Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vrijednosni sustav u potpunosti je promijenjen


Policijom na radnike, sa protesta radnika Fabrike "Aida", februar 2009, Foto.: Maja Nikolić
Dvojica uglednih profesora, Vlado Kerošević i Srđan Vukadinović ocjenjuju da su društvene vrijednosti u BiH ne samo pomjerene, već i poremećene.

Sve ono što bi trebalo biti vrijednosno, poput slobode, rada, znanja i različitosti, danas je, smatraju naši sagovornici, na samim marginama.

Društveni sustav vrijednosti pomjerio se u vrlo kratkom vremenu u tolikoj da je kraj 20. i početak 21. stoljeća u potpunosti drugačiji. Prof. dr. Vlado Kerošević, istaknuti glumac, smatra da sustav vrijednosti nije samo pomjeren već i poremećen na što je dobrim dijelom utjecala politika, barem u bh. društvu:

„Politika nas vrlo često smješta na mjesto koje nam ne pripada. Imamo vrlo neobrazovan establišment pojedinaca koji obnašaju političke funkcije u društvu koje nas okružuje. Njihov malograđanski status njima diktira da se ništa ne mijenja i svaki oblik nove spoznaje njih nervira, iritira jer oni se tome moraju prilagođavati. Mnogo je lako upravljati neukim, neobrazovanim, neupućenim društvom, ali je jako komplikovano prilagoditi se ljudima koji su učeni, kojima umjetnost otvara ganglije na jedan sasvim drugi način“, kaže Kerošević.

Prof. dr. Srđan Vukadinović, producent, kaže da je sustav vrijednosti u društvu samo u svom nazivu nešto što konstantno vrijedi, međutim, ni to više nije pravilo:
Srđan Vukadinović Foto: Maja Nikolić
„Sistem vrijednosti u velikoj mjeri formiraju mediji, mnogo više nego porodica kao primarni oblik socijalizacije, ili škola kao nekakav oblik nadogradnje te socijalizacije koja se stiče u porodici. Znamo da ima medija i ovakvih i onakvih i oni formiraju svoje neke nazore prema određenim ineresnim sferama koje oni zastupaju, da ne ulazimo u političke, ekonomske, tajkunske ili neke druge sfere“, navodi Vukadinović.

Gledajući na vrijednosni sustav u bh. društvu, on je u potpunosti promijenjen u svim segmentima, bilo kulturnim, socijalnim, ekonomskim i političkim.

Vlado Kerošević usporedio je sustav vrijednosti u kulturi s nekadašnjom jugoslovenskom i današnjom bh. zbiljom. Prisjetio se, naime, otvaranja Narodnog pozorišta Tuzla 1953. godine:

„Dvadeset i dva miliona građana jedne zemlje stojali su iza jednog takvog projekta - zaključio sam tako što su izabrani predstavnici političkog establišmenta toga vremena bili svi nazočni otvaranju takve jedne zgrade. Bio je ministar kulture tadašnje Jugoslavije, Ročko Čolaković, koji je održao promotivni govor, pa su bili prisutni svi ministri kulture tadašnjih republika. Ja se pitam, evo, danas, u našem društvu, u sistemu Bosne i Hercegovine, koja ima nekih četiri miliona stanovnika – zamislite da se počne graditi nekakva zgrada nekakvog budućeg pozorišta – da li bi to mogao biti značaja višeg od kantonalnog i da li bi se ikad na takvu jednu manifestaciju, u današnjim uvjetima u kojima živimo, mogla okupiti država BiH?“, pita se Kerošević.

Vlado Kerosević Foto: Maja Nikolić
Vratiti nekadašnja vremena nemoguće je, ali vratiti stare istinske vrijednosti življenja ipak je moguće. Profesor Kerošević smatra da je snaga jedino u entuzijastima kojih mora biti puno više nego ih je danas:

„Mi moramo stvoriti kritičnu masu kvalitetnih, mladih, obrazovanih ljudi koji su spremni napraviti reformu – ja ne kažem revoluciju – u kulturi ili umjetnosti. Revolucija ne donosi nešto, ali reforma poimanja umjetnosti kao nadgradnje kulture i kulture kao načina života, kao investicije od posebnog društvenog interesa za budućnost, treba nam postati ciljna kategorija“, kaže Kerošević.

Kako izgleda današnji sustav vrijednosti u bh. društvu, profesor Vukadinović slikovito pojašnjava na način: ko bi gore sad je dolje – ko bi dolje sad je gore:

„Sjetimo se – u tim dekonstrukcijama Andrić je jednom prilikom rekao: „Dođe neko vrijeme kada pametni zašute, kada glupi progovore, a kada se fukara obogati.“. Znači, to je neko vrijeme nemirno, trusno, dekonstruktivno, koje upravo utiče na to se pokuša uspostaviti neki drugi sistem vrijednosti. Ali, u BiH je jako dugo taj vakuum, jako dugo se uspostavlja taj sistem vrijednosti, jako dugo je taj prazan prostor. I onda, u taj prazan prostor, pod firmom vrednota, uđu i mnoge druge stvari koje su nevrednosti, koje se ne mogu tako odrediti“, navodi Vukadinović.

Koliko god se vrednote pomjerale, veoma je važno, smatraju istaknuti akademici Vukadonović i Kerošević, da sustav vrijednosti uvijek veliča slobodu, rad, znanje i poštovanje različitosti. Jer - ove vrednote su univerzalne i iz njih potiču svi drugi manji sustavi vrijednosti.
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG