje ove osobe će vršiti tužitelj Tužiteljstva BiH i nakon toga zapisnik dostaviti instituciji koja je zatražila saslušanje“, kazao je Grubešić.
Tihomir Purda u zatvoru će biti najduže šest mjeseci, odnosno do konačnog pravomoćnog rješenja Apelacionog odjela Suda BiH o zahtjevu Srbije za ekstradiciju. Nakon što Sud donese odluku, na potezu je ministar pravde BiH, koji donosi rješenje kojim se dopušta ili ne dopušta izručenje. S obzirom da na ministrovu odluku nema žalbe, može se desiti da, ukoliko Sud odluči o ekstradiciji a ministar to ne potpiše, Tihomir Purda bude slobodan građanin.
