Dostupni linkovi

Slovenija i Hrvatska nimalo bliže rješenju spora


Olli Rehn
Olli Rehn

Nova runda sastanaka europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna sa ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije pokazala je da se pozicije dviju država oko deblokade hrvatskih pristupnih pregovora o članstvu u Europskoj uniji nisu nimalo približile.

Dok evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn i hrvatska strana prihvaćaju posljednji Rehnov prijedlog uređenja granične crte, Slovenija traži izmjene i tvrdi da Rehnov prijedlog nije po načelu „uzmi ili ostavi“ – najkraći je rezime sastanaka održanih u srijedu u Bruxellesu. Rehn je prvo zasebno razgovarao sa slovenskim izaslanstvom, pa sa hrvatskim, pa se sjelo utroje. Prema priopćenju iz Ureda povjerenika kaže se kako je on primio na znanje odgovore Slovenije i Hrvatske na njegov konačni kompromisni prijedlog.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković ponovio je poznatu hrvatsku poziciju:

Gordan Jandroković
„Mi smo u potpunosti prihvatili konačni kompromisni prijedlog povjerenika Rehna. Slovenska strana je predstavila svoje pozicije. Donijeli su amandmane koji za hrvatsku stranu nisu prihvatljivi. Povjerenik Rehn je to uzeo na znanje i o tome će izvijestiti trio.“

Slovenski ministar Samuel Žbogar svojim je novinarima kazao kako Rehnov prijedlog nije konačan i da je Rehn spreman za manje izmjene. Podsjetimo, ovo je prvi sastanak nakon očitovanja obiju država na Rehnov kompromisni prijedlog rješenja granične crte. Po tom prijedlogu, granično pitanje između dviju zemalja rješavalo bi se pred ad hoc arbitražnim sudom. Graničnu crtu na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije određivao bi peteročlani arbitražni sud u skladu sa međunarodnim pravom.
Samuel Žbogar
Po jednog člana bi odredile i Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se ne mogu dogovoriti, preostala tri člana imenovao bi predsjednik Međunarodnog suda pravde. Režim uporabe pomorskih područja i kontakta Slovenije s otvorenim morem, rješavao bi se po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti i u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Slovenija je odgovorila tek prošli tjedan, ali svoj pristanak uvjetujem prihvaćanjem njezinih dopuna. Po tamošnjim medijima, Ljubljana u svojim dopunama traži teritorijalni pristup otvorenom moru, pri čemu je osnovni zahtjev da se u arbitražu uključi načelo pravičnosti ex aequo et bono. Profesor evropskih integracija na zagrebačkom Sveučilištu Damir Grubiša kaže za naš radio da bi do pomaka moglo doći tek ako Vijeće Evropske unije cijeli slučaj odluči iznijeti pred evropski samit u drugoj polovici lipnja:

„Za sada je to samo izražavanje stavova, iz kojih se vidi da je zapravo napravljena velika greška što je Olli Rehn napustio ideju medijacije, pa makar i sa novim sastavom, jer bi to ipak dovelo do onoga do čega sada nastoje da dovedu Slovenci, a to su pregovori o modalitetima arbitraže.“

Nema pomaka, slaže se i slobodni novinar s obimnim vanjskopolitičkim iskustvom Mladen Mali. Slovenija se u svojim stavovima ukopala upravo onako kako optužuje Hrvatsku da se ona ukopala:

„Sloveniji je dobro došao posjet Brammerza Zagrebu i zaključak da Zagreb naprosto nema dokumente koje Hag navodno traži. Prema tome, Slovenija sad može mirno čekati dok se prije svega otpakira taj slučaj oko suradnje Hrvatske sa Haškim sudom. Dotle ona može mirno ustrajati na svojim stajalištima oko granice i blokirati sa svoje strane dalje pregovore.“
XS
SM
MD
LG