Dostupni linkovi

Savet bezbednosti neće raspravljati o NATO bombardovanju Jugoslavije


Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija tokom sastanka o Bliskom istoku, 25. marta 2024.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija tokom sastanka o Bliskom istoku, 25. marta 2024.

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) neće raspravljati o NATO bombardovanju Jugoslavije što je bio predlog Rusije.

Za predloženi dnevni red glasale su tri članice Saveta bezbednosti Rusija, Kina i Alžir, dok je ostalih 12 bilo uzdržano. Za usvajanje je potrebno devet glasova.

Predlogu Rusije da se raspravlja povodom 25. godišnjice početka NATO bombardovanja Jugoslavije usprotivila se Francuska.

Ambasador Francuske Nikolas de Rivije protestovao je zbog agende koju je Rusija "nametnula".

On je naveo da se Moskva nije konsultovala sa drugim članicama SB.

"Rusija želi da uopotrebi NATO intervenciju 1999. kako bi opravdala rat u Ukrajini, Krimu, Gruziji, preneo je Glas Amerike.

On je naveo da Srbija nije konsultovana kada je ova inicijativa Rusije podneta i da je stavljena pred svršen čin.

Ambasador Rusije Vasilija Nebenzje izrazio je neslaganje sa Francuskom rekavši da razume da su predstavnici zemalja članica NATO-a u sali saglasni.

I zamenik američkog ambasadora u UN Robert Vud bio je protiv ruskog predloga.

Srpski šef diplomatije Ivica Dačić koji boravi u Njujorku, poručio je prethodno da će se obratiti na sednici ukoliko ona bude održana.

"U svakom slučaju mi smo tu. Ako neko želi da nas čuje, govorićemo na sednici Saveta bezbednosti", rekao je Dačić za RTS.

NATO je započeo bombardovanje SR Jugoslavije 24. marta 1999. godine zbog progona albanskog stanovništva koji su vršile srpske snage bezbednosti.

Akcija NATO snaga počela je nakon neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu, vođenih u Rambujeu i Parizu u februaru i martu 1999. godine.

Prema podacima nevladinog Fonda za humaniratno pravo od dejstva NATO bombardovanja stradalo je 756 ljudi - na Kosovu 485, u Srbiji 261 i 10 u Crnoj Gori.

Bombardovanje je okončano posle 11 nedelja potpisivanjem Kumanovskog sporazuma kojim se srpska vojska i policija povukla sa Kosova.

Tokom rata na Kosovu 1998/1999. ubijeno je preko 10.000 civila od kojih više od 8.000 albanske nacionalnosti. Zločini su potvrđeni presudama Haškog tribunala protiv političkih i vojnih lidera Jugoslavije.

XS
SM
MD
LG