Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Humana rješenja za migracije su ispala iz igre?


Sirijske izbjeglice u Libanu čekaju povratak kući

I sigurnosni analitičari i aktivisti za ljudska prava slažu se da će pristup pitanju izbjeglica i migranata u srednjoj Europi, ali i cijeloj Europskoj uniji biti u budućnosti samo restriktivniji nego što je sada. Dok sigurnosni analitičari kažu da je novi val migracija već tu, aktivisti za ljudska prava upozoravaju da se ne smije šutjeti na takvu vrstu kriminalizacije ljudskih bića.

U aktualnim raspravama političara i analitičara o migracijama sve se manje spominje humanost i solidarnost, a pretežu pojmovi poput sigurnosnih prijetnji, terorizma i kriminala. „Migracije su i dalje u toku, ali se ovoga puta ne radi o velikom migracijskom valu poput onoga iz 2015-2016. godine, već o puzajućoj, disperziranoj ili prikrivenoj migraciji“, kaže za Radio Slobodna Europa stručnjak za sigurnost sa vojno-diplomatskim backgroundom Marinko Ogorec. Dok su ranije velike mase ljudi išle ravnim pristupačnim terenima, sada male grupe ljudi uz pomoć organiziranog kriminala prolaze teško prohodnim terenima.

Marković i Rama: Nećemo podizati zidove zbog migranata
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

„Znači, za razliku od onih prethodnih koji su došli i rekli: 'Evo, nas. Tu smo, i sad nam pomozite', ovi nemaju takav način funkcioniranja. Oni jednostavno pokušavaju ući i ostati nevidljivi. Naravno, tu je onda dodatni problem - što s njima, od čega će živjeti? Jer, ne mogu se legalno zaposliti, ne mogu dobiti nikakav oblik pomoći ako nisu registrirani kod državnog aparata. Onda ih to nužno gura u zonu kriminala i svega ostaloga, jer ne mogu dobiti nikakvu drugu mogućnost legitimnog, legalnog preživljavanja.“

„Sigurnosno-militarizacijski aspekt pristupa europskih politika migrantskom pitanju koji se već dugo priprema prevladati će i poprimiti još rigidniju formu, uklapajući se u neoliberalni model“, kaže Emina Bužinkić iz inicijative „Dobrodošli“. Njezina je procjena da će male države poput Hrvatske apsolutno pristati na takvu agendu.

Hoćemo li zauzeti poziciju šutljivog svjedoka, ili ćemo glasno govoriti protiv kriminalizacije ljudskih bića i ljudskih tijela?
Emina Bužinkić

„Mi doista zadnjih 10 godina gledamo kako se malo po malo gradi taj konstrukt - identitet izbjeglice kao prijetnje, a to je posebno vidljivo posljednje tri godine, gdje se ta veća migracija iskoristila da bi podržala tu politiku. Ono što je sada ovdje ključno pitanje u kontekstu izgradnje različitih zidova, zaštite granice i tako dalje je – što mi s time radimo kao građani, kao civilno društvo, kao mediji? Hoćemo li zauzeti poziciju šutljivog svjedoka, ili ćemo glasno govoriti protiv takve vrste kriminalizacije ljudskih bića i ljudskih tijela?“

Po ocjeni Gordana Bosanca iz Centra za mirovne studije, humana rješenja su ispala iz igre, jer je jedino što se dešava - dalje zatvaranje granica, bilo uz priče o slanju vojske na granice, bilo kroz dodatno kompliciranje procedure odobravanja azila, na tragu zaključaka posljednjeg Europskog vijeća.

Nove politike prema migracijama vode većem stradanju ljudi: Gordan Bosanac
Nove politike prema migracijama vode većem stradanju ljudi: Gordan Bosanac

„Stvarno mi je teško procijeniti hoće li to stati na schengenskoj granici, na hrvatsko-bosanskoj granici ili na grčko-turskoj granici – svugdje može stati. Ali ja mislim da će sada svaka zemlja od tog paničnog straha 'samo da ne budemo hot-spot', što je kao neka kletva - mada ja ne razumijem zašto je hot-spot tako loš – uzimati te metode koje vidi u centralnoj Europi i primjenjivati na svojoj teritoriji kako bi što više otežavala pristup azilu i uopće svom teritoriju.“

On upozorava da će to za posljedicu imati jačanje kriminalnog miljea i povećani broj stradanja ljudi.

Hrvatska je službena politika i dalje što prije ući u schengenski prostor, jačati zaštitu svoje granice kao vanjske granice Europske unije i nastojati otkloniti uzroke masovnih migracija. U tu svrhu je Hrvatska do sada uplatila u Krizni uzajamni fond Europske unije za Afriku 300.000 eura, a 5. 6. je Vlada odlučila da se uplati dodatnih 300.000 eura.

„Mislimo da je to dugoročno najbolji način rješavanja kriza koje su vezane za migraciju, dakle – rješavanje na samom izvoru“, kaže tim povodom ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Hrvatska se obavezala uplatiti i šest milijuna eura u fond za pomoć Turskoj u zbrinjavanju migranata, od čega je već uplaćeno 70 posto.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG