Nakon više od deset godina zastoja, naftovod za prijenos naftnih derivata Solun – Skoplje bit će ponovno u funkciji.
Grčka kompanija Hellenic Petroleum, današnja HELLENiQ Energy, stavila ga je 2013. izvan upotrebe zbog neprofitabilnosti.
Ponovni transport naftnih derivata prema Sjevernoj Makedoniji očekuje se najkasnije do kraja godine, najavio je premijer Hristijan Micevski.
"Kao država provodimo sve korake da ovaj naftovod, koji je dugo godina bio uništen i konzerviran, ponovno bude u funkciji. Testiranja su u tijeku, mislim da su već završena i sada trebaju početi probna testiranja pod pritiskom. Vlada je odobrila i cjenik, očekujem da će ove godine naftovod biti stavljen u funkciju", rekao je Micevski.
Izgradnja naftovoda bila je dio sporazuma iz 1999. godine koji je prethodna vlada, predvođena bivšim premijerom i liderom VMRO-DPMNE Ljubčom Georgievskim, sklopila s Hellenic Petroleumom prilikom kupnje jedine rafinerije u zemlji, OKTA-e.
Sada će ovaj cjevovodni sustav nositi naziv "proizvodni naftovod", jer će od Soluna do Skoplja prenositi samo prerađene naftne derivate.
Obično se kroz naftovod prenosi sirova nafta iz luka ili naftnih polja do rafinerija, gdje se potom prerađuje.
Cjevovod Solun – Skoplje dugačak je oko 213 kilometara, s kapacitetom transporta od 2,5 milijuna tona goriva godišnje, od terminala Hellenic Petroleuma do skopske rafinerije OKTA-e, gdje će dizel samo skladištiti.
Trošak transporta dogovoren je između makedonske vlade i Hellenic Petroleuma na 20 eura po toni (29 dolara), potvrdili su iz Regulacijske komisije za energetiku i vodne resurse.
Tko će profitirati?
Bude li naftovod radio punim kapacitetom od 2,5 milijuna tona godišnje, ukupna vrijednost usluge iznosila bi oko 50 milijuna eura godišnje.
Prihod će se dijeliti između makedonske vlade, koja preko državne firme Naftovod ima udio od 20% u zajedničkoj kompaniji VARDAX, dok je većinski vlasnik Hellenic Petroleum s 80%.
Kada makedonska vlada dovrši posljednje procedure, kroz naftovod će teći dizel nakon što Ministarstvo prometa izda konačnu uporabnu dozvolu.
Tada će na snagu stupiti i licenca koju je Regulacijska komisija za energetiku već izdala VARDAX-u 2023. godine, s važenjem od 35 godina, do 2058. godine.
"Kada operator VARDAX dobije uporabnu dozvolu od države, licenca stupa na snagu", rekao je za RSE predsjednik Regulacijske komisije Marko Bislimovski.
Politička polemika oko naftovoda
VMRO–Narodna partija, koju je osnovao bivši premijer Georgievski nakon odlaska iz VMRO-DPMNE-a, tvrdi da je ponovno pokretanje naftovoda Solun – Skoplje usmjereno na pomoć Srbiji zbog aktualne naftne krize.
- Obustava rada rafinerije Naftne industrije Srbije u Pančevu
- Vučič kaže da postoje tri opcije za NIS, kao krajnji rok navodi 15. januar
- Oko 50 naselja u Srbiji nema alternativu NIS-ovim pumpama
Iz te stranke kažu da su iznenađeni brzinom kojom se proces finalizira i pitaju zašto oni koji su se godinama protivili projektu sada šute.
Premijer Micevski naglašava da je uloga vlade osigurati infrastrukturu i regulativu, ali ne i ulaziti u poslovne aktivnosti.
"Mi kao vlada nismo trgovačko društvo da opskrbljujemo južnu Srbiju ili druge zemlje. To rade privatne kompanije koje se bave poslovanjem", rekao je, odgovarajući na pitanje hoće li država pokušati profitirati od naftne krize u Srbiji izvozeći derivate putem ovog naftovoda.
Jeftiniji i sigurniji transport
Teoretski, direktni transport naftnih derivata cjevovodom od Soluna do Skoplja trebao bi osigurati veću sigurnost i izbjeći rizike povezane s transportom kamionima i cisternama.
Profesor Dejan Trajkovski s Tehničkog fakulteta u Bitoli navodi da je naftovod aktualan i zbog problema s željezničkim prometom u zemlji te nižih cijena cjevovodnog transporta.
"U svakom slučaju, ovo je najsigurniji način transporta, posebno jer već imamo sustav", kaže Trajkovski.
Naftovod je izgrađen 2002. godine, no 2013. prerada nafte u OKTA-i potpuno je zaustavljena, rafinerija je otišla u stečaj, a transport cjevovodom prekinut.
Razlozi su bili kombinacija neprofitabilnosti i regulatornih prepreka, naveo je tada Hellenic Petroleum.
Od prodaje OKTA-e 1999. godine nastali su sporovi koji su završili pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu.
Sporazumom, koji je dio makedonskih stručnjaka ocijenio kao štetan za državu, OKTA je prodana Hellenic Petroleumu za 32 milijuna eura, uz obavezu izgradnje naftovoda, ali i da Sjeverna Makedonija 20 godina kupuje najmanje 500.000 tona nafte godišnje iz Grčke.
Arbitražni postupci
Bilo je tri odvojena arbitražna postupka pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu u vezi s OKTA-om i naftovod.
Zadnja presuda iz prosinca 2022. bila je protiv Sjeverne Makedonije u korist Hellenic Petroleuma.
Država je morala platiti 21,47 milijuna eura odštete, što je upola manje od prvotnog zahtjeva od 42,6 milijuna eura s kamatama.
Prethodno, 2019., Sjeverna Makedonija pokušavala je postići dogovor s Hellenic Petroleumom nakon presude iz 32 milijuna dolara zbog neizvršenog ugovora o kupnji mazuta.
S ponovnim aktiviranjem naftovoda, Esad Rahić, direktor državne firme Naftovod od 2020. godine, kaže da je plaćanje kazni iz sudskih tužbi jedan od razloga da naftovod počne s radom mnogo ranije.
"Što prije počne raditi, to će se brže platiti penale iz tužbi", istakao je Rahić.
On dodaje da država ima obvezu otvoriti naftovod, koji je napravljen kao strateška investicija vrijedna stotine milijuna dolara.
Također, ističe da je razgovarao s bivšim premijerima Zoranom Zaevom i Dimitarom Kovačevskim o tome da sustav bude stavljen u funkciju te da se nastavi izgradnja za povezivanje s Kosovom, no ti prijedlozi još nisu realizirani.