Dostupni linkovi

Slovenski sud ukinuo zapljenu Agrokorovih dionica Mercatora, što slijedi?


Agrokor, Zagreb, 2017.
Agrokor, Zagreb, 2017.

Ovom odlukom Vrhovnog suda Slovenije otvara se put da se Mercator nakon vraćanja Agrokoru priključi Fortenovi, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) političko-ekonomski analitičar i urednik portala ideje.hr Željko Ivanković povodom odluke slovenskog suda da se ukine privremena zapljena 140 milijuna eura vrijednih dionica Mercatora u vlasništvu Agrokora.

Tu je zapljenu, kako je prenijela slovenska državna televizija, naložila slovenska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u prosincu prošle godine, kada se ustanovilo da bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić nije prijavio preuzimanje jedne male slovenske punionice vode.

Agencija je tada odredila Agrokoru kaznu od 53,9 milijuna eura, a dok ne plate – oduzima im se triput više.

Kriza nekad jedne od najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi traje od 2017. godine. Imovina Agrokora prenesena je na Fortenova Grupu, koncern ustanovljen 1. travnja 2019. godine, čiji su vlasnici prethodni vjerovnici Agrokora – ruske banke, američki fondovi, domaći dobavljači i drugi.

Najveći dioničari Fortenove su ruske državne banke Sberbank i VTB sa ukupno 46,5 posto dionica, a slovenski mediji prenijeli su koji dan prije ove presude izjavu ruskog veleposlanika u Sloveniji Timura Ejvazova. On je za mariborski dnevni list Večer kazao da vodi razgovore sa slovenskim vlastima kako bi se našao kompromis.

Koja je dalja perspektiva Fortenove?

Ivanković podsjeća da je - kao i u slučaju krize INE, i u krizi Agrokora hrvatska država vrloarbitrarno intervenirala.

"Kada su se takve stvari u Hrvatskoj događale proteklih 20-30 godina, firma ne stekne novi zamah, i ne vjerujem ni da će sada steći novi zamah, nego naprosto postane manje bitna za cjelokupnu hrvatsku ekonomiju. To je dijelom zbog općih kretanja, a dijelom upravo zbog tih intervencija za koje se dopustilo da budu arbitrarne. Zato ja ne očekujem nešto veliko i nešto važno u smislu novog zamaha Fortenove, nego naprosto svođenje stvari na njihovu pravu mjeru", kaže Ivanković.

Novinarka business-magazina Lider Željka Laslavić kaže za RSE da postoji velika disproporcija između službenih objava Fortenove kako jako uspješno posluju u prošloj i ovoj godini i kako su "digli" sve operativne rezultate i prihode, i nedavno objavljenih financijskih izvještaja svake od članica Fortenova grupe koji pokazuju da to nije tako, i da su sve kompanije iz sustava imale 15-20 posto pada.

"I ranije su stručnjaci upozoravali da se ljudi u Fortenovi bane manipulativnim knjigovodstvom, odnosno da prikazuju financijske rezultate onako kako njima odgovara. A evidentno je da im sada odgovara prikazati najbolje moguće operativne rezultate takozvanu EBITDA-u (dobit prije kamata, poreza i amortizacije, skraćeno za Earnings Before Interest Tax Depreciation and Amortization), da bi se pokazalo da kompanija može redovno i dobro servisirati svoje dugove", kaže sugovornica RSE.

Po njenoj ocjeni, rezultati poslovanja Fortenove pokazuju da se najviše radilo na knjigovodstvu, ali da se vrlo malo radilo na samom poslovanju – širenju tržišta, novim proizvodima i inovacijama.

"Pa, kada se pogledaju tržišni udjeli i pad svih tih poslovnih rezultata, upitno je - je li osnovna namjera vlasnika da se Fortenova dalje razvija i širi onako kako bi to bilo u nekoj kompaniji sa menadžmentom koji ima namjeru dizati operativnu vrijednost kompanije? Meni se čini da u ovakvoj konstelaciji vlasnicima sasvim odgovara da žive od kamata koje im plaća Fortenova, i kada još pripreme kompaniju na prodaju i kada je prodaju, oni su zapravo financijski pokriveni i na nuli", procjenjuje Željka Laslavić.

Ivanković ne očekuje izlazak ruskih banaka iz Fortenove.

"Ja vjerujem da Rusi ostaju u Fortenovi i da se bore da u kompaniji budu što čvršći", kaže Ivanković.

U Fortenovi pozdravljaju ovu odluku slovenskog suda i očekuju da će prijenos dionica Mercatora s Agrokora na Fortenovu dovršiti do kraja godine.

Tijek kraha Agrokora

Jedna od najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi, koncern Agrokor sa preko 50.000 zaposlenih u Hrvatskoj i kompanijama u drugim državama s prostora bivše Jugoslavije vlasnika Ivice Todorića suočio se početkom 2017. godine s ozbiljnim problemima.

Zbog njegovog inzistiranja na daljoj ekspanziji i kupovine trgovačkog lanca Mercator u Sloveniji 2014. godine za 544 milijuna eura, koncern počinje imati problema s likvidnošću.

Todorić više ne može dobiti kredite na Zapadu i okreće se ruskim bankama Sberbank i VTB koje mu posuđuju ukupno gotovo 1,5 milijardi eura. Moody's u siječnju 2017. snižava kreditni rejting Agrokora, u veljači te godine ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov najavljuje da Agrokor više neće dobivati ruske kredite - dok ne vrati već posuđeno.

Kriza koncerna postaje ozbiljna, hrvatska Vlada procjenjuje da bi mogući krah Agrokora ozbiljno uzdrmao gospodarsku stabilnost zemlje i kreće se u pripremu zakona kojim bi se izbjeglo katastrofu i omogućilo transformaciju koncerna na zdravim osnovama i sa novim vlasnicima.

U travnju 2017. godine Sabor donosi Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, u javnosti nazvan Lex Agrokor, i odmah nakon toga za izvanrednog povjerenika u Agrokoru imenovan je Ante Ramljak i započinje dubinska analiza koncerna.

Ustanovljeno je da Agrokor ima 40,2 milijarde kuna dospjelog duga prema dobavljačima i bankama, nakon procesa nagodbe među dobavljačima. U međuvremenu, Todorić je pobjegao u Veliku Britaniju, ali je izručen natrag Hrvatskoj i u Zagrebu je na uvjetnoj slobodi.

Za sada se protiv bivšeg vlasnika Agrokora vodi samo jedan sudski postupak u kojem ga se tereti da je oštetio koncern za 1,2 milijuna eura.

U postupku u kojem se Todorića i još 14 osoba tereti da su Agrokor oštetili za 1,2 milijarde kuna (160 milijuna eura) suđenje još nije započelo, iako je postupak započeo još početkom listopada 2017., a svi su zakonski rokovi probijeni.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG