Što veća plata za što manje rada

Šef Poslaničkog kluba vladajuće stranke Miodrag Vuković tvrdi da istraživanje koje je pokazalo da pojedine kolege iz njegove Demokratske partije socijalista, poput Dragana Đurovića, imaju indeks aktivnosti 0,00, nije validno i da je metodologija loša:

"Ta nevladina organizacija i dalje miješa babe i žabe. Metodološki je nekorektno upoređivati koliko rade poslanici i koliko rade radnici u preduzećima, ili ne znam koji radnici u ustanovama. Reći da su poslanici radili 36 sati a da su ovi ostali radili 136 sati, to su neuporedive kategorije, to je neuporediv rad. Parlament radi onoliko koliko je bilo potrebno prošle godine. Konačan učinak je važan."

Sa druge strane, Vuk Maraš, koordinator MANS-ovog istraživanja, koji redovno prati parlamentarne aktivnosti, kaže:

"Što se tiče metodologije, meni je jasno da se vladajućoj koaliciji u ovome trenutku ta metodologija ne sviđa iz razloga što niko od njihovih poslanika trenutno nije među najaktivnijim. Pretpostavljam da to ide po principu ko gubi ima pravo da se ljuti. A što se same metodologije tiče, ovo je definitivno poznata. MANS ovdje ne izmišlja "toplu vodu", ovdje se radi o poslovničkim kategorijama koje su mjerene i na osnovu kojih je došlo do podatka koliko je svako od poslanika radio na plenumu i koliko je svako od poslanika radio na odmorima."

Podaci iz istraživanja kažu da prosječan poslanik koji nije član nijednog skupštinskog odbora prošle godine je deset puta manje radio a primio oko četiri puta više novca od prosječnog građanina. Kako rekosmo, apsolutno neaktivan bio je Dragan Đurović iz DPS-a, te njegov kolega Drago Čantrić. Najaktivniji su poslanici opozicije Aleksandar Damjanović i Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije, te Dragan Šoć iz Narodne stranke. Među pet najaktivnijih je i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, a njegov stranački kolega Miodrag Iličković, predsjednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, takođe je među najaktivnijima. O tome kako poboljšati rad Parlamenta, on kaže:

"Ako želimo pričaonicu onda je težište, što ja mislim da je jako loše, stavljeno na plenarno zasjedanje, a ako želimo radionicu za zakone, da se tako grubo izrazim, onda to podrazumijeva rad u odborima. Rad u odborima podrazumijeva rad sa punim radnim vremenom i preko toga radnog vremena, a podrazumijeva i veliki angažman i visoki stepen stručnosti."

I iz Vlade se, tačnije od vicepremijera Gordane Đurović, koja je na čelu procesa evropskih integracija, moglo ranije čuti da ih parlament usporava. Međutim, u DPS-u se ne slažu sa tim. Miodrag Vuković:

"Mi smo usvojili preko 200 zakona. To je iznad evropskog standarda zemalja koje su se nalazile ili koje se nalaze u statusu u kojem je Crna Gora".

Vuk Maraš, MANS:

"Definitivno je postalo jasno da jedan određeni broj zakona leži u Parlamentu za određeni vremenski period, da bi se onda kada iz Vlade stigne signal usvajalo bukvalno po hitnom postupku, pri čemu se sjednice odbora zakazuju u isto vrijeme po nekoliko njih da bi sve to stiglo da se odradi. Parlament bukvalno sprovodi jedan kampanjski sistem usvajanja zakona, sačeka da se nagomila jedna određena grupa zakona, onda zakažu sjednicu i sve to usvoje."

Miodrag Iličković iz Socijaldemokratske partije ukazuje:

"Ovdje je centralno pitanje odnos zakonodavne i izvršne vlasti. Da li želimo Parlament kao gumeni pečat kojim se samo štambiljaju predlozi Vlade, da li želimo Parlament kao glasački mehanizam o predlozima Vlade, bez obzira bilo koji da su predlozi zakona u pitanju ili segmenti politike o kojima odlučuje Skupština, te da li vladajuća većina odviše doživljava predloge Vlade kao svoje ili kao naše, kao svih nas."