Dostupni linkovi

Skandal plagiranja potresa Crnu Goru


Da li je odgovor u nedostatku meritokratije i vladavini partokratije?

U Crnoj Gori i dalje prava bura u reagovanjima i komentarima nakon što je otkriveno da je tamošnji Zavod za školstvo prepisao dobar dio hrvatskih nastavnih planova i programa.

Direktor Zavoda za skolstvo Reašad Sijarić bio je izričit u izjavi za Radio Slobodna Evropa kako neće podnijeti ostavku čak i ako se potvrde optužbe hrvatskih stručnjaka za plagijat.

O tom skandalu najprije su razgovarali resorni ministari dvije zemlje Blaženka Divjak i Damir Šehović koji očekuju dodatne informacije "od nadležnih, sa ciljem brzog razrješenja situacije".

Da će se ovaj slučaj "pomno ispitati" poručio je i premijer Hrvatske Andrej Plenković. U "čudu si i zatečeni" i članovi Nacionalnog savjeta, krovne crnogorske institucije za obrazovanje, koji je verifikovao ove nastavne planove i programe.

I dok se ne stišavaju prozivke za krivicu, nadležne institucije samo prebacuju odgovornost jedna na drugu. To je bio povodom da dio civilnog i političkog sektora još jednom ukaže na razmjere plagijerizma u Crnoj Gori za koje niko ne snosi odgovornost.

O tome da je prisvajanje tuđeg kreativnog rada, pojava koja je u Crnoj Gori uzela maha, odavno ukazuje dio političkog i civilnog sektora. Prvi put to otvoreno priznaje i predsjednik Naučnog odbora crnogorskog Univerziteta koji o "copy-paste umijeću" na crnogorski način, govori kao o velikom problemu.

Šta su uzroci tome i kako stati na put toj negativnoj pojavi?

Najnoviji drastični primjer plagijerizma, u koji je navodno upetljan crnogorski Zavod za školstvo koji hrvatske kolege optužuju da je "od riječi do riječi" prepisao djelove hrvatskih nastavnih planova i programa, za Daliborku Uljarević, izvršnu direktorku Centra za građansko obrazovanje koje godinama ukazuje na rasprostranjenost i štetnosti tog negativnog fenomena, ima višeslojno značenje.

"Ono ukazuje, prije svega, na zabrinjavajuće stanje svijesti i profesionalnog pristupa u samim obrazovnim institucijama u kojima se, očito, neovlašćeno preuzimanje nečije intelektualne svojine doživljava kao prihvatljivo ponašanje. To je, naravno, akademski nečasno i u svakom sistemu neprihvatljivo. Ogoljava nam svu ograničenost perspektive toliko potrebnog unaprijeđenja kvaliteta obrazovanja", ocjenjuje Uljarević.

U to da su većina planova i kurikuluma koje je uradio crnogorski Zavod za školstvo plagijati, uopšte ne sumnja predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore Vladimir Pešić, koji rukovodi programom protiv plagijerizma.

Profesor je za list "Pobjeda" upozorio kako je problem plagijarizma u Crnoj Gori veliki, sa "flagrantim primjerima", od prepisivanja strategija, pravilnika i zakona iz zemalja u okruženju, do kopiranja u projektima koje rade nevladine organizacije.

Univerzitet Crne Gore tek od aprila ove godina posjeduje softver za otkrivanje plagiranja, koje je kao krivično djelo tek od ove godine definisano u pravnom sistemu zemlje. To je urađeno upravo na inicijativu Centra za građansko obrazovanje, čija je direktorka Daliborka Uljarević.

"Odavno ukazujemo na štetnost plagijata ali su institucije do sada ostajale ili potpuno inertne kada je riječ o njihovom procesuiranju ili su veoma agilne u zaštiti plagijatora. I zato je bilo očekivano da se ovo prije ili kasnije desi, odnosno da se počne ogoljavati sistemska rasprostranjenost te pojave. Ono što je ovdje specifično i zbog čega dodatno izaziva pažnju jeste takozvani element inostranosti, jer ovo sada već postaje međudržavni skandal, pa će moguće imati malo više otrežnjujuću ulogu na naše institucije", ističe Uljarević.

Uljarević: Uspostaviti jasan sistem odgovornosti
Uljarević: Uspostaviti jasan sistem odgovornosti

Na potrebu otrežnjenja ukazuju i političke partije iz opozicionog spektra. Tako profesor Dragan Koprivica iz Demokratske narodne partije ironično primjećuje kako je Crna Gora skandalom sa hrvatskim kurikulumima pokazala smisao za intelektualni lopovluk, dok u Građanskom pokretu URA ocjenjuju da se sada samo plaćaju računi za totalnu politizaciju obrazovanja u režiji vladajuće partije i njenih satelita.

Profesorka Branka Bošnjak iz Demokratskog fronta cinično konstatuje kako bi odgovorni trebalo da budu nagrađeni uhljebljenjem u diplomatiji, aludirajući na bivšu ministarku nauke Sanju Vlahović koja je navodno plagirala svoj magistarski rad a nedavno je postavljena za ambasadorku u Rimu.

Kako god, zašto se u Crnoj Gori tako olako poteže za tuđom intelektualnom svojinom?

Da li je odgovor u nedostatku meritokratije i vladavini partokratije, u mentalitetskim osobinama ili prostoj činjenici da su brojni primjeri otimanja rezultata tuđeg napornog intelektalnog rada ostali bez adekvatne kazne?

"Ovdje je postalo uobičajeno da se prestupnici nagrađuju političkim napredovanjem ili nekom materijalnom korišću a da se razapinju oni koji ukazuju na problem. Bilo da su oni iz kritički nastrojenog nevladinog sektora, medija ili nekih nezavisnih pojedinaca i tako dalje. Dok god ne promijenimo tu paradigmu, mi ćemo imati ovakve primjere. Ključno je da konačno počnemo da uspostavljamo jasan sistem odgovornosti i da neko ko napravi ovakvu vrstu propisa zna da to neće proći nekažnjeno", riječi su Daliborke Uljarević.

Da slučaj sa plagijerizmima u Crnoj Gori može da ima i tragikomični notu, pokazuje primjer Zakona o saobraćaju koji je usvojen 2013. godine, u čijem tekstu se pominju tramvaji i trolejbusi kao prevozna sredstva a kojih u Crnoj Gori nikada nije bilo.

To je bio povod da poslanica SDP-a Draginja Vuksanović za skupštinskom govornicom tada utvrdi kako je Zakon o saobraćaju u dobroj mjeri prepisan iz zakona država u regionu.

"Mi nemamo tramvaje i trolejbuse, da bi oni u ovolikoj mjeri u pisanoj formi zauzimali mjesto u zakonu", ukazala je Vuksanović.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG