“Roditelji su ogorčeni i očajni zbog mjera koje je država donijela a koje se odnose na odvijanje nastave u školama u uslovima epidemije korona virusa”, kaže Kristina Mihajlović iz udruženja Roditelji, ističući da nadležni nijesu uvažili mišljenje roditelja.
Nastava u Crnoj Gori će zbog aktuelne epidemiološke situacije biti organizovana tako što će se đaci od prvog do šestog razreda osnovne i prvog srednje škole vratiti u klupe, a ostali će nastavu pratiti online.
Početak školske godine, prema kalendaru Ministarstva prosvjete najavljen je za 1. oktobar.
Nova školska godina u Crnoj Gori
Šta pitaju roditelji?
Milena iz Podgorice je majka dva dječaka, starijeg koji ide u 5. razred i mlađeg koji je trebalo da ove godine krene u prvi razred:
“Ipak ga nećemo upisati ove godine jer osim što smatramo da emocionalno još nije spreman za to, našu odluku je dodatno učvrstila i neizvjesnost o načinu školovanja jer nijesmo željeli da mali prvačić s nepunih šest godina krene u školu putem TV-a, tableta, laptopa ili telefona”, kaže Milena, ocjenjujući da se nije vodilo računa o stvarnim potrebama učenika i njihovih roditelja:
“Zašto se nastava ne organizuje na otvorenom, ili makar u bioskopima ili kafanama gdje djeca mogu sjedjeti po četvoro za stolom bez maske? Ovi dvostruki aršini nas navode na zaključak da je nadležnima sve važnije od obrazovanja djece i njihove životne perspektive. Toliko je primjera već, zašto samo kod nas i u Kini djeca da nose maske u učionicama”, pita Milena.
Kako su se škole prilagodile pandemiji korona virusa
Sugestije međunarodnih organizacija
Povodom odluke o početku školske godine oglasile su se UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Unesko i pozvali nadležne u Crnoj Gori da unaprijede školsku infrastrukturu.
“Nijednu uzrasnu grupu ne bi trebalo u potpunosti isključiti iz nastave u učionicama”, navodi se u saopštenju tri agencije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
Pomoćnik ministra prosvjete Veljko Tomić kaže za RSE da su analizirali modele zemalja Evropske unije i na kraju usvojili kombinovano rješenje.
Smatra da bi povratak svih đaka i nastavnika u škole bio veliki rizik budući da u Crnoj Gori ima oko 106 hiljada osnovaca i srednjoškolaca i oko 14 hiljada prosvjetnih radnika.
„To bi značilo da bi se u škole vratilo oko 120 hiljada ljudi u isto vrijeme. Prema mišljenju Institutua za javno zdravlje (IJZ) to bi bio veliki rizik i oni su propisali mjere koje se, manje-više, primjenjuju u svim evropskim državama, od mjerenja temperature beskontaktnim toplomjerima, nošenja zaštitnih maski i dezinfekcionih sredstava“, precizira Tomić ukazujući da je dnevni broj inficiranih visok zbog čega će pratiti epidemiološku situaciju.
„Možda ta situacija ode u pozitivnom smjeru i možda vratimo sve učenike u školu. A možda ode i u negativom da će biti kao 16. marta kada smo imali potpunu obustavu u svim školama. Dakle, molim roditelje da imaju razumijevanja za ove korake“, kaže Tomić.
Roditelji o zamjeni 1. septembra za 1. oktobar
Majka dva đaka, Danica Krstović iz Podgorice ne razumije zašto školska godina nije počela 1. septembra jer je iste preporuke Institut dao i početkom avgusta.
„Znači, to nije ništa što se nije moglo ispoštovati i prvog septembra a djeca su izgubila mjesec koji će morati da nadoknade“, navodi Krstović za RSE.
Propust nadležnih je, smatra Danica, i što nema jasnog protokola šta se dešava ukoliko se neko od đaka inficira.
„Da li se cijelo odjeljenje isključuje ili samo taj đak? I kako se suzbija transmisija ako se samo jedan đak isključuje? Dolazimo li u situaciju da ostali nastave da dolaze u školu i da će biti klastera po odjeljenjima“, pita Krstović.
Aleksandru Perković, bez obzira na to što će njeno dijete pratiti nastavu online, brine činjenica da će, kako je predviđeno novim mjerama djeca ići u školu, na provjere znanja, poput testiranja.
Smatra da je rad u smjenama dobro rješenje a da su mane online učenja ipak u drugom planu, s obzirom na to da je „zdravlje djece na prvom mjestu”.
Prosvjetni radnici o mjerama
Brojne nedoumice u vezi sa najavljenim epidemiološkim mjerama u školama dijele i prosvjetari.
Kako su nam kazali, mjere ne obezbjeđuju zdravstvenu i finansijsku sigurnost nastavnika i profesora a novim školskim kalendarom, koji je donijelo resorno ministarstvo, predviđeno je produžavanje oba polugođa, kao i rad subotom.
“To je za nas nerazumljivo i neprihvatljivo”, kaže za RSE Predsjednik podgoričkog Odbora Sindikata prosvjete Crne Gore Slobodan Savović ističući da je evidentno da nadležani za kreiranje planova i programa u kriznom periodu kakav je epidemija korona virusa, nije kvalitetno obavio posao:
“Da je to urađeno kako treba ova bi se situacija izbjegla i mi ne bi smo morali da radimo subotom i ne bi bilo odlučeno da se ljetnji i zimski semstar produže”, konstatuje Savović ističući da je u uslovima ponovnog rasplamsavanja epidemije trebalo smanjiti a ne povećavati broj radnih dana crnogorskim prosvjetarima.
Kojih se pravila prosvjetari moraju pridržavati?
Prema preporukama Instituta za javno zdravlje nastavnici i profesori u crnogorskim osnovnim i srednjim školama biće obavezni da nose zaštitne maske i to će, kako ističu u Sindikatu prosvjete biti značajan izdatak za većinu prosvjetara koja imaju skromna primanja.
Plata u prosvjeti je na nivou prosječne zarade u Crnoj Gori, odnosno oko 520 eura.
Na preporuku da maske moraju da nose i učenici (tri maske dnevno) žale se i roditelji.
Kristina Mihajlović iz udruženja Roditelji za RSE kaže da je to izdatak koji dosta roditelja jednostavno ne mogu da obezbijede:
“Ukoliko tako ipak mora da se radi, onda neka Ministarstvo prosvjete nađe načina da obezbijedi maske za djecu iz porodica koje ne mogu da ih priušte. Nijesam primijetila da se neko zabrinuo za porodice koje su socijalni slučajevi i koje nemaju novca za osnovne životne namirnice a kamoli za maske. Pritom neke od tih pordica su sa više djece”, kaže Mihajlović ističući da maske nijesu jedini problem:
“Da li se ko u ovoj državi zabrinuo za one učenike čiji roditelji nemaju novca da im kupe laptopove i telefone kako bi mogli da prate online nastavu.“
Reagujući na kritike zbog obaveze da djeca moraju da nose maske tokom nastave, iz Ministarstva prosvjete saopštili su da učenici mogu nositi i platnene maske uz ocjenu da maske kao zaštitno sredstvo ne mogu izazvati značajno veće troškove za roditelje.
O laptopovima i “pametnim” telefonima se nisu izjasnili.