Dostupni linkovi

U Sloveniji je i dalje neizvjesno hoće li se ići na referendum o hrvatskom članstvu u NATO-u. Nnakon jučerašnje izjave slovenskog parlamenta, koja je ocijenjena kao slovensko priznavanje teritorijalnih pretenzija, u hrvatskom Saboru sprema se protuizjava.

I dalje nije do kraja jasno hoće li se u Sloveniji organizirati referendum o hrvatskom ulasku u NATO. Iako je ocjena i slovenskog premijera Boruta Pahora i velikih stranaka vlasti i opozicije da bi referendum bio politički štetan za Sloveniju, izvanparlamentarna Stranka slovenskog naroda koja je na prošlim izborima dobila tek 0,25 posto glasova, ne odustaje od referenduma ako se jučerašnju izjavu slovenskog parlamenta ne dopuni i zahtjevima da Hrvatska mora maknuti granični prijelaz Plovanija u Istri i nadzornu točku Hotize na sjeveru, između hrvatskog Međimurja i slovenskog Prekmurja.

Slovenski premijer Borut Pahor poručio je slovenskim građanima da ne daju svoj potpis za organiziranje referenduma.


„Čak i u slučaju da ne uspijemo postići dogovor sa Strankom slovenskog naroda, vjerujem da će građani prepoznati odlučnost slovenske politike – i vladajuće i oporbene - da se hrvatski protokol za NATO ratificira, s obzirom na naše gotovo jednoglasno stajalište da bi referendum bio štetan.“


Dakle, slovenska radikalna desnica nije zadovoljna jučerašnjom izjavom slovenskog parlamenta, koja je za njih preblaga, a u Hrvatskoj je ona već ocijenjena kao očito priznanje slovenskih teritorijalnih pretenzija na hrvatski teritorij. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Mario Dragun:


„Ovakva izjava opovrgava navode slovenske strane kako je Republika Hrvatska ta koja prejudicira granicu sa Slovenijom. Također, ta izjava predstavlja kršenje stanja državne granice kakva je bila 25. lipnja 1991. godine, kao i temeljnih dokumenata dviju država usvojenih na dan njihova osamostaljenja, te Brijunske izjave o izbjegavanju incidenata, na koju se poziva.“

Dodajmo ovdje da se u hrvatskoj političkoj javnosto čekuje da će Slovenija do 27. ožujka ipak završiti cijelu „dramu“ oko ratifikacije protokola o hrvatskom pristupanju NATO-u i dostaviti ga na vrijeme do jubilarnog summita NATO-a u Starssbourgu i Kehlu, pa će Hrvatska početkom travnja ipak ući u tu obrambenu asocijaciju..


Verbalna i tekstualna agresija


Osuda sinoćnje izjave slovenskog parlamenta u hrvatskoj političkoj javnosti je gotovo jednodušna, od desnice do ljevice. Potpredsjednik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin:


„Slovenski premijer Pahor je jučer, svrstavši se iza ove Izjave, učinio – ja bih se usudio reći - jednu verbalnu i tekstualnu agresiju na ove prostore, na što do sada nije bio spreman niti jedan slovesnki premijer.“


Hrvatski sabor sprema umjereni odgovor slovenskom parlamentu i Vladi, kojim će se reći kako Hrvatska želi mirno rješenje spora. Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Mario Zubović iz vladajućeg HDZ-a:


„U ovom slučaju smo morali odgovoriti, jer po prvi puta je slovenski parlament proglasio neki hrvatski teritorij njihovim.“


Oporbeni socijaldemokrati podržat će izjavu, ali bilo bi smiješno da se ovo pretvori u rat izjavama, kaže predsjednik SDP-a Zoran Milanović:


„To nije bit ove priče, vanjska politika se vodi prije svega u kontaktima dviju vlada, i tu očekujem veći aktivnost premijera i Ministarstva vanjskih poslova.“


Ići izjavom na izjavu nema smisla, kaže donedavna dugogodišnja predsjednica oporbene Hrvatske narodne stranke i predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora sa Europskom unijom Vesna Pusić. Uz sve neprihvatljive stavove u izjavi slovenskog parlamenta, ona je dobra jer je pokušaj da se izbjegne referendum.


„Ta izjava, bez obzira na elemente s kojima se mi naravno ne slažemo, jest izlaz iz ove situacije dovođenja u pitanje ratifikacije hrvatskog članstva u NATO-u koja je izglasana u slovenskom parlamentu.“


Politička zloupotreba referenduma od strane desnih stranaka nije rijetka praksa, kaže za naš radio profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan. Primjer za to je dugogodišnje odlaganje da se ženama u Švicarskoj da pravo glasa, upravo organiziranjem referenduma.


“Referendumi su često puta bili korišteni i kao sredstvo da se dobije plebiscitarna podrška, posebno onda kada bi se komplicirano pitanje stavilo pred stanovništvo koje nema pojma o svim elementima koji su potrebni za odlučivanje.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG