Dostupni linkovi

Slovenija je u utorak, de facto, odbacila prijedlog o rješenju graničnog spora s Hrvatskom, koji je objema zemljama ponudio povjerenik Europske komisije za proširenje Oli Rehn - zaključuje većina hrvatskih analitičara. Hrvatska je prijedlog prihvatila, a Slovenija iznijela dodatne zahtjeve. Ustrajava na načelu pravičnosti i izlasku na otvoreno more u Piranskom zaljevu, što Hrvatska ne prihvaća. Blokada hrvatskih pregovora se nastavlja i cijeli spor je zapravo vraćen na početak.

U sporu oko Piranskog zaljeva, Slovenija traži da se prizna njezino pravo pomorske države, teritorijalni doticaj s otvorenim morem kao na dan osamostaljenja 25. lipnja 1991. godine, zahtijeva također da arbitražni sud presuđuje po cijeloj hrvatsko-slovenskoj granici prema načelu pravičnosti, što joj u Rehnovom prijedlogu nije priznato i očigledno će, kaže profesor za europske integracije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Damir Grubiša, odbaciti ponuđeni prijedlog:

"Sada se vidi da bi bilo mnogo bolje da je Hrvatska pristala na Ahtisarijevo posredovanje jer bi tada vjerojatno ishod bio jednak kao ovome, ali bi Slovenija bila mnogo obveznija jer je sama u tome sudjelovala. Vidi se da je to jedan drugačiji način rješavanja problema, koji zapravo puno teži, jer sada Slovenija ucjenjuje i na taj način vraća cijelu priču natrag. Iz toga proizlazi da će to izazvati dodatne komplikacije i da će naravno štetiti i samoj Sloveniji, ali i Hrvatskoj i njenom putu ka Europskoj uniji."


Prva reakcija hrvatskog premijera Ive Sanadera na slovenske uvjete:

"Nikakvi amandmani ne dolaze u obzir. Treba povući crtu po međunarodnom pravu. To će učiniti arbitri, sudci Međunarodnog suda pravde i naravno po jedan iz Slovenije i Hrvatske."


U Europskoj komisiji za proširenje kažu da još ništa ne mogu komentirati dok ne dobiju službeni slovenski odgovor, a na novinarski upit postoji li i drugi prijedlog, ukoliko Slovenija ovaj definitivno odbije, glasnogovornica Olija Rehna odgovara:

"Zadnji kompromisni prijedlog u koji je uloženo mnogo truda i prilagodljivosti."

Što sada, pitamo analitičara Davora Gjenera, jer blokada hrvatskih pregovora ne može trajati vječno:

"Europska komisija neće vjerojatno tako skoro izlaziti sa nekom novom inicijativom, a očito je da postoji scenarij prevladavanja blokade. Scenarij je upotreba amsterdamskog mehanizma, mehanizma koji je stvoren amsterdamskim ugovorom i koji je jedanput u Europskoj uniji već visio nad Austrijom. To je isključivanje prava odlučivanja jedne države o nekim pitanjima zbog toga što je u toj državi ugroženo načelo vladavine prava. Ako se donese odluka da Slovenija odbijanjem pravnoga rješenja graničnog problema i blokadom pregovora ugrožava načelo vladavine prava, tada Slovenija može biti isključena iz odlučivanja o hrvatskom pregovaračkom procesu."


Sveučilišni profesor Damir Grubiša misli pak da se postupak iz amsterdamskog ugovora ne može primijeniti u slovensko-hrvatskom slučaju:

"To ne dolazi u obzir jer Slovenija nije narušila ugovor, nego se radi o jednom bilateralnom sporu koji je postao multilateralni."


Akademik Davorin Rudolf, puno je puta vodio pregovore sa Slovencima i bio predsjednik mješovite komisije za granična pitanja, tvrdi da slovensko-hrvatski granični spor nije u utvrđivanju granice, već slovenskim teritorijalnim pretenzijama prema Hrvatskoj:

"Što sada napraviti? Mislim da je stvarno sada red da Brisel preuzme u ruke inicijativu i da on izvrši pritisak na Sloveniju da odmakne granične probleme od pregovora za učlanjenje Hrvatske u Europsku uniju. Mislim da tu Zagreb ne može puno toga napraviti."


Slovenski premijer Pahor ponavlja međutim da za sadašnji spor nije kriva slovenska vlada, nego hrvatska jer je "prejudiciranje granice" unijela u pristupne pregovore s Europskom komisijom.

Profesor Damir Grubiša:

"S jedne strane je doista došlo do nespretnog prezentiranja nekih zemljovida, koji su naravno izazvali takvu reakciju, ali je činjenica da je sve to moglo proći i bez tog uvjetovanja, bez blokade pregovora. Činjenica je i da je Slovenija sada izabrala takvu taktiku i stvar se zakomplicirala. Očito će cijela stvar biti iznesena i pred Vijeće ministara Europske unije, a izgleda i na samit Europske unije koji će se održati u 6. mjesecu, najvjerojatnije pod predsjedanjem Švedske."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG