Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šaškor: Hrvatska stvara šengensku granicu bez vojske i žice


Granični prijelaz Maljevac kod Velike Kladuše između Hrvatske i BiH, 24. oktobar 2018.

Piše: Ines Šaškor

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Granični prijelaz Maljevac kod Velike Kladuše između Hrvatske i Bosne i Hercegovine zatvoren je već tjedan dana. Zatvorila ga je hrvatska policija jer 200-tinjak migranata kampira na otvorenom preblizu granici zahtijevajući slobodan prolaz kroz Hrvatsku. U Velikoj Kladuši u nedjelju su organizirani i prosvjedi poduzetnika i trgovaca. Tjedan dana ranije prosvjedi su održani i u Bihaću. Promet u trgovinama je drastično opao. Hrvatski kupci su vikendom u tisućama dolazili u šoping u susjedstvo. Znatno jeftiniji su benzin, cigarete, hrana, kućne potrepštine, automobilske gume.

Situacija uzduž cijele hrvatsko-bosanskohercegovačke granice, uz sjeverozapad BiH, kaotična je. Maljevac je zatvoren, obližnji Hadžin Potok – Bogovlja iz malograničnog pretvoren je u međunarodni, ali samo za osobna vozila, ne i za kamione. Cijeli kamionski promet usmjeren je prema Bihaću, na prijelaz Izačići – Ličko Petrovo Selo, gužve su velike. Zbog radova već je nekoliko mjeseci zatvoren prijelaz Novi Grad – Dvor na Uni. Sve u svemu, život je za stanovnike u pograničnom području kao i za privredu znatno otežan.

Tzv. balkanska migrantska ruta aktivirala se već izvjesno vrijeme. Hrvatska se pridržava dogovora u Evropskoj Uniji i ne pušta migrante u zemlju. Sudjeluje, s dogovorenih oko 6 milijuna eura za zbrinjavanje u Turskoj i Grčkoj. Računa se da je oko 15.000 evidentiranih migranata, uglavnom s Bliskog Istoka, ipak ove godine prošlo kroz Hrvatsku. Slovenija je 30. rujna objavila službeni podatak o uhvaćenih 6.667 migranata. Gdje je još više od 8.000 ljudi, uz vjerojatno nezanemariv broj neevidentiranih? Računa se da su nekako prošli i to krijumčarskim kanalima koji su se polako ali sigurno uspostavili uzduž cijele tzv. balkanske rute. Krijumačerenje ljudima postalo je biznis jednak, ili čak unosniji, od trgovanja oružjem i narkoticima.

"Situacija uzduž cijele hrvatsko-bosanskohercegovačke granice, uz sjeverozapad BiH, kaotična je"
"Situacija uzduž cijele hrvatsko-bosanskohercegovačke granice, uz sjeverozapad BiH, kaotična je"

Plenkovićeva je Vlada čvrsto stala uz središnju evropsku migrantsku politku, onu koju promoviraju Njemačka i Francuska. Ta je politika proteklih godina lutala, nije bilo slaganja ni oko političkih ocjena, a još manje o mjerama koje treba poduzeti. Iskakanje, najprije Mađarske, a onda i drugih zemalja iz dogovorenih mjera, stvorilo je kaos koji se na koncu reflektirao i na političku konfiguraciju same Unije. Antiimigrantske stranke i pokreti beru vrhnje kaosa koji je nastupio. Njemačka je povukla kočnicu, Angela Merkel je ozbiljno poljuljana, sve se opet vratilo na početak, na ishodišna mjesta migracija, prema zemljama sukoba i nemira. Riječ je o ratovima u kojima Zapad nije nevin. Sada su njemačka kancelarka i francuski predsjednik praktički isporučili Siriju Rusiji, sve u želji otklanjanja pritisaka sa sebe.

U takvoj situaciji ponašanje Hrvatske je racionalno. Našavši se izravno na migrantskoj ruti, s 1.000 kilometara granice s BiH, nije joj preostalo drugo nego strogo slijediti preuzete EU obveze i praktički zatvoriti granice za migrante. Dodatna okolnost je hrvatska aplikacija za Schengen, nastojanje da što prije uđe u šengenski režim. Efektivna kontrola granica, budućih granica EU, pretpostavka je toga procesa. Istodobno, Vlada za sada nastoji izbjeći militarizaciju i zaoštravanje stanja na granici. Premijer i ministar unutarnjih poslova opetovano ponavljaju da je situacija pod kontrolom i da je policija dovoljna za zadaće čuvanja granica.

Bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je uspješno rukovodio prvom velikom migrantskom krizom iz 2015. godine, kazao je ovih dana: ''Odluka nije u tome hoće li vojska ili policija biti na granici, odluka je u tome hoćete li pucati na migrante ili nećete''. U njegovo vrijeme nije se pucalo.

Do sada je u 2018. godini u Hrvatskoj smrtno stradalo deset migranata. Za hrvatski MUP svi su stradali zbog ''nesretnih okolnosti''.

Nevladine udruge upozoravaju na pojačano policijsko nasilje prema migrantima, pljačke i maltretiranje, što MUP očekivano opovrgava. Svoje intervencije u pravilu svrstavaju u ''nužne'' i ''opravdane''. Sumnju izaziva sve slabija suradnja s nevladinim udrugama i zatvaranje policije pred javnošću.

Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović, uputila je pismo saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u kojemu upozorava na izostajanje policijskih izvješataja o provedenim istragama i na nesuradnju. Slično iskustvo imaju i druge nevladine udruge, poput Centra za mirovne studije i volonterske udruge Are You Serious, koje upozoravaju na zastrašivanje i onemogućavanje rada.

S druge strane, osokoljena hrvatska desnica, servisirana pripadajućim medijima, zalaže se za još restriktivnije mjere. Nevladine udruge koje pomažu migrantima nazivaju ''de facto krijumačarima ljudi'', ''mafijašima'' i zagovaraju njihovo kazneno gonjenje. Čelnik jedne od veteranskih udruga, umirovljeni general, pojavio se na granici s BiH i ztražio aktiviranje vojske. Jedan desničarski saborski zastupnik nazvao je migrante ''kolonizatorima''.

U svemu tome Vlada lavira, nastojeći držati kakav-tak red i pridržavanje dogovorenih mjera i postupaka. Za civilni sektor ne mari mnogo, svjesna da se promijenilo raspoloženje javnosti. Pod pritiskom općih evropskih zbivanja i ovdašnjeg jačanja desnice prijašnja je empatija javnosti prerasla u ravnodušnost.

Vladi ne pada ni napamet da sama senzibilizira javnost za izbjegličke teme i aktivno propagira integracijske mjere za one migrante/izbjeglice koji odluče ostati u Hrvatskoj.

Držati stvari pod kontrolom – vrhunac je njezine politike.

Ali za kakvu-takvu kontrolu procesa trebala bi bolja suradnja policija u regiji, prije svega zbog organiziranog kriminala koji je preuzeo balkansku rutu.

Nema poznatih konkretnih mjera koje se poduzimaju.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG