Iako je svim slobodnim profesijama omogućeno da regulišu status, slobodni novinari u Crnoj Gori ne mogu samostalno da uplaćuju radni staž i zdravstveno osiguranje, kao što ne postoji mogućnost otkupa, prethodno ostvarenog radnog staža. To je posljedica trenutnog zakonodavstva, ali i, po svemu sudeći, i krivica samih novinara koji do sada nijesu uspjeli da osnuju efikasno udruženje i sindikat.
"Najveći problem u vezi potrebe za promjenom sadašnjeg statusa slobodnih novinara, koji nemaju ni osnovnu mogućnost, da samostalno uplaćuju radni staž, predstavlja inertnost novinarskih organizacija", rekao je za naš program direktor Udruženja nezavisnih elektronskih medija Ranko Vujović koji je, komentarišući činjenicu da crnogorski novinari-slobodnjaci nemaju pravo na radni staž i zdravstveno osiguranje, rekao da je za ostvarenje interesa i određenih ciljeva novinara prije svega neophodna efikasna organizacija:
"Mislim da je problem što se sami novinari nijesu organizovali, i što se sami nijesu izborili da mogu da uplate i regulišu svoj staž. Mislim da su se sjetili tog problema tek sada kada smo vidjeli da su neke države u regionu, odnosno, novinari u regionu to uradili. I novinarske asocijacije i slobodini novinari individualno treba da se organizuju i pokrenu inicijativu kod države i penzionog Fonda, i ne vidim zašto tako nešto ne bi moglo da se završi".
Nebojša Redžić, koji za Glas Amerike godinama radi u statusu slobodnog novinara ima samokritički odnos zbog nesposobnosti novinara da se organizuju radi zaštite svojih interesa, ali primjećuje da je zakon omogućio regulisanje socijalnog i radnog statusa nekim egzotičnim profesijama, ali ne i novinarima:
"Primijetio sam da radni odnos mogu regulisati crtači murala, folk pjevači... svi samo ne novinari. Mi smo rijetka vrsta koja nema zakonski osnov za zasnivanje radnog odnosa, niti bilo kakvog zvaničnog statusa. O nama niko ne vodi računa, i što je najgore nijesmo u stanju ni da se samoorganizujemo, i riješimo to pitanje poput naših kolega u Srbiji".
Problem statusa slobodnih novinara u regionu je riješen još prije nekoliko godina.
Dejan Kožul, koordinator za samostalne novinare u Nezavisnom udruženju novinara Srbije:
"To otprilike iznosi negdje oko 450 eura godišnje. Samostalni novinari to mogu da plaćaju godišnje, tromjesečno, ili da podijele tu cifru na dvanaest mjeseci, odnosno, plaćaju mjesečno".
NUNS-v koordinator za samostalne novinare Dejan Kožul kaže da freelanceri u Srbiji imaju mogućnost i retroaktivnog otkupa radnog staža, ali da u finansijskom smislu nije postignuto pravo rješenje koje je za novinare skromnih i nestalnih primanja još uvijek preskupo:
"Samostalnim novinarima je omogućeno da retroaktivno uplate sebi radni staž, međutim, tu postoji jedan problem koji mi do sada još nijesmo uspjeli da riješimo. Osnovica koja je uzimana je poprilično visoka, tako da je za uplaćivanje za više godina unazad trebalo izdvojiti po hiljadu - dve hiljade eura, što je za nekoga ko nije za stalno, pa i da jeste stalno zaposlen, poprilična suma. Mi tražimo da se osnovica spusti, negdje na nivo samostalnih umjetnika, odnosno, na neki minimalac, pa bi to iznosilo do 400 - 500 eura. Zakonski to jeste regulisano, ali daleko od toga da se vodilo računo o problemima koje samostalni novinari imaju, a to su nestalni izvori prihoda, kako bi im se omogućilo da u zavisnosti od visine prihoda, uplate onoliko koliko su zaista novčano sposobni".
U crnogorskom Ministarstvu kulture, sporta i medija kažu da je prije svega neopodno da se organizuje sam novinarski esnaf, a da je ministarstvo spremno na razgovor u vezi svih pitanja koja su u njihovoj nadležnosti.
Željko Rutović, pomoćnik ministra za medije:
"Meni se čini vrlo značajnim da konkretna inicijativa, obrazložena na nivou jasne platforme, treba da dođe od samog esnafa, od same novinarske struke u Crnoj Gori, i na bazi te, i takve platforme, sa prepoznatom međunarodnom praksom, otvoriti jedan konstruktivan i javan dijalog sa predstavnicima državnih organa, relavantnim resornim ministarstvima kojima pripada ova oblast, i na taj način pokušati da ovo pitanje bude cjelishodno uređeno na način i domaćem ambijentu i potrebama same profesije".
"Najveći problem u vezi potrebe za promjenom sadašnjeg statusa slobodnih novinara, koji nemaju ni osnovnu mogućnost, da samostalno uplaćuju radni staž, predstavlja inertnost novinarskih organizacija", rekao je za naš program direktor Udruženja nezavisnih elektronskih medija Ranko Vujović koji je, komentarišući činjenicu da crnogorski novinari-slobodnjaci nemaju pravo na radni staž i zdravstveno osiguranje, rekao da je za ostvarenje interesa i određenih ciljeva novinara prije svega neophodna efikasna organizacija:
"Mislim da je problem što se sami novinari nijesu organizovali, i što se sami nijesu izborili da mogu da uplate i regulišu svoj staž. Mislim da su se sjetili tog problema tek sada kada smo vidjeli da su neke države u regionu, odnosno, novinari u regionu to uradili. I novinarske asocijacije i slobodini novinari individualno treba da se organizuju i pokrenu inicijativu kod države i penzionog Fonda, i ne vidim zašto tako nešto ne bi moglo da se završi".
Nebojša Redžić, koji za Glas Amerike godinama radi u statusu slobodnog novinara ima samokritički odnos zbog nesposobnosti novinara da se organizuju radi zaštite svojih interesa, ali primjećuje da je zakon omogućio regulisanje socijalnog i radnog statusa nekim egzotičnim profesijama, ali ne i novinarima:
Primijetio sam da radni odnos mogu regulisati crtači murala, folk pjevači... svi samo ne novinari. Mi smo rijetka vrsta koja nema zakonski osnov za zasnivanje radnog odnosa, niti bilo kakvog zvaničnog statusa.
"Primijetio sam da radni odnos mogu regulisati crtači murala, folk pjevači... svi samo ne novinari. Mi smo rijetka vrsta koja nema zakonski osnov za zasnivanje radnog odnosa, niti bilo kakvog zvaničnog statusa. O nama niko ne vodi računa, i što je najgore nijesmo u stanju ni da se samoorganizujemo, i riješimo to pitanje poput naših kolega u Srbiji".
Region rešio problem statusa slobodnih novinara
Problem statusa slobodnih novinara u regionu je riješen još prije nekoliko godina.
Dejan Kožul, koordinator za samostalne novinare u Nezavisnom udruženju novinara Srbije:
"To otprilike iznosi negdje oko 450 eura godišnje. Samostalni novinari to mogu da plaćaju godišnje, tromjesečno, ili da podijele tu cifru na dvanaest mjeseci, odnosno, plaćaju mjesečno".
NUNS-v koordinator za samostalne novinare Dejan Kožul kaže da freelanceri u Srbiji imaju mogućnost i retroaktivnog otkupa radnog staža, ali da u finansijskom smislu nije postignuto pravo rješenje koje je za novinare skromnih i nestalnih primanja još uvijek preskupo:
"Samostalnim novinarima je omogućeno da retroaktivno uplate sebi radni staž, međutim, tu postoji jedan problem koji mi do sada još nijesmo uspjeli da riješimo. Osnovica koja je uzimana je poprilično visoka, tako da je za uplaćivanje za više godina unazad trebalo izdvojiti po hiljadu - dve hiljade eura, što je za nekoga ko nije za stalno, pa i da jeste stalno zaposlen, poprilična suma. Mi tražimo da se osnovica spusti, negdje na nivo samostalnih umjetnika, odnosno, na neki minimalac, pa bi to iznosilo do 400 - 500 eura. Zakonski to jeste regulisano, ali daleko od toga da se vodilo računo o problemima koje samostalni novinari imaju, a to su nestalni izvori prihoda, kako bi im se omogućilo da u zavisnosti od visine prihoda, uplate onoliko koliko su zaista novčano sposobni".
U crnogorskom Ministarstvu kulture, sporta i medija kažu da je prije svega neopodno da se organizuje sam novinarski esnaf, a da je ministarstvo spremno na razgovor u vezi svih pitanja koja su u njihovoj nadležnosti.
Željko Rutović, pomoćnik ministra za medije:
"Meni se čini vrlo značajnim da konkretna inicijativa, obrazložena na nivou jasne platforme, treba da dođe od samog esnafa, od same novinarske struke u Crnoj Gori, i na bazi te, i takve platforme, sa prepoznatom međunarodnom praksom, otvoriti jedan konstruktivan i javan dijalog sa predstavnicima državnih organa, relavantnim resornim ministarstvima kojima pripada ova oblast, i na taj način pokušati da ovo pitanje bude cjelishodno uređeno na način i domaćem ambijentu i potrebama same profesije".