Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Reakcije na otvaranje škole "Srbija"


Foto: Midhat Poturović
Posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića Republici Srpskoj izazvala je negativne reakcije, te u drugom bh. entitetu ocijenjena kao udar na suverenitet zemlje, ali i mir i stabilnost regije.

I dok jedni smatraju da se iza krinke specijalnih odnosa kriju namjere koje korjene vuku iz ratnog perioda, za druge su svjesna podrška i odluka Borisa Tadića da zaobiđe institucije BiH. Iz RS reaguju odgovorom kako je saradnja neophodna, dobra i poželjna.

Gradnja specijalnih veza Srbije i Republike Srpske s retoričkog popela se na nivo opipljivog i izgrađenog. U ovaj se primjer može ući, u njemu i učiti, a ispred njega igrati - sve otjelovljeno u paljanskoj osnovnoj školi „Srbija“ koju je otvorio predsjednik istoimene države Boris Tadić.

Zaobilaženje institucija BiH i njenog protokola, te nametanjem RS kao međunarodnog subjekta koji direktno komunicira sa stranom državom, pokazuje Tadićevo nepoštivanje prema suverenitetu BiH, stav je člana predsjedništva BiH Harisa Silajdžića:

Haris Silajdžić
„Dakle, ovim se želi dati jednom entitetu međunarodni subjektivitet, što je suprotno Ustavu BiH. Nas se obavještava praktično time da država BiH nema ništa s tim. Kada se to poveže sa činjenicom da je gospodin Tadić u svojim izjavama i posjetama Republici Srpskoj i Federaciji, dakle ne Bosni i Hercegovini, onda je jasno, kao što sam rekao danas na Predsjedništvu, da Srbija gaji kulturu nepoštivanja Bosne i Hercegovine.“


Član predsjedništva iz RS Nebojša Radmanović koji nije podržao inicijativu da se Srbiji uputi protestna nota, u saopštenju navodi kako se ovakvim napadima podgrijava negativna atmosfera prema susjednoj državi koja ne doprinosi gradnji dobrih odnosa. Ponovo se, ističe se u saopštenju, vide koordinirani napadi RS i Srbije na BiH umjesto da se stvari sagledaju onakvima kakve jesu – otvorena je škola koju će pohađati 600 djece.

No, upravo je ova škola, uz mjesto gdje je otvorena, te uz prisustvo predsjednika Tadića, podgrijala stare tenzije. Naime, Pale kao ratno administrativno sjedište predsjedništva RS kojim je rukovodio haški optuženik Radovan Karadžić, bile su mjesto s kojeg se poručilo da je to Srbija, a u praksi etničkim čišćenjem dokazanim u Hagu, jasno pokazalo da za druge sem Srba u njemu nema mjesta.

Petar Luković
Ugledni srbijanski novinar i publicista Petar Luković također smatra neprimjerenim ovakav Tadićev potez koji izgleda i zvuči čak i zlokobno, ali istovremeno odražava i stav:

„Do te mere je čitava ta ceremonija i čitava ta priča, rekao bih, ne samo ružna i ne samo direktno mešanje u unutrašnje stvari BiH, već direktna podrška secesionističkom ludilu Dodikovom i pre svega, podrška samo jednom delu entiteta s kojim Tadić, mnogo više nego čak i Koštunica, održava do te mere prijateljske veze da je u nekoliko navrata Dodik ovde bio pozivan na sednice vladinog Kabineta, on je učestvovao na nekakvim seminarima u Vladi Srbije, i to je sedeo u prvom redu. Dakle, on se tretira kao jedan od zvaničnika Srbije. Čitava ta priča, naravno, nije ništa nova, ali je strašno što u tome učestvuje Tadić.“

Šef kluba poslanika SDS u NS RS, Borislav Bojić, smatra poželjnom aktivniju ulogu Srbije, smatrajući da treba biti i šira:

„Mislim da Srbija ima i obavezu, obzirom na specijalne i paralelne veze i obzirom na to da i u pripremama njihovog Ustava stoji taj dio – „Srbi u dijaspori“ i „Srbi u regiji“, bar prema onim prijedlozima koji se mogu čuti u javnosti, što znači da Srbija planira da ima posebnu vrstu tih specijalnih i paralelnih odnosa kad su u pitanju Srbi u regiji. To je jedan pristup, to još nije završeno u Srbiji, ali samo po sebi ukazuje na to. Nije dovoljno kazati da će to biti, treba i finansijski pomoći. Srbija je ogromno tržište za Republiku Srpsku i preduzeća iz RS treba da imaju isti status kao domaća preduzeća u Srbiji.“

Denis Becirović
Aspiracije su sumnjive, tim prije što se u dijelu zemlje koji je već dva puta ove godine posjetio srbijanski predsjednik briše sve što ima veze s prefiksom „Bosanski“, smatra potpredsjednik SDP BiH Denis Bećirević:

„Očigledno je da nije u Beogradu umrla ideja o stvaranju velike Srbije. Na tome rade kako pojedini krugovi u Beogradu, tako i pojedini političari u RS. To je evidentno. Više od godinu dana vodim parlamentarnu borbu da se zaustavi iskorjenjivanje prefiksa „Bosanski“ u nazivima gradova u RS, međutim, poslanici – prije svega iz RS – ne žele o tome čak ni da raspravljaju. Dakle, ne može prefiks „Bosanski“ u RS, ali zato može ime „Srbija“ da se postavlja širom Republike Srpske. Na sceni je evidentna razgradnja i pokušaj rušenja BiH.“

Posjete čelnika susjednih zemalja nisu sporne za potpredsjednika SDA Sadika Ahmetovića, ukoliko njihova namjera seže poboljšanju odnosa dvije zemlje. Jedna od pretpostavki da politički establišment RS na čelu sa premijerom Miloradom Dodikom, preko Tadića ubire političke poene pred izbore, nije utemeljena, smatra Ahmetović i pojašnjava:
Sadik Ahmetović

„Ne vjerujem da je gospodin Tadić toliko naivan da ga gospodin Dodik može na određeni način prevariti – da dođe u posjetu entitetu, a da na određeni način ne bude u posjeti institucijama BiH. Mislim da je to, na kraju krajeva, odluka gospodina Tadića da na takav način napravi posjetu državi Bosni i Hercegovini.“

Luković ipak podsjeća i na politiku supstitucije kojom Srbija nadomiješta izgubljeno:

„Sama ta priča govori o jednom cinizmu i upotrebi, rekao bih, Republike Srpske, kao važnog aduta Srbije – koja je ovog trenutka razapeta između Kosova, RS, Moskve, Kine. Rekao bih da to sve govori o našoj Srbiji, potpuno konfuznoj i potpuno, rekao bih, izgubljenoj u okolnostima u kojima bi htela sve da bude: i deo Evrope, i deo Pala, i deo Kine, i da živi na periferiji Moskve. Sve.“

Jednako tako je i činjenica da se, kad su u pitanju odnosi s Hrvatskom i njenim predsjednikom Stjepanom Mesićem, susreti događaju također na poluprivatnim osnovama. Tada se iz Federacije BiH sa kulturnih panela i predavanja dijele lekcije drugom entitetu. Kada je u pitanju BiH, treba imati na umu da nazivi ulica, mostova, trgova, pa i naselja često odražavaju političku dimenziju i ograđivanje teritorija. O ovome ne ne svjedoči samo škola „Srbija“ već i most nazvan po pokojnom predsjedniku Hrvatske dr Franji Tuđmanu u Hercegovini ili naselje koje nosi ime po bivšem ministru odbrane RH Gojku Šušku.

O otvaranju škole i komentarima na taj događaj pročitajte u tekstu "Srbija na Palama".
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG