Dostupni linkovi

Šaškor: Hrvatska i Srbija stalno na početku


Susret predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i premijera Srbije Aleksandra Vučića na mostu na Dunavu, 20. lipnja, 2016.

Hrvatska predsjednica i srpski premijer održali su u ponedjeljak važne sastanke u istočnoj Slavoniji i Vojvodini, obišli simbolički važna mjesta, susreli se s ljudima, potpisali važne dokumente. Svatko razuman potpisao bi ono što su oni potpisali.

Nestali, položaj manjina, granice, zajednički prekogrančni projekti, suradnja u borbi protiv terorizma i u izbjegličkoj krizi – pitanja su od vitalnog interesa i za dvije zemlje i njihove građane kao i za stabilnost regije.

U proteklih 15 godina susreta na najvišoj razini bilo je bezbroj. Dokument sličan najnovijem potpisali su tadašnji predsjednici Hrvatske i Jugoslavije Mesić i Koštunica još 2001. godine.

U tegobnom procesu normalizacije odnosa dviju zemalja vrijedi još spomenuti svojedobne susrete Mesića i Marovića, Sanadera i Koštunice, Josipovića i Tadića.

Svaki od njih donio je poneki, iako minijaturni pomak. Iako je bilo časnih pojedinaca, dvije zemlje u proteklom razdoblju nisu vodili državnici od formata.

Malo je bilo onih koji su htjeli prepoznati stvarni i dugoročni interes građana i raditi na njihovom rješenju, bez obzira na dnevnopolitičke prepreke i otežavajuće okolnosti koje je nedavna prošlost sa sobom donijela. Ruku na srce, Adenauera i De Gaullea nismo imali.

Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić poželjeli su da ovaj susret bude ''povijesni''. Ostavimo po strani predstavu o vlastitoj važnosti ovo dvoje političara.

Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović posjetili Dalj, 20. lipnja 2016.
Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović posjetili Dalj, 20. lipnja 2016.

Zapitajmo se – jesu li se stekle "povijesne" okolnosti i koliko ih Grabar Kitarović i Vučić reprezentiraju?

Ponajprije, oko susreta i potpisivanja političke deklaracije kao glavno postavilo se pitanje tzv. formata. Tko se sastaje, kakve su im ovlasti?

Predsjednica Hrvatske nominalna je šefica države i sukladno Ustavu sukreira vanjsku politiku. Nema izvršnih ovlasti. S druge strane, srpski ih premijer ima. Oni formacijski nisu isti rang.

Prema izvorima s Pantovčaka, predsjednica je dogovarala susret a da Vladu nije obavijestila. Na njega nije povela ni ministra vanjskih poslova.

K tome, hrvatska Vlada je upravo pala i funkcionira kao tehnička Vlada u ostavci, a Sabor je donio odluku o vlastitom raspuštanju. Hrvatska je pred novim izborima.

Srpski premijer je u ovome trenutku tehnički premijer i mandatar za formiranje nove Vlade. Njegov je budući mandat neupitan. U Hrvatskoj se ne zna tko će činiti buduću Vladu.

Kolindi Grabar Kitarović Tomislav Nikolić je nepoželjan partner. Aleksandar Vučić s dosadašnja dva hrvatska premijera nije uspostavio suradnju koja bi rezultirala ozbiljnim sporazumom, a novoga nije sačekao.

U takvim okolnostima ozbiljne zemlje ne poduzimaju "povijesne poteze".

Stoga je opravdano zaključiti da susreti u Dalju, Tavankutu i Subotici, iako pozitivni po porukama, ne mogu imati povijesno niti prekretničko značenje.

Oni su rezultat kako međunarodne konstelacije, tako i unutarnjih okolnosti u jednoj i drugoj državi.

Srbija igra neizvjesnu simultanku koja se zove "i SAD i Evropska unija i Rusija i Kina" i trudi se ostaviti dojam da je izbor isključivo na njoj. Kontakti s Hrvatskom na najvišem nivou su dobrodošli. Kosovo kao pravi i istinski izazov može malo pasti ispod radara.

Usput, u Srbiji je pri završetku ustoličenje Aleksandra Vučića kao jedinog reprezentanta države i dovršetak guranja predsjednika Nikolića na margine.

Hrvatska predsjednica je, prihvaćajući Vučića kao svog partnera za komunikaciju, tome prisnažila. Tome je pridonijelo i Nikolićevo ponašanje, osobito u odnosima s Hrvatskom.

Hrvatska je trenutačno u krizi vlasti i odnosi sa susjedima, pa i Srbijom, nisu joj u fokusu. Sa svoje strane, hrvatska predsjednica ima vlastitu agendu. Ona mora popraviti imidž zemlje koja je za kratkog trajanja neuspješne Vlade s pravom izazvala podozrenje u svijetu. Povratak u radikalni nacionalizam i koketiranje s fašizmom zabrinuli su mnoge svjetske adrese.

Stožer Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjednik stranke Tomislav Karamarko slavi izbor Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu Hrvatske, 11. siječnja 2015.
Stožer Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjednik stranke Tomislav Karamarko slavi izbor Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu Hrvatske, 11. siječnja 2015.

U toj je Vladi Karamarkov HDZ, nekadašnja predsjedničina stranka, bio okosnica. Sama Kolinda Grabar Kitarović u predizbornoj kampanji naglašavala je otklon od "regiona", a u prvoj godini mandata otklanjala žalbe srpske zajednice na pojačane pritiske i porast netrpeljivosti. Popravljanje odnosa sa Srbijom popravljanje je i vlastitog imidža u svijetu.

Osim toga, šefica države želi ojačati vlastitu poziciju u zemlji. U trenutku – a on će potrajati više mjeseci – kad Hrvatska ima Vladu u ostavci, predsjednica nastoji protegnuti vlastite ovlasti do ruba ustavnih nadležnosti, a ponekad i preko toga (na primjer, traženje sjednice Vlade u ostavci koja bi predložila izmjene Zakona o sportu).

Sve su to okolnosti koje najnovije poteze na relaciji Zagreb–Beograd objašnjavaju kao prigodne i dnevno-politički uvjetovane. Što će od njih stvarno biti, ovisi i o evropskom putu Srbije i o novoj hrvatskoj Vladi koja neće biti formirana do kasne jeseni.

Za sada ostaje nam da pozdravimo novi početak. Opet.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG