Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slovenija najavljuje dodatne mjere na granici s Hrvatskom


Bodljikava žica na prelazu Brezovica između Slovenije i Hrvatske

Slovenska policija najavljuje dodatne mjere na granici sa Hrvatskom, jer tvrdi da Hrvatska ne štiti dovoljno vanjsku granicu Europske unije od ilegalnih prelazaka. Eksperti kažu da se sprečavanje ilegalnih migracija može efikasno riješiti samo zajedničkim naporima, a da se slovenski pritisci obično pojačavaju tijekom turističke sezone. Radi se o tipičnoj europskoj domino-politici nepreuzimanja odgovornosti, poručuju iz nevladinog sektora.

„Unatoč tome što se trudi, Hrvatska svoj posao čuvanja vanjske granice Europske unije ne obavlja kako treba,“ poručio je državni tajnik u slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslovaBoštjan Šefic nakon što je slovenska granična policija uhvatila 22 migranta pri ilegalnom ulasku u Sloveniju. On tvrdi da slovenska policija bilježi gotovo tisuću pokušaja ilegalnih ulazaka mjesečno, i ako te brojke nastave rasti, da će Slovenija „uskoro biti prisiljena donijeti određene mjere koje neće biti lake ni za Sloveniju, ali bi u takvom razvoju situacije bile neophodne.“ Postoji više različitih scenarija, a neki od njih mogli bi biti primijenjeni već ovaj mjesec, kazao je. On je dodao da je prevelika propusnost granice dokaz neuspjeha Hrvatske, koja želi što prije ući u schengenski sustav, ali i Frontexa, kojem je zadaća osiguravati vanjske granice Europske unije.

„Svaki migrant koji ilegalno uđe u Sloveniju doista jest problem za slovenske vlasti, ali je isto tako činjenica da su sva pooštravanja čuvanja granica jedino- dizala cijenu ilegalnih prijelaza! Međutim, radi se o problemu koji je počeo kada su migranti ušli ilegalno na Balkan vrlo vjerojatno preko jedne članice Europske unije i Schengena- Grčke,“ kaže sigurnosni analitičar Igor Tabak s portala „Obrana i sigurnost“- obris.org.

Postoji prostor za mogućnosti raznih mjera: Igor Tabak
Postoji prostor za mogućnosti raznih mjera: Igor Tabak

„I tu je čitav lanac koraka gdje se može skupa, zajedno reagirati i zaustavljati takav promet. I svi ti koraci bi vjerojatno bili bitno efikasniji nego dodatnih nešto metara žilet-žice na Bregani ili nekom drugom graničnom prijelazu između Hrvatske i Slovenije, na koje su – usput budi rečeno – sa slovenske strane montirane i metalne kapije sa bodljikavim elementima na vrhu. Prema tome, tu jako zorno vidimo mogućnost raznih mjera.“

Takve mjere posebno neugodno padaju usred turističke sezone, pa to otvara i primisao nekih političkih pritisaka, kaže naš sugovornik. On podsjeća da su odnosi Slovenije i Hrvatske tradicionalno napeti, što obično eskalira za vrijeme turističke sezone, ili u vrijeme hrvatskih aspiracija za ulazak u nešto.

„Bilo da je to ulazak u NATO, bila to Europska unija, bio to OESS, bilato schengenska zona unutar EU. Dakle, tu već postoji jedan uzorak slovenskog ponašanja koji možda ima veze sa ovim migrantskim pitanjem a možda i nema.“

Marijana Hameršak iz inicijative "Dobrodošli“ ne želi u izjavi za Radio Slobodna Europa špekulirati kakve bi mjere Slovenija mogla uvesti prema Hrvatskoj, ali Šeficevo spominjanje hrvatskog pristupa Schengenunavodi je da cijelu izjavu i trenutnu situaciju promatra u kontekstu mogućih domino ili lančanih pritisaka koji se odvijaju među državama članicama Europske unije.

„Imamo situaciju u kojoj Slovenija, koja je rubna zemlja Schengena, graniči sa Hrvatskom koja nije članica Schengena. I tu se onda radi o nečemu što se u literaturi zove – stvaranje 'buffer zone', načela po kojem zemlje centra nastoje u zemljama ruba stvoriti 'buffer – zone' , zone u kojima bi se na neki način apsorbirao cijeli tražiteljskoazilski i imigrantski potencijal u ovom trenutku.“

Dakle, zaključuje naša sugovornica, radi se o široj europskoj politici ne samo nepreuzimanja odgovornosti, nego i sustavne kriminalizacije ljudi i cijelih migrantskih populacija.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posljednjih dana opetovano izjavljuje kako se zbog izvrsnog rada hrvatske policije broj migranata i izbjeglica ne povećava, pa da tako Hrvatska može ostati „otvorena zemlja bez ograda i žilet-žica“.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG