Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Učešćem na konferenciji BiH pokazala opredijeljenost za saradnju


Učesnici Konferencije na Brdu kod Kranja
Iako je učešće predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića na regionalnoj konferenciji na Brdu kod Kranja izazvalo različite reakcije u zemlji, BiH je ipak napravila dobar potez, samim tim što je dogovoren sastanak vlada BiH i Hrvatske koji bi mogao pomoći dvjema zemljama da riješe otvorena pitanja.

Također, Špirić se u BiH vratio s prijevodima pravnog nasljeđa EU, koji je dobio od hrvatske premijerke Jadranke Kosor, koji će ubrzati aktivnosti BiH na evropskom putu. Osim toga, skup je pokazao i smjernice po kojima bi budući veliki sastanak pod pokroviteljstvom EU u Sarajevu trebao da se kreće kako bi postigao veći efekat od onog koji je polučio ovaj na Brdu kod Kranja.

Mada je skup o podršci jugoistočnoj Evropi, održan na Brdu kod Kranja u Sloveniji, pokazao podijeljenost kako Balkana tako i same EU oko najvažnijih pitanja u regiji, a ponajviše Kosova, za BiH je već polučio i prve pozitivne korake. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić sa skupa se vratio sa prijevodima pravnog nasljeđa EU koje mu je uručila premijerka Hrvatske Jadranka Kosor. Ovi dokumenti već danas su se našli u posjedu Direkcije za evropske integracije BiH, te će, kako se procjenjuje, ubrzati put usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnom legislativom EU.

Sulejman Tihić, Foto: Midhat Poturović
Bez obzira na kritike u slovenačkim medijima, ali i nezainteresovanost zvaničnika EU koji, izuzev kratke posjete komesara za proširenje Štefana Filea, nisu prisustvovali skupu, on je za BiH bio značajan utoliko što se pokazala jasna opredijeljenost za dijalog, ali i potreba za saradnjom u regiji. Tim prije što će BiH i sama uskoro biti domaćin sličnom skupu pod pokroviteljstvom EU, kaže predsjednik SDA Sulejman Tihić:

„BiH možda ima najveći interes u odnosu na sve druge zemlje za održavanje ove jedne stalne suradnje zemalja regija, pogotovu kad su u pitanju i Srbija i Hrvatska i Crna Gora, jer oni mnogo mogu, i do sada u historiji su uticali na ovaj ili onaj način na situaciju u BiH. Mi moramo da budemo jedni od tih koji će takve inicijative podržavati, osmišljavati sadržaj – od ekonomskih tema, kulturnih, do međunarodnih kada je u pitanju euroatlantski put svih ovih zemalja.“


Interes EU za regionalne inicijative ne mora biti posmatran kroz prizmu neprisustva njenih zvaničnika jer je sasvim jasno da se Evropa mora uljučiti u procese na Balkanu, napominje zastupnik u Parlamentu BiH Martin Raguž:

„Vrlo je bitno da je BiH bila tu, pogotovu što je stanje u regiji takvo da zaslužuje ne samo regionalne nego i europske perspektive i okupljanja. Druga stvar, Ketrin Ešton je ovih dana prezentirala izvješće u kojem se jasno vidi puno ozbiljniji pristup same EU, pogotovu nakon ocjena da etničke tenzije, razlike, napetosti u BiH i u regiji mogu prijetiti ne samo jugoistoku nego čitavoj Europi.“


Najmanji zajednički imenitelj za sporna pitanja

No, kao i većina stvari, podijeljen je stav oko Špirićevog učešća na samoj konferenciji. Tako je i državno Predsjedništvo imalo različite poglede oko toga treba li uopšte bez prethodne saglasnosti Predsjedništva Špirić učestvovati na jednoj ovakvoj konferenciji.

Nebojša Radmanović, Foto: Midhat Poturović
Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović:

„Sve trojica imamo oko toga različito mišljenje. Ja mislim da su svi regionalni skupovi na zapadnom Balkanu i u okviru EU vrlo važni i vrlo značajni za BiH i da u pravilu treba učestvovati na takvim skupovima. Drugo je pitanje na koji način se učestvuje i šta se govori na tim skupovima. Gospodin Špirić je, na poziv premijera Pahora i premijerke Kosor, učestvovao u radu tog skupa kao predsjedavajući Savjeta ministara. Ja mislim da je dobro što je učestvovao i mislim da je to korisno za BiH.“


No, zbog toga što je tokom govora kosovskog premijera Hašima Tačija napustio salu, Špirić je okarakterisan kao neko ko zastupa interese Srbije i RS, a ne BiH. Upravo retorika koja „potkopava proces međuetničkog pomirenja i funkcionisanje državnih struktura“, kako je nedavno rečeno u Evropskom parlamentu, uz ograničeni napredak BiH ka EU, mora prestati i oko podijeljenih stavova se treba razgovarati unutar BiH, čime bi se spriječili slični komentari, kaže Tihić:

„Mi moramo poraditi da se ovdje u BiH dogovaramo, da nalazimo najmanji zajednički imenitelj za mnoga sporna pitanja oko kojih se sada ne slažemo, a oko kojih se možemo kasnije složiti. I da tako nastupamo i u regiji i međunarodnoj zajednici, a ne da svako pojedinačno iznosi svoje stavove, a ne usaglasi ih. Tako se stvara jedna loša slika. Bojim se da je to uglavnom u funkciji dnevne politike, u funkciji nekih stranačkih, ličnih interesa ili izbornih.“


Ipak, Špirić se u Sarajevo vratio sa pozitivnim vijestima, te dogovorenom zajedničkom sjednicom vlada Bosne i Hercegovine i Hrvatske, što bi moglo pomoći u rješenju velikog broja otvorenih pitanja između dvije zemlje.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG