Centralna banka Ruske Federacije je oduzela licencu za rad Atlas banci u Moskvi s obrazloženjem da banka nije poštovala zakonske procedure te države, te sumnje da je transakcijama iznijeto oko devet milijardi rubalja iz te zemlje. No, s obzirom na tajming ove odluke o banci koja u Rusiji posluje šest godina i već se oglašavala s ocjenom da je protiv nje na djelu “zlonamjerna, prvljava medijska kampanja”, mnogi sumnjaju da je riječ zapravo o političkoj poruci crnogorskoj vlasti.
Podsjetimo, zvanična Moskva je već u nekoliko navrata odaslala prijetnje o mogućim posljedicama za zvaničnu Podgoricu koja je povodom aktuelnih ukrajinsko-ruskih dešavanja podržala politiku EU i sankcije prema dijelu ruskih zvaničnika. Ekonomski analitičar ruskog servisa RSE Sergej Seninski, međutim, smatra da oduzimanje bankarske licence nije politička odluka.
Seninski: Ne smatram da je ovdje riječ o političkoj poruci crnogorskim političarima. Praksa ruske banke poslednjih godina je da godišnje povuče licence za prosječno 30 do 40 banaka i taj se godišnji prosjek odnosi na poslednju deceniju. Ovaj proces se uvećao prošle godine kada je Rusija dobila novog predsjednika Centralne banke, tačnije rečeno predsjednicu. Nakon toga je prosjek od 30-40 licenci koje su poništavane godišnje, porastao na 50 do 60. A to nije mnogo. Rekao bih da sa ruske tačke gledišta ovaj potez apsolutno nije politička odluka. Jer, ako govorimo samo o poslendjim mjesecima, od početka godine, Ruska banka je povukla, ako se ne varam, 29 bankarskih licenci, a ona Atlas banke je bila samo jedna od njih. U Rusiji ima oko 900 komercijalnih banaka. Prije osam do deset godina, imali smo 1,200 takvih banaka, dakle brojka se smanjila za četvrtinu. A oko 99% obustavljenih licenci odnosilo se na ruske banke.
Seninski: Opet mislim da neće. Zašto? Ako govorimo o bilo kojoj vrsti investicije, najvažnije je pitanje politička klima, ali I sveukupna klima za investiranje. A nije bitno jesu li to investicije iz Rusije, Poljske, Švedske ili slično. Stoga, ne možemo u poslednje vrijeme vidjeti nikakav politički sukob između Rusije i balkanskih država, i u tom kontekstu zašto govoriti o sankcijama? Za sada nema ograničenja u tom smislu. To treba odvojiti od sankcija koje su uvele EU i SAD. Nema za sada međusobnih sankcija između Rusije i balkanskih država.
Seninski: Ako treba da izdvojim jedan konkretan projekat, to je svakako plinovod Južni tok. To je projekat u obostranom interesu, ruskom i interesu balkanskih zemalja. Tu je svakako iI puno drugih manjih projekata. I opet naglašavam, opšta klima za ruske investicije u tom regionu nije se uopšte promijenila. Zašto bi se uopšte i mijenjala?
Seninski: Postoje posljedice, ali ovdje govorimo o dodatnim posljedicama. Ocjena MMF-a je respektabilna, ali prema zvaničnoj ruskoj statistici, Rusija još nije u recesiji. Možda će biti u drugom kvartalu ove godine. Ali brzina ekonomskog rasta u Rusiji počela je da značajno usporava prošle godine, oko devet mjeseci prije događaja u Ukrajini. Ozbiljan uzrok usporavanja ekonomskog rasta Rusije su nedostatak strukturalnih reformi, veliko učešće države u ekonomiji i tako dalje. Ali to nije samo ruski problem, već problem i drugih zemalja u razvoju. Dakle, ekonomsko usporavanje Rusije je počelo davno prije aktuelnih događaja u Ukrajini.
