Dostupni linkovi

Festival „Sarajevska zima“, koji se počeo održavati uporedo sa početkom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, za četvrt stoljeća postojanja potvrdio je svoje mjesto među najznačajnijim kulturnim manifestacijma u jugoistočnoj Europi. Bez prekida, i tokom ratnih godina, Festival je bio i ostao mjesto okupljanja brojnih umjetnika iz cijelog svijeta. Dvadeset peti, jubilarni festival ove godine kao osnovnu ideju ima da kroz program pokaže organsku vezu između umjetnosti i života. Iz te ideje izveden je i naziv „Organic Art Life“.

Tokom trajanja Festivala „Sarajevska zima“ publici u glavnom gradu BiH svaki dan su na raspoplaganju najmanje četiri kulturna događaja iz svijeta teatra, filma, muzike, vizualne umetnosti. Ibrahim Spahić, direktor Festivala, prezadovoljan je dosadašnjim tokom, te izdvaja nekoliko festivalskih događaja koji su do sada najaviše oduševili sarajevsku publiku:

„Ako bih što izdvojio po reakciji prirodnoj, onda je to stvarno dolazak grupe „La camorra tango“, koreanske gupe, krasnih čeških umjetnika, a po načinu na koji bih ja sad mogao razvrstavati te programe koji su iza nas prošli, po reakciji publike, vjerovatno je ta čarolija uspjela da veže i taj jazz-etno ansambal „Djabe“ iz Budimpešte koji se na jedan čudesan način predstavio da gitaristom iz grupe „Janesis“ jer je tim indonezijskim drvenim instrumentima -bambusima ispričao jednu priču, spjevao jednu pjesmu o Sarajevu.“

Sarajevsku publiku posebno je oduševio državni orkestar iz turskog grada Izmira. Oni su održali koncert širokog repertoara, od turske narodne muzike, latino muzike do jazza. Kenan Gokkaya, jedna od svirača orkestra:

„ Jako smo sretni što smo ove godine u Sarajevu. Cijeli turski narod voli Bosnu. To je vjerovatno zbog sličnih kultura.“

Poseban intres publike ove godine vlada za koncert hrvatske pjevačice Jelene Radan. Koncert je planiran 24. veljače, međutim još uvijek je upitan jer Jelena u to vrijeme ima nastupe u Hrvatskoj:

„Što se fada tiče, ja bih rado i, nadam se zaista da će se otvoriti neka još nova i druga prilika da nastupim s obzirom da smo često, kad se raspravljalo koja vrsta glazbe uopće u ovom podneblju bi se mogla nekako komparirati sa fadom koji je daleko od nas - ljudi se inače čude zbog čega ja i fado, ali to je malo duža priča i pojasniću je, i najčešće je pojasnim na koncertima s obzirom da na koncertima i pokušavam prevesti određene dijelove pjesme da ljudi znaju uopće o čemu se radi - tako da smo se često prisjetili i vašeg sevdaha i nečega što bi, ja se nadam, i kroz fado ljudima i vašoj publici moglo biti znimljivo.“

Od filmskog programa vrijedno je spomenuti reviju kratkih filmova iz Jordana. Ovi filmovi govore o svakodnevnom životu na Bliskom istoku, te o stvarnosti u odnosima Palestine i Izraela, kaže kurator Hazim Bitar:

„Svaki boravak u Sarajevu vraća toliko emocija i osjećaja kako solidarnosti. tako i ponosa. U isto vrijeme za nas je Sarajevo primjer kako narod može prevazići poteškoće i oporaviti se. Na Festivalu „Sarajevska zima“ primjećujemo da umjetnost i kultura povezuju ljude. Zato mi je veoma drago da sam dio ovog izvanrednog iskustva.“

Ibrahim Spahić
Posebno treba istaći vezu Festvala „Sarajevska zima“ sa Bijenalom mladih umjetnika Europe i Mediterana. „Sarajevska zima“ je, zajedno sa Međunarodnim centrom za mir, članica Bijenala i svake godine šalje mlade umjetnike iz BiH na ovu manifestaciju, objašnjava direktor Spahić:

„Ja sam osnivač tog bijenala. Nekad kad sam to osnivao bilo je 17 zemalja, bilo je to 2001. godine, sada je to savez 46 zemlja - iz Evropske unije svih 27, Azija i Evropa, sve oko Mediterana. To je hiljadu umjetnika svake dvije godine. Poslije Sarajeva bila je Atena, bio je Napulj, bio je Bari, u Aleksandriju nismo otišli, a evo sad idemo u Skoplje. Znači, preko 500 umjetnika smo predstavili kao festival, kao Centar za mir na tim velikim bijenalima koji okupljaju hiljadu umjetnika.“


Ove godine Bijenale mladih umjetnika Europe i Mediterana održat će se u Skoplju i na njemu će se predstaviti 20 mladih umjetnika iz BiH. Među njima su i Sanjin Selimović i Irma Vartić:

„ Predstavljamo rad ’Insecurity check’. U pitanju je security point koji ćemo postaviti u centar Skoplja, natjerati ljude da prolaze kompletnu sigurnosnu kontrolu i time pokazati koliko smatramo besmislenim da od jednog zajedničkog prostora bivše države stvaramo sedam novih i koliko svim tim dodatnim sigurnosnim kontrolama ne stvaramo društvo koje se osjeća sigurnim, već društvo koje se osjeća nesigurnim i stvaramo nepovjerenje među ljudima.“

„Biti na Bijenalu mislim da je to prvi veliki festival na kojem mi učestvujemo. Sigurna sam da će biti ogromno iskustvo i već nas, mene bar, lagano trema hvata.“

Festival će ponuditi još mnoštvo zanimljivih događaja. Publika traži kartu više za predstavu „Car Edip“ Narodnog pozorišta iz Beograda, te za premijeru predstave „Bog pokolja“ Miralema Zubčevića.

XS
SM
MD
LG