Priredio: Rinko Golubović
Dugo svakodnevno sjedenje može značajno povećati rizik od bolesti čak i ako ista osoba nakon dugog sjedenja odlazi na umjerenu ili intenzivnu tjelovježbu.
Zdravstvene koristi od tjelovježbe koja ubrzava srčane otkucaje nepobitne su - pomažu u sprečavanju razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, između ostalog.
Međutim, nedavno završeno istraživanje švedskih znanstvenika s Karolinska Institute u Stockholmu, ukazuje da preduga nepokretnost dok sjedimo može neovisno o vježbanju biti uzrok istim ovim stanjima.
"Vrijeme koje provedemo sjedeći trebalo bi definirati kao mišićnu neaktivnost, a ne kao izostanak tjelovježbe", zaključio tim švedskih istraživača pod vodstvom dr. Elin Ekblom-Bak.
"Trebamo shvatiti da je tu riječ o dva odvojena načina ponašanja i njihovim efektima", izvijestili su na stranicama British Journal of Sports Medicine.
VJEŽBE SU OBAVEZNE
Dokaz da se ovi efekti međusobno ne poništavaju dolazi i iz nedavne studije australskih znanstvenika koji su utvrdili da svaki sat pred TV ekranom povećava šanse za razvoj metaboličkog sindroma za 26 posto - bez obzira na količinu umjerene ili intenzivne tjelovježbe.
Trideset minuta tjelovježbe smanjuje rizik za isti postotak što znači oni koji vode sjedilački način života nemaju koristi od vježbanja.
Metabolički sindrom definira se kao prisutnost tri ili više faktora među kojima su visoki krvni tlak, debljina nakupljena oko trbuha, visoki kolesterol i otpornost na inzulin.
Nove studije pokazuju da ljudi ne bi samo trebali paziti da redovito vježbaju nego i na to da ne sjede previše, zaključili su.
Uredskim radnicima stoga toplo preporučaju da umjesto lifta koriste stubište, svako malo uzmu pet minuta pauze i prošetaju se po hodniku te umjesto da sjednu u automobil do trgovine krenu pješice.
Dugo svakodnevno sjedenje može značajno povećati rizik od bolesti čak i ako ista osoba nakon dugog sjedenja odlazi na umjerenu ili intenzivnu tjelovježbu.
Zdravstvene koristi od tjelovježbe koja ubrzava srčane otkucaje nepobitne su - pomažu u sprečavanju razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, između ostalog.
Međutim, nedavno završeno istraživanje švedskih znanstvenika s Karolinska Institute u Stockholmu, ukazuje da preduga nepokretnost dok sjedimo može neovisno o vježbanju biti uzrok istim ovim stanjima.
"Vrijeme koje provedemo sjedeći trebalo bi definirati kao mišićnu neaktivnost, a ne kao izostanak tjelovježbe", zaključio tim švedskih istraživača pod vodstvom dr. Elin Ekblom-Bak.
"Trebamo shvatiti da je tu riječ o dva odvojena načina ponašanja i njihovim efektima", izvijestili su na stranicama British Journal of Sports Medicine.
VJEŽBE SU OBAVEZNE
Dokaz da se ovi efekti međusobno ne poništavaju dolazi i iz nedavne studije australskih znanstvenika koji su utvrdili da svaki sat pred TV ekranom povećava šanse za razvoj metaboličkog sindroma za 26 posto - bez obzira na količinu umjerene ili intenzivne tjelovježbe.
Trideset minuta tjelovježbe smanjuje rizik za isti postotak što znači oni koji vode sjedilački način života nemaju koristi od vježbanja.
Metabolički sindrom definira se kao prisutnost tri ili više faktora među kojima su visoki krvni tlak, debljina nakupljena oko trbuha, visoki kolesterol i otpornost na inzulin.
Nove studije pokazuju da ljudi ne bi samo trebali paziti da redovito vježbaju nego i na to da ne sjede previše, zaključili su.
Uredskim radnicima stoga toplo preporučaju da umjesto lifta koriste stubište, svako malo uzmu pet minuta pauze i prošetaju se po hodniku te umjesto da sjednu u automobil do trgovine krenu pješice.