Podsjetimo, zvanična Moskva je već u nekoliko navrata odaslala prijetnje o mogućim posljedicama za zvaničnu Podgoricu koja je povodom aktuelnih ukrajinsko-ruskih dešavanja podržala politiku EU i sankcije prema dijelu ruskih zvaničnika. Ekonomski analitičar ruskog servisa RSE Sergej Seninski, međutim, smatra da oduzimanje bankarske licence nije politička odluka.
Seninski: Ne smatram da je ovdje riječ o političkoj poruci crnogorskim političarima. Praksa ruske banke poslednjih godina je da godišnje povuče licence za prosječno 30 do 40 banaka i taj se godišnji prosjek odnosi na poslednju deceniju. Ovaj proces se uvećao prošle godine kada je Rusija dobila novog predsjednika Centralne banke, tačnije rečeno predsjednicu. Nakon toga je prosjek od 30-40 licenci koje su poništavane godišnje, porastao na 50 do 60. A to nije mnogo. Rekao bih da sa ruske tačke gledišta ovaj potez apsolutno nije politička odluka. Jer, ako govorimo samo o poslendjim mjesecima, od početka godine, Ruska banka je povukla, ako se ne varam, 29 bankarskih licenci, a ona Atlas banke je bila samo jedna od njih. U Rusiji ima oko 900 komercijalnih banaka. Prije osam do deset godina, imali smo 1,200 takvih banaka, dakle brojka se smanjila za četvrtinu. A oko 99% obustavljenih licenci odnosilo se na ruske banke.
RSE: Mnogi Rusi posjeduju nekretnine u Crnoj Gori i sa tog tržišta je najveći procenat kupaca nekretnina tokom poslednje decenije u Crnoj Gori. Hoće li politika uticati na te procente?
Seninski: Opet mislim da neće. Zašto? Ako govorimo o bilo kojoj vrsti investicije, najvažnije je pitanje politička klima, ali I sveukupna klima za investiranje. A nije bitno jesu li to investicije iz Rusije, Poljske, Švedske ili slično. Stoga, ne možemo u poslednje vrijeme vidjeti nikakav politički sukob između Rusije i balkanskih država, i u tom kontekstu zašto govoriti o sankcijama? Za sada nema ograničenja u tom smislu. To treba odvojiti od sankcija koje su uvele EU i SAD. Nema za sada međusobnih sankcija između Rusije i balkanskih država.
RSE: Aktuelni događaji upućuju da je Srbija glavni politički saveznik ruskoj politici u regionu. Može li to značiti da će ruski novac u većoj mjeri biti ulagan ubuduće u Srbiju, i koje ruske ekonomske interese prepoznajete kao najznačajnije u Srbiji?
Seninski: Ako treba da izdvojim jedan konkretan projekat, to je svakako plinovod Južni tok. To je projekat u obostranom interesu, ruskom i interesu balkanskih zemalja. Tu je svakako iI puno drugih manjih projekata. I opet naglašavam, opšta klima za ruske investicije u tom regionu nije se uopšte promijenila. Zašto bi se uopšte i mijenjala?
RSE: MMF je objavio da je Rusija u recesiji. Kakav uticaj će, prema Vašoj ocjeni, ukrajinska kriza imati na rusku ekonomiju?
Seninski: Postoje posljedice, ali ovdje govorimo o dodatnim posljedicama. Ocjena MMF-a je respektabilna, ali prema zvaničnoj ruskoj statistici, Rusija još nije u recesiji. Možda će biti u drugom kvartalu ove godine. Ali brzina ekonomskog rasta u Rusiji počela je da značajno usporava prošle godine, oko devet mjeseci prije događaja u Ukrajini. Ozbiljan uzrok usporavanja ekonomskog rasta Rusije su nedostatak strukturalnih reformi, veliko učešće države u ekonomiji i tako dalje. Ali to nije samo ruski problem, već problem i drugih zemalja u razvoju. Dakle, ekonomsko usporavanje Rusije je počelo davno prije aktuelnih događaja u Ukrajini.
