Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šaškor: Hrvatsko društvo je duboko podijeljeno


Nekada gospodarska perjanica među bivšim socijalističkim zemljama, Hrvatska sada zaostaje za gotovo svim članicama EU

Piše: Ines Šaškor
(Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove RSE)

Velika koalicija glavnih političkih stranaka u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a, sporadično se spominje svakih nekoliko godina. Do nje nikada nije došlo, osim u jednom kratkom ratnom razdoblju.

Sada ideja dolazi s neočekivane adrese. Bivši predsjednik HDZ-a i Vlade Ivo Sanader predlaže je u svojoj novoj knjizi, čija se promocija očekuje ovih dana. Sanader drži da je Hrvatska blokirana povijesnim podjelama čiji korijeni sežu u Drugi svjetski rat, te da samo dijalog i konsenzus stranaka koje su kontinuirano najjače, HDZ-a i SDP-a, može zemlju izvući iz nepremostivih teškoća. Drugi razlog je napredak. Hrvatska zaostaje za usporedivim zemljama gotovo na svim područjima i to je neporeciva činjenica.

Hrvatska zaostaje za usporedivim zemljama gotovo na svim područjima i to je neporeciva činjenica.

Zanemarimo u ovom trenutku motive autora. Sanader, čovjek s višestrukim teškim optužnicama, još pravomoćno neosuđen niti po jednoj od njih, zaboravljen i odbačen od nekadašnjih slijepih poslušnika, vjerojatno želi skrenuti pozornost na sebe.

Međutim, ovaj bivši političar detektirao je ključne točke sadašnje blokade političkih i društvenih procesa u Hrvatskoj.

Ideološke podjele u hrvatskom društvu čine se dubljima nego ikada. One su postale vidljivije nakon odlaska Sanadera i Jadranke Kosor s čelnih pozicija u stranci i državi. Osnažena neokonzervativnim valom u cijeloj Evropi, hrvatska je desnica s više entuzijazma ponovno zajahala nacionalističkog tigra i otkopala stare rovove. Istodobno, posve se pogubila lijevo-liberalna strana spektra. Politički dijalog je zamro i ustupio mjesto diskvalifikacijama i uvredama. Parlamentarne rasprave nepodnošljivo su isprazne, konfrontacija je sama sebi cilj. Sve to udaljava građane od političkih procesa.

Zaostajanje za usporedivim zemljama vidljivo je na svakom koraku, od stopa rasta i investicija do zaposlenosti, plaća, stanja u obrazovanju, zdravstvu. Sistemska korupcija nije suzbijena. Prema istraživanjima Instituta RAND Hrvatska zbog korupcije gubi 15 posto BDP godišnje, što je među najvišim stopama u EU. Nekada gospodarska perjanica među bivšim socijalističkim zemljama, Hrvatska sada zaostaje za gotovo svima (članicama EU). Istraživačka organizacija The Conference Board iz New Yorka izračunala je da je hrvatski BDP danas manji za 0,4 posto nego što je bio 1980. godine. Za to vrijeme BDP zemalja srednje i istočne Evropa porastao je 1,2 puta. Istodobno, domaći stručnjaci iznose podatak da je kupovna moć prosječne netto plaće u Hrvatskoj danas manja za 27 posto od one iz 1978. godine. Brodovi koji plove pod hrvatskom zastavom stari su prosječno 46 godina, vlakovi 30, a automobili 12 godina.

Rat više ne može biti razlog, još manje izgovor za zaostajanje.

Sve vlade deklarativno su najavljivale reforme i odlučujuće okretanje budućnosti, ali to se u pravilu nije događalo. Uspostavljeni sustav ortačkog kapitalizma nastavio se reproducirati i zagušio je cijelo društvo. Demokratske institucije postale su ljušture, zarobljenici raznih lobističkih i parcijalnih interesa, a političke stranke instrumenti za sprovođenje.

Jedini krhki nacionalni konsenzus koji se zbio u proteklom razdoblju bio je tzv. Savez za Evropu, dogovor glavnih aktera političkog života o suradnji u ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU. Nakon toga opet nastupa totalna dezintegracija i fragmentacija.

Zbog svega toga se zakapanje ideoloških ratnih sjekira i postizanje konsenzusa o ključnim prioritetima razvoja čini razumnim.

No, je li formalna politička koalicija najvećih stranaka i stvarni put za postizanje toga cilja?

Sociolog Ivan Rimac također prepoznaje navedene probleme kao glavne u društvu, ali upozorava da su sadašnje stranke, pa i najveće, nesposobne osmisliti racionalni program. Svaka koalicija do sada svela se na raspodjelu moći i podjelu fotelja, a potom na svađu.

Ono što velike stranke može natjerati na koaliciju su pragmatični razlozi. U postojećoj situaciji raste popularnost tzv. protusistemskih stranaka, poput razbarušenog i anarhoidnog Živog zida. Takve stranke nemaju koalicijski potencijal i može se dogoditit da idući sastav Sabora bude paraliziran. To su razlozi da i dosadašnji načelni protivnici velike koalicije (zbog slabljenja parlamentarne demokracije), poput političkih analitičara Žarka Puhovskog i Davora Gjenera, najavljuju da je došlo vrijeme za nju.

Bolje da se stranke pripremaju, nego da budu zatečene, poručuju.

SDP i HDZ trebaju razgovarati: Milijan Brkić
SDP i HDZ trebaju razgovarati: Milijan Brkić

Vrata je otškrinuo i drugi čovjek HDZ-a Milijan Brkić izjavom da država ne može ići naprijed dok HDZ i SDP ne sjednu za stol.

Prva ad hoc istraživanja javnog mnijenja pokazuju da građani, za sada, nisu za takvu koaliciju. Ne podržava je više od dvije trećine ispitanika jednog TV kanala.

Sigurni smo da to nije zato što su protiv dijaloga i konsenzusa o prioritetima razvoja, već zato što ne vjeruju postojećoj eliti.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG