Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, najavio je da će biti nastavljen proces s ciljem zaključivanja sporazuma o zaštiti investicija i ulaganja između BiH i Rusije, tvrdeći da je to ranije stopirala Evropska unija (EU).
Košarac je to izjavio 25. septembra na Jahorini, gdje je, kako je objavljeno, održan sastanak Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju BiH i Rusije.
Sjednici je prisustvovao i kopredsjedavajući Anton Šalajev, direktor ruske Federalne agencije za tehničku regulativu i metrologiju Rosstandart, koju su Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Međutim, uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna.
Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa.zapadne države.
Ministarstvo koje predvodi Košarac, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pokrenulo je prošle godine proceduru za sporazum s Rusijom, koji bi trebao urediti pravnu zaštitu i sigurnost ulaganja.
Košarac je na Jahorini kazao da će Ministarstvo nastaviti proces ističući da postoji "tendencija razvoja ruskih investicija u BiH", ne navodeći konkretne detalje.
Rusija nije među glavnim trgovinskim partnerima BiH, dok najveće ruske investicije u naftnu industriju posluju s višemilionskim gubicima.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, BiH je tokom 2025. u Rusiju izvezla robe u vrijednosti od 96,3 miliona maraka, dok je iz Rusije uvezla 272,6 miliona maraka.
Blokiranje članstva BiH u WTO
Košarac se osvrnuo i na situaciju s članstvom BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), navodeći da je Rusija jedina država s kojom su ostali pregovori, nakon što je BiH ranije zaključila 17 sporazuma s drugim državama.
Optužio je "bošnjačku politiku" da usporava učlanjenje u WTO, ističući da predstavnici entiteta RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji.
Hamdo Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za pristupanje u WTO, izjavio je ranije za RSE da se BiH suočila se s novom preprekom na putu ka članstvu jer Rusija sada od nje traži ukidanje sankcija, koje su Moskvi uvedene zbog rata u Ukrajini.
BiH se formalno pridružila sankcijama koje je EU uvela Rusiji, nakon što je 2022. započela rat u Ukrajini.
No, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti.
Evropska komisija je u nedavnom izvještaju navela da se BiH uskladila sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu.
U izvještaju se navodi da primjena tih mjera nailazi na značajne prepreke u ministarstvima i tijelima pod kontrolom Dodikovog SNSD-a.
O ruskom plinu i energetskoj suradnji
Šef sankionirane ruske agencije, Anton Šalajev, kazao je da je Rusija "pouzdan dobavljač plina i drugih energenata za BiH" te da je spremna nastaviti saradnju i otvoriti nove pravce.
Ta najava dolazi u vrijeme kada BiH, uz podršku Sjedinjenih Država, planira projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi je povezao sa plinskom mrežom u Hrvatskoj i smanjio ovisnost o ruskom plinu.
BiH trenutno u potpunosti ovisi o ruskom plinu koji, jedinim plinovodom, uvozi preko Srbije, putem pravca Turski tok.
Istovremeno s pregovorima o Južnoj interkonekciji koja bi trebala biti izgrađena na području Federacije BiH, vlasti u RS planiraju izgradnju plinovoda kojim bi se taj entiet povezao na postojeći pravac kojim trenutno stiže ruski plin.
Ko sudjeluje u Komisiji za suradnju BiH i Rusije
Na sastanku na Jahorini je, kako je rečeno, sudjelovalo više od 20 predstavnika resornih agencija, institucija i organizacija.
Međuvladina bosanskohercegovačko-ruska komisija za trgovinu i ekonomsku saradnju formirana je na osnovu sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade Rusije iz 2004. godine.
Sjednica je u septembru 2025. održana u Sočiju, kada su delegaciju BiH činili isključivo predstavnici iz eniteta RS.
Tada je i dogovoreno formiranje radnih grupa za saradnju Rusije s entitetima RS i Federacija BiH i Brčko Distriktom, što je, prema javno dostupnim podacima, za sada učinio RS.
Košarac je, nakon sastanka na Jahorini, pozvao institucije Federacije BiH da formiraju radnu grupu za suradnju s Rusijom.
Formiranje te grupe bilo je na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH 9. aprila, ali nema javno objavljenih podataka o predloženim članovima.
Iz Vlade Federacije BiH do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit RSE da li je radna grupa imenovana, čime će se baviti i jesu li predstavnici iz tog bh. entieta bili pozvani na sastanak na Jahorinu.
Sastanak komisije za suradnju Rusije i BiH održan je u trenutku kada evropske i američke institucije pojačano govore o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu. Na to je prije nekoliko dana upozoreno i u Kongresu Sjedinjenih Država, na rasrpavi u Pododboru za Evropu Zastupničkog doma.